Fesoasoani mo Ē Faavauvau
Fesoasoani mo Ē Faavauvau
“E latalata mai Ieova iā i latou o ē e loto momomo.”—Sala. 34:18.
PE A maliu se tasi e pele iā te oe, e te ono fesagaʻi ma le tele o faalogona ootia, e pei o le faateʻia, le lē magagana, faanoanoa, ma atonu e oo lava foʻi ina e lagona le nofosala po o le ita. O le mea moni, e lē tutusa auala e faavauvau ai tagata uma. O lea la, e lē o lagona uma na e ono oo iā te oe, ma e lē tutusa le auala e faaalia atu ai lou faanoanoa e pei o le auala o loo faaalia ai e isi. Peitaʻi, e lē o se mea sesē le faaalia atu o lou faanoanoa.
“Ia E Faavauvau!”
Sa taumafai se fomaʻi e igoa iā Heloisa, e taofiofi ona faalogona ina ua maliu si ona tinā. Ua faapea mai ia: “I le taimi muamua sa ou tagi, ae na mulimuli ane taofiofi oʻu faalogona, e pei ona ou faia pe a oti se maʻi. O le iʻuga, ua matuā aafia ai loʻu soifua mālōlōina. O laʻu fautuaga lenei i sē e maliu se tasi e pele iā te ia: Ia e faavauvau! Sasaa mai i fafo ou faalogona. E iai le taimi e teʻa ai.”
Peitaʻi, a o faagasolo aso ma vaiaso, atonu o le a pei ou lagona o Silia, o lē na maliu lana tane ona o le kanesa. Fai mai o ia: “I nisi taimi, ou te lē fiafia ai iā te aʻu lava, ona e foliga mai ua ou lē ausia mea o loo faatalitalia e isi, o ē e manatu e lē tatau ona ou faavauvau pea.”
Pe afai o ou manatu na, ia taumafai e manatua, e leai se auala “saʻo” e faavauvau ai. O isi e faigofie ona feagai ma lagona faavauvau, ae o isi e lē faigofie. O tulaga faapea, e lē mafai ona teʻa i se taimi vave. Aua la e te faamalosia oe, e faapea e tatau ona oo atu i le aso lea ua teʻa lou faavauvau. *
Ae faapefea pe afai ua e lagona e lē mafai ona teʻa lou faavauvau, ma ua e lotovaivai ona o ou mafatiaga? Atonu e tutusa lou tulaga ma le mea na oo iā Iakopo, o se tane amiotonu, o lē na “lē mafai ona faamāfanafanaina” ina ua taʻu mai ua oti lona atalii o Iosefa. (Kenese 37:35) Pe afai e faapena oe, o ā ni mea e te faia ina ia lē lofitūina ai oe i le faanoanoa?
Ia tausia oe lava. Ua faapea mai Silia lea na taʻua muamua, “E iai taimi ou te matuā lēlavā
ai, ma ou iloa ai ua tele mea ua ou faia i lo o le mea ou te mafaia.” Ua iloa mai i le faamatalaga a Silia, o le faavauvau e mafai ona e matuā vaivai ai, i le tino ma faalogona. E tāua tele la ona tausia lelei lou soifua mālōlōina. Ia lava le mālōlōga, ma ia ʻai meaʻai paleni.O le mea moni, ona ua lē lagona sou fia ʻai, ua tau lē faatauina ai pe kuka ni au meaʻai. Peitaʻi, pe a lē paleni au meaʻai, e faigofie ona e aafia i siama ma faamaʻi, ma atili ai ona e mafatia. E lelei la ona taumafai e ʻai sina meaʻai, ina ia lelei ai pea lou soifua mālōlōina. *
Pe afai e mafai, ia fai sina faamalositino, e tusa lava pe na o le alu e savali, ae ia alu ese ai mai i le fale. E lē gata i lea, o sina faamalositino e mafai ona faamatuu mai ai vailaau e maua i le faiʻai e taʻua o endorphins, ia e faaleleia ai ou faalogona.
