Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesoasoani mo Ē Faavauvau

Fesoasoani mo Ē Faavauvau

Fesoasoani mo Ē Faavauvau

“E latalata mai Ieova iā i latou o ē e loto momomo.”​—Sala. 34:18.

PE A maliu se tasi e pele iā te oe, e te ono fesagaʻi ma le tele o faalogona ootia, e pei o le faateʻia, le lē magagana, faanoanoa, ma atonu e oo lava foʻi ina e lagona le nofosala po o le ita. O le mea moni, e lē tutusa auala e faavauvau ai tagata uma. O lea la, e lē o lagona uma na e ono oo iā te oe, ma e lē tutusa le auala e faaalia atu ai lou faanoanoa e pei o le auala o loo faaalia ai e isi. Peitaʻi, e lē o se mea sesē le faaalia atu o lou faanoanoa.

“Ia E Faavauvau!”

Sa taumafai se fomaʻi e igoa iā Heloisa, e taofiofi ona faalogona ina ua maliu si ona tinā. Ua faapea mai ia: “I le taimi muamua sa ou tagi, ae na mulimuli ane taofiofi oʻu faalogona, e pei ona ou faia pe a oti se maʻi. O le iʻuga, ua matuā aafia ai loʻu soifua mālōlōina. O laʻu fautuaga lenei i sē e maliu se tasi e pele iā te ia: Ia e faavauvau! Sasaa mai i fafo ou faalogona. E iai le taimi e teʻa ai.”

Peitaʻi, a o faagasolo aso ma vaiaso, atonu o le a pei ou lagona o Silia, o lē na maliu lana tane ona o le kanesa. Fai mai o ia: “I nisi taimi, ou te lē fiafia ai iā te aʻu lava, ona e foliga mai ua ou lē ausia mea o loo faatalitalia e isi, o ē e manatu e lē tatau ona ou faavauvau pea.”

Pe afai o ou manatu na, ia taumafai e manatua, e leai se auala “saʻo” e faavauvau ai. O isi e faigofie ona feagai ma lagona faavauvau, ae o isi e lē faigofie. O tulaga faapea, e lē mafai ona teʻa i se taimi vave. Aua la e te faamalosia oe, e faapea e tatau ona oo atu i le aso lea ua teʻa lou faavauvau. *

Ae faapefea pe afai ua e lagona e lē mafai ona teʻa lou faavauvau, ma ua e lotovaivai ona o ou mafatiaga? Atonu e tutusa lou tulaga ma le mea na oo iā Iakopo, o se tane amiotonu, o lē na “lē mafai ona faamāfanafanaina” ina ua taʻu mai ua oti lona atalii o Iosefa. (Kenese 37:35) Pe afai e faapena oe, o ā ni mea e te faia ina ia lē lofitūina ai oe i le faanoanoa?

Ia tausia oe lava. Ua faapea mai Silia lea na taʻua muamua, “E iai taimi ou te matuā lēlavā ai, ma ou iloa ai ua tele mea ua ou faia i lo o le mea ou te mafaia.” Ua iloa mai i le faamatalaga a Silia, o le faavauvau e mafai ona e matuā vaivai ai, i le tino ma faalogona. E tāua tele la ona tausia lelei lou soifua mālōlōina. Ia lava le mālōlōga, ma ia ʻai meaʻai paleni.

O le mea moni, ona ua lē lagona sou fia ʻai, ua tau lē faatauina ai pe kuka ni au meaʻai. Peitaʻi, pe a lē paleni au meaʻai, e faigofie ona e aafia i siama ma faamaʻi, ma atili ai ona e mafatia. E lelei la ona taumafai e ʻai sina meaʻai, ina ia lelei ai pea lou soifua mālōlōina. *

Pe afai e mafai, ia fai sina faamalositino, e tusa lava pe na o le alu e savali, ae ia alu ese ai mai i le fale. E lē gata i lea, o sina faamalositino e mafai ona faamatuu mai ai vailaau e maua i le faiʻai e taʻua o endorphins, ia e faaleleia ai ou faalogona.

