Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tala o Mea Tutupu i le Lalolagi

Tala o Mea Tutupu i le Lalolagi

Tala o Mea Tutupu i le Lalolagi

I le tausaga ma le ʻafa muamua o taumafaiga e taofia le fefaatauaʻiga faale-solitulafono o tagata, na “faasaʻoloto ai e leoleo a Saina ia fafine e 10,621 ma tamaiti e 5,896 o ē na ave faamalosi.” Na taofia le 15,673 o ē na masalomia.—CHINA DAILY, SAINA.

“E silia ma le 1,000 faiaʻoga i Kenya ua faateʻa mai i a latou galuega ona o le faia o feusuaʻiga faifaamalosi ma teineiti aʻoga i le lua tausaga ua mavae. . . . Na faaalia e se faalapotopotoga e fesoasoani i ē ua puapuagatia . . . na matuā faatuputeleina le faafitauli nai lo o le mea sa manatu i ai.”—DAILY NATION, KENYA.

E tusa ai ma se suʻesuʻega, o ē e faaaogāina moega lea e taooto ai tagata e faaenaena ai o latou paʻu, e 75 pasene le tele e mafai ai ona aafia i latou i le melanoma [kanesa o le tino ona o le la], nai lo o ē e leʻi faaaogāina lava na moega. O ē e faaaogāina isi auala e faaenaena ai o latou paʻu mo le silia ma le 50 itula, e 2.5 i le 3.0 taimi le tele e mafai ai ona maua i le melanoma.—CANCER EPIDEMIOLOGY, BIOMARKERS & PREVENTION, U.S.A.

“E na o le 8% [o tamaʻitaʻi Kanata o le a faaipoipo] e manatu o se mea lelei le lē faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo,” ma e “74% ua nonofo faapouliuli ae e leʻi faaipoipo.”—WEDDINGBELLS, KANATA.

Lamatiaga o Vai ua Faapolusioneina

E tusa ai o se lipoti a Malo Aufaatasi, “e toʻatele atu tagata ua maliliu ona o vai ua faaleagaina ma faapolusioneina, nai lo o tagata ua maliliu mai so o se ituaiga o faiga sauā e aofia ai ma taua.” Na lipotia e Malo Aufaatasi e faapea, e lua miliona tone o otaota mai i faatoʻaga, o falegaosimea, faapea ai foʻi ma otaota vale o tagata e faaaluina atu i vaitafe ma le sami, ma faasalalau atu ai faamaʻi ma faaleagaina ai le siʻosiʻomaga. E lē gata i lea, e taʻi 20 sekone ma maliu se tamaitiiti e i lalo ifo o le lima tausaga, ona o se faamaʻi mai i vaiinu. Ua faapea mai Achim Steiner, o le faatonu sili o le Faalapotopotoga Tau Siʻosiʻomaga a Malo Aufaatasi: “Pe afai e faatuputupulaʻia pea le lalolagi, . . . e manaʻomia la ona faia sa tatou taumafaiga tuufaatasi ina ia maua se vaifofō talafeagai, ina ia mafai