Talia le fesoasoani mai i isi. E tāua tele lenei mea pe afai e maliu se paaga faaipoipo. Atonu e tele galuega sa ia faia, ae o lea ua leai se isi e faia na galuega. O se faaaʻoaʻoga, pe afai o lou toʻalua sa taulimaina tulaga tautupe po o feʻau i le fale, atonu la o le a faigatā iā te oe i le taimi muamua ona taulimaina na mea. I lenā tulaga, o le a fesoasoani tele iā te oe fautuaga a uō faautauta.—Faataoto 25:11.
Ua faamatala i le Tusi Paia se uō moni o Faataoto 17:17) Aua la e te faaesea oe mai i isi, ma mafaufau o le a fai oe ma avega mamafa iā i latou. O le faatasitasi ma isi, e mafai ona fesoasoani iā te oe a o iai i lenei taimi faigatā. Ina ua maliu le tinā o le talavou o Sally, sa matuā faamāfanafanaina o ia ona sa auaufaatasi ma isi. Ua ia taʻua, “O le tele o aʻu uō sa latou faaaofia aʻu i a latou mea e fai. Sa matuā fesoasoani lenei mea ou te feagai ai ma lagona tuua toʻatasi. Ou te talisapaia tele pe a fesili mai tagata i fesili faigofie e pei o le, ʻO ā mai oe talu ona maliu si ou tinā?’ Pe a talanoa e uiga i loʻu tinā, ua ou iloa e fesoasoani tele iā te aʻu.”
sē e “fanau mo taimi o puapuaga.” (Ia e manatua lē e pele ua maliu. Taumafai e manatua taimi sa lua fiafia faatasi ai ma lē e pele, e ala i le matamata i ata. Atonu e lē faigofie i le taimi muamua le manatuaina o na taimi. Ae mulimuli ane, o nei mea e te manatuaina, e ono fesoasoani iā te oe e lelei ai ou faalogona.
E te ono taumafai foʻi e tusi i lalo ou faalogona. E mafai ona e tusi i lalo ni mea lelei o e manatua e uiga i lē ua maliu, ma ni mea o loo e moomoo e fai atu i lē e pele iā te oe, pe ana faapea o loo ola mai pea. Pe a e faitau i mea na e tusia, atonu o le a e malamalama lelei ai i ou faalogona. E aogā foʻi le tusi i lalo ina ia faailoa mai ai ou faalogona.
Ae faapefea meatotino a lē e pele ua maliu, pe e tatau ona e teuina? E eseese manatu i lenei mea, ae e lē faateʻia ai auā e eseese auala e faavauvau ai tagata. E manatu nisi o le teuina o meatotino a lē ua maliu, e atili ai ona e faavauvau. Ae e aogā i isi. Ua faapea mai Sally lea na taʻua muamua, “O loo ou teuina le tele o meatotino a loʻu tinā. Ua aogā iā te aʻu e feagai ai ma lona maliu!” *
Ia faalagolago i “le Atua o faamāfanafanaga uma.” Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ia tuuina atu iā Ieova ou popolega uma, o ia lava e na te tausia oe.” (Salamo 55:22) O le tatalo i le Atua, e lē o se auala e tau ina ia faaleleia ai ou faalogona. O se auala moni ma tāua e talanoa atu ai i “le Atua o faamāfanafanaga uma, o lē na te faamāfanafanaina i tatou i o tatou puapuaga uma.”—2 Korinito 1:3, 4.