Talia le fesoasoani mai i isi. E tāua tele lenei mea pe afai e maliu se paaga faaipoipo. Atonu e tele galuega sa ia faia, ae o lea ua leai se isi e faia na galuega. O se faaaʻoaʻoga, pe afai o lou toʻalua sa taulimaina tulaga tautupe po o feʻau i le fale, atonu la o le a faigatā iā te oe i le taimi muamua ona taulimaina na mea. I lenā tulaga, o le a fesoasoani tele iā te oe fautuaga a uō faautauta.​—Faataoto 25:11.

Ua faamatala i le Tusi Paia se uō moni o sē e “fanau mo taimi o puapuaga.” (Faataoto 17:17) Aua la e te faaesea oe mai i isi, ma mafaufau o le a fai oe ma avega mamafa iā i latou. O le faatasitasi ma isi, e mafai ona fesoasoani iā te oe a o iai i lenei taimi faigatā. Ina ua maliu le tinā o le talavou o Sally, sa matuā faamāfanafanaina o ia ona sa auaufaatasi ma isi. Ua ia taʻua, “O le tele o aʻu uō sa latou faaaofia aʻu i a latou mea e fai. Sa matuā fesoasoani lenei mea ou te feagai ai ma lagona tuua toʻatasi. Ou te talisapaia tele pe a fesili mai tagata i fesili faigofie e pei o le, ʻO ā mai oe talu ona maliu si ou tinā?’ Pe a talanoa e uiga i loʻu tinā, ua ou iloa e fesoasoani tele iā te aʻu.”

Ia e manatua lē e pele ua maliu. Taumafai e manatua taimi sa lua fiafia faatasi ai ma lē e pele, e ala i le matamata i ata. Atonu e lē faigofie i le taimi muamua le manatuaina o na taimi. Ae mulimuli ane, o nei mea e te manatuaina, e ono fesoasoani iā te oe e lelei ai ou faalogona.

E te ono taumafai foʻi e tusi i lalo ou faalogona. E mafai ona e tusi i lalo ni mea lelei o e manatua e uiga i lē ua maliu, ma ni mea o loo e moomoo e fai atu i lē e pele iā te oe, pe ana faapea o loo ola mai pea. Pe a e faitau i mea na e tusia, atonu o le a e malamalama lelei ai i ou faalogona. E aogā foʻi le tusi i lalo ina ia faailoa mai ai ou faalogona.

Ae faapefea meatotino a lē e pele ua maliu, pe e tatau ona e teuina? E eseese manatu i lenei mea, ae e lē faateʻia ai auā e eseese auala e faavauvau ai tagata. E manatu nisi o le teuina o meatotino a lē ua maliu, e atili ai ona e faavauvau. Ae e aogā i isi. Ua faapea mai Sally lea na taʻua muamua, “O loo ou teuina le tele o meatotino a loʻu tinā. Ua aogā iā te aʻu e feagai ai ma lona maliu!” *

Ia faalagolago i “le Atua o faamāfanafanaga uma.” Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ia tuuina atu iā Ieova ou popolega uma, o ia lava e na te tausia oe.” (Salamo 55:22) O le tatalo i le Atua, e lē o se auala e tau ina ia faaleleia ai ou faalogona. O se auala moni ma tāua e talanoa atu ai i “le Atua o faamāfanafanaga uma, o lē na te faamāfanafanaina i tatou i o tatou puapuaga uma.”​—2 Korinito 1:3, 4.