Ua saunia e le Afioga a le Atua le faamāfanafanaga sili. Na taʻua e le aposetolo o Paulo: “Ou te faamoemoe foʻi i le Atua . . . e toetutū mai tagata amiotonu ma tagata amiolētonu.” (Galuega 24:15) O le mafaufau i le faamoemoe o loo i le Tusi Paia e uiga i le toetū, o se faamāfanafanaga sili a o faavauvau i le maliu o sē e pele. * Ua iloa e Lauren, o se fafine na oti lona tuagane ona o se faalavelave faafuaseʻi, le moni o lenei mea. Ua faapea mai o ia, “Po o ā lava oʻu faalogona, ae ou te faitauina le Tusi Paia, e tusa lava pe e na o le tasi se fuaiupu. Ou te filifilia fuaiupu e sili ona faalaeiau ai aʻu, ma ou te faitau ma saga faitau na fuaiupu. O se faaaʻoaʻoga, na faamāfanafanaina aʻu i fetalaiga a Iesu iā Mareta ina ua oti Lasalo. Na fetalai atu o ia iā Mareta: ʻO le a toetū lou tuagane.’”—Ioane 11:23.
“Aua Neʻi Pulea Oe i Le Faavauvau”
E ui lava e faigatā, ae o le taumafai e manumalo i lagona faavauvau, o le a fesoasoani iā te oe e fiafia ai lou olaga. Aua neʻi iā te oe le lagona nofosala, e tai pei ua e ʻolegia pe faagalo lē e pele iā te oe. O le mea moni, e lē mafai ona galo iā te oe lē e pele ua maliu. E iai nisi taimi patino e ono toe manatua ai mea e uiga i lē ua maliu, ae e faasolosolo mālie ona teʻa atu ou lagona mafatia.
E mafai foʻi ona e manatua ni mea e ui e faanoanoa, ae toe fiafia ai foʻi. Ua taʻua e Ashley: “Ou te manatua le aso a o lumanaʻi le aso na maliu ai loʻu tinā. Sa foliga mai ua malosi o ia, ma o le taimi muamua lea ua tū ai i luga talu ona maʻi. A o selu e loʻu uso matua le ulu o loʻu tinā, na iai se mea na amata ona matou toē ai, ma na ou vaaia le ataata o loʻu tinā. E ui ina matuā tigāina o ia, ae sa fiafia e iai faatasi ma lana fanau teine.”
E mafai foʻi ona e mafaufau i ni lesona aogā, na e aʻoaʻoina a o lua faatasi ma lē e pele iā te oe. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Sally: “O Tinā o se faiaʻoga lelei. Sa ia aumaia ni fautuaga aogā i se auala alofa nai lo o le pei o loo ote, ma sa ia aʻoaʻo mai le auala e fai ai aʻu lava filifiliga lelei, nai lo o le fai ona ua faatonu mai e ia po o loʻu tamā.”
O le manatuaina o mea e uiga i lē e pele ua maliu, e fesoasoani tele iā te oe e lagona ai le fiafia. O le mea lenā na iloa e le talavou o Aleki. Ua fai mai o ia, “Ina ua maliu loʻu tamā, sa ou manatu e ola i le auala na ia aʻoaʻo mai iā te aʻu, ia olioli i le olaga. O laʻu fautuaga lenei iā i latou ua maliu se tasi o o latou mātua: E moni e lē mafai ona galo iā te outou le maliliu o o outou mātua, ae ia aua neʻi pulea oe i le faavauvau. E lē leaga pe a e faavauvau, ae aua neʻi galo, e iai isi mea tāua i lou olaga e tatau ona e faia.”
[Faaopoopoga i lalo]
^ pala. 7 Aua le faia faatopetope ni faaiʻuga e tusa ma lenā tulaga, e pei o le siitia i se isi fale e nofo ai po o le amata ona faauō atu i se tagata o le isi ituaiga. O suiga na e tatau ona faatoʻā fai, pe afai ua lava se taimi e te faamasani ai i le suiga ua iai lou olaga.
^ pala. 10 Atonu e aogā le ʻava malosi e tau faagalogalo ai lou mafatia i le maliu o lē e pele, ae e lē tumau ai pea ona aogā. E lē mafai ona fesoasoani le ʻava malosi i lou faavauvau, ae e mafai ona avea ma mea o le a e faalagolago i ai.