Ua saunia e le Afioga a le Atua le faamāfanafanaga sili. Na taʻua e le aposetolo o Paulo: “Ou te faamoemoe foʻi i le Atua . . . e toetutū mai tagata amiotonu ma tagata amiolētonu.” (Galuega 24:15) O le mafaufau i le faamoemoe o loo i le Tusi Paia e uiga i le toetū, o se faamāfanafanaga sili a o faavauvau i le maliu o sē e pele. * Ua iloa e Lauren, o se fafine na oti lona tuagane ona o se faalavelave faafuaseʻi, le moni o lenei mea. Ua faapea mai o ia, “Po o ā lava oʻu faalogona, ae ou te faitauina le Tusi Paia, e tusa lava pe e na o le tasi se fuaiupu. Ou te filifilia fuaiupu e sili ona faalaeiau ai aʻu, ma ou te faitau ma saga faitau na fuaiupu. O se faaaʻoaʻoga, na faamāfanafanaina aʻu i fetalaiga a Iesu iā Mareta ina ua oti Lasalo. Na fetalai atu o ia iā Mareta: ʻO le a toetū lou tuagane.’”​—Ioane 11:23.

“Aua Neʻi Pulea Oe i Le Faavauvau”

E ui lava e faigatā, ae o le taumafai e manumalo i lagona faavauvau, o le a fesoasoani iā te oe e fiafia ai lou olaga. Aua neʻi iā te oe le lagona nofosala, e tai pei ua e ʻolegia pe faagalo lē e pele iā te oe. O le mea moni, e lē mafai ona galo iā te oe lē e pele ua maliu. E iai nisi taimi patino e ono toe manatua ai mea e uiga i lē ua maliu, ae e faasolosolo mālie ona teʻa atu ou lagona mafatia.

E mafai foʻi ona e manatua ni mea e ui e faanoanoa, ae toe fiafia ai foʻi. Ua taʻua e Ashley: “Ou te manatua le aso a o lumanaʻi le aso na maliu ai loʻu tinā. Sa foliga mai ua malosi o ia, ma o le taimi muamua lea ua tū ai i luga talu ona maʻi. A o selu e loʻu uso matua le ulu o loʻu tinā, na iai se mea na amata ona matou toē ai, ma na ou vaaia le ataata o loʻu tinā. E ui ina matuā tigāina o ia, ae sa fiafia e iai faatasi ma lana fanau teine.”

E mafai foʻi ona e mafaufau i ni lesona aogā, na e aʻoaʻoina a o lua faatasi ma lē e pele iā te oe. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Sally: “O Tinā o se faiaʻoga lelei. Sa ia aumaia ni fautuaga aogā i se auala alofa nai lo o le pei o loo ote, ma sa ia aʻoaʻo mai le auala e fai ai aʻu lava filifiliga lelei, nai lo o le fai ona ua faatonu mai e ia po o loʻu tamā.”

O le manatuaina o mea e uiga i lē e pele ua maliu, e fesoasoani tele iā te oe e lagona ai le fiafia. O le mea lenā na iloa e le talavou o Aleki. Ua fai mai o ia, “Ina ua maliu loʻu tamā, sa ou manatu e ola i le auala na ia aʻoaʻo mai iā te aʻu, ia olioli i le olaga. O laʻu fautuaga lenei iā i latou ua maliu se tasi o o latou mātua: E moni e lē mafai ona galo iā te outou le maliliu o o outou mātua, ae ia aua neʻi pulea oe i le faavauvau. E lē leaga pe a e faavauvau, ae aua neʻi galo, e iai isi mea tāua i lou olaga e tatau ona e faia.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Aua le faia faatopetope ni faaiʻuga e tusa ma lenā tulaga, e pei o le siitia i se isi fale e nofo ai po o le amata ona faauō atu i se tagata o le isi ituaiga. O suiga na e tatau ona faatoʻā fai, pe afai ua lava se taimi e te faamasani ai i le suiga ua iai lou olaga.

^ pala. 10 Atonu e aogā le ʻava malosi e tau faagalogalo ai lou mafatia i le maliu o lē e pele, ae e lē tumau ai pea ona aogā. E lē mafai ona fesoasoani le ʻava malosi i lou faavauvau, ae e mafai ona avea ma mea o le a e faalagolago i ai.

^ pala. 16 Talu ai e eseese auala e faavauvau ai tagata, e lē tatau la i uō ma tauaiga ona taumafai e faamalosia atu i lē o loo faavauvau, o latou manatu e tusa ai ma lenei mataupu.​—Kalatia 6:2, 5.

^ pala. 18 Mo nisi faamatalaga e uiga i le tulaga o ē ua maliliu, ma le folafolaga a le Atua e uiga i le toetū, tagaʻi i le mataupu e 6 ma le 7 o le tusi, O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 30]

Po o ā lava oʻu faalogona, ae ou te faitauina le Tusi Paia, e tusa lava pe e na o le tasi se fuaiupu”​—Lauren

[Pusa/Ata i le itulau 29]

FAAFETAIAʻIA O LAGONA E PEI UA AGALEAGA

Atonu e te lagona faapea, o sou faatamala ua māfua ai le maliu o se tasi e pele iā te oe. O le iloaina e faapea o lagona ua pei e agaleaga​—pe moni po ua na o ni ata faalemafaufau—​o se uiga masani e faaalia i le faavauvau, e mafai lea ona aogā. I lenā foʻi tulaga, e lē talafeagai lou taofia ai pea o na faalogona iā te oe. O le talanoaina o ou faalogona e pei ua agaleaga e mafai ona matuā tele se faamatuu atu e iʻu i ai.

E ui i lea, ia iloa lelei, e tusa po o le ā le tele o lo tatou alofa i le isi tagata, e lē mafai ona tatou puleaina ai lona olaga, e lē mafai foʻi ona tatou taofia le “tausaga ma le mea e tupu ai” mai le oo atu i ē tatou te alolofa i ai. (Failauga 9:11) E lē gata i lea, e mautinoa sa leʻi leaga faanaunauga o lou loto. Mo se faaaʻoaʻoga, ona o le lē vave faia o se avanoa e vaai ai le fomaʻi, pe o lona uiga ea sa e manaʻo ina ia maʻi lē sa pele iā te oe ma oti ai? O le mea moni e leai! Pe o le a e matuā lagona ea la ua e agaleaga ona o le faapogaia o le oti o lenā tagata? E leai.

Sa aʻoaʻoina e se tasi tinā le auala e faafetaiaʻia ai lona faalogona e pei ua agaleaga, ina ua oti si ana tama teine i se faalavelave tau taavale. Ua ia faamatala mai: “Sa ou lagona e pei ua ou agaleaga ona o loʻu tuuina atu o ia e alu. Ae na ou toe iloaina le lē fetaui o le iai o ia lagona. Sa leai se mea e leaga ai fua le auina atu o ia e ō ma lona tamā i se feʻau. Ona ua pau lava o le faalavelave mataʻutia.”

ʻAtonu e te faapea mai, ʻAe anoanoaʻi mea ua ou moomoo maʻimau pe ana ou faia pe fai atu ai.’ E moni lea, ae o ai o i tatou e mafai ona faapea mai ua avea i tatou o se tamā, se tinā, po o se tamaitiiti, ua lelei atoatoa? Ua faamanatu mai e le Tusi Paia iā i tatou: “O mea e tele e sesē ai i tatou uma; a lē sesē se tasi i le upu, o le tagata lea ua sao.” (Iakopo 3:2; Roma 5:12) O lea, ia talia le mea moni e faapea, e te lē lelei atoatoa. O le faaauau ona mafaufau pea i na manatu “pe ana iloa lava” o le a lē suia ai se mea, ae ono tuai ai ona e toe sologa lelei. *

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 36 Mai i le polosiua Pe a Maliu se Tasi e Pele iā te Oe, lomia e Molimau a Ieova.

[Ata i le itulau 28]

E iai taimi e tatau ai i se matua o loo faavauvau, ona faamāfanafana i sana tama ua matua o loo faavauvau foʻi

[Ata i le itulau 31]

O le tusi i lalo o mea e uiga i lē ua maliu, matamata i ata ma talia le fesoasoani, o auala ia e feagai ai ma le maliu o sē e pele