^ pala. 16 Talu ai e eseese auala e faavauvau ai tagata, e lē tatau la i uō ma tauaiga ona taumafai e faamalosia atu i lē o loo faavauvau, o latou manatu e tusa ai ma lenei mataupu.—Kalatia 6:2, 5.
^ pala. 18 Mo nisi faamatalaga e uiga i le tulaga o ē ua maliliu, ma le folafolaga a le Atua e uiga i le toetū, tagaʻi i le mataupu e 6 ma le 7 o le tusi, O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova.
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 30]
“Po o ā lava oʻu faalogona, ae ou te faitauina le Tusi Paia, e tusa lava pe e na o le tasi se fuaiupu”—Lauren
[Pusa/Ata i le itulau 29]
FAAFETAIAʻIA O LAGONA E PEI UA AGALEAGA
Atonu e te lagona faapea, o sou faatamala ua māfua ai le maliu o se tasi e pele iā te oe. O le iloaina e faapea o lagona ua pei e agaleaga—pe moni po ua na o ni ata faalemafaufau—o se uiga masani e faaalia i le faavauvau, e mafai lea ona aogā. I lenā foʻi tulaga, e lē talafeagai lou taofia ai pea o na faalogona iā te oe. O le talanoaina o ou faalogona e pei ua agaleaga e mafai ona matuā tele se faamatuu atu e iʻu i ai.
E ui i lea, ia iloa lelei, e tusa po o le ā le tele o lo tatou alofa i le isi tagata, e lē mafai ona tatou puleaina ai lona olaga, e lē mafai foʻi ona tatou taofia le “tausaga ma le mea e tupu ai” mai le oo atu i ē tatou te alolofa i ai. (Failauga 9:11) E lē gata i lea, e mautinoa sa leʻi leaga faanaunauga o lou loto. Mo se faaaʻoaʻoga, ona o le lē vave faia o se avanoa e vaai ai le fomaʻi, pe o lona uiga ea sa e manaʻo ina ia maʻi lē sa pele iā te oe ma oti ai? O le mea moni e leai! Pe o le a e matuā lagona ea la ua e agaleaga ona o le faapogaia o le oti o lenā tagata? E leai.
Sa aʻoaʻoina e se tasi tinā le auala e faafetaiaʻia ai lona faalogona e pei ua agaleaga, ina ua oti si ana tama teine i se faalavelave tau taavale. Ua ia faamatala mai: “Sa ou lagona e pei ua ou agaleaga ona o loʻu tuuina atu o ia e alu. Ae na ou toe iloaina le lē fetaui o le iai o ia lagona. Sa leai se mea e leaga ai fua le auina atu o ia e ō ma lona tamā i se feʻau. Ona ua pau lava o le faalavelave mataʻutia.”
ʻAtonu e te faapea mai, ʻAe anoanoaʻi mea ua ou moomoo maʻimau pe ana ou faia pe fai atu ai.’ E moni lea, ae o ai o i tatou e mafai ona faapea mai ua avea i tatou o se tamā, se tinā, po o se tamaitiiti, ua lelei atoatoa? Ua faamanatu mai e le Tusi Paia iā i tatou: “O mea e tele e sesē ai i tatou uma; a lē sesē se tasi i le upu, o le tagata lea ua sao.” (Iakopo 3:2; Roma 5:12) O lea, ia talia le mea moni e faapea, e te lē lelei atoatoa. O le faaauau ona mafaufau pea i na manatu “pe ana iloa lava” o le a lē suia ai se mea, ae ono tuai ai ona e toe sologa lelei. *
[Faaopoopoga i lalo]
^ pala. 36 Mai i le polosiua Pe a Maliu se Tasi e Pele iā te Oe, lomia e Molimau a Ieova.
[Ata i le itulau 28]
E iai taimi e tatau ai i se matua o loo faavauvau, ona faamāfanafana i sana tama ua matua o loo faavauvau foʻi
[Ata i le itulau 31]
O le tusi i lalo o mea e uiga i lē ua maliu, matamata i ata ma talia le fesoasoani, o auala ia e feagai ai ma le maliu o sē e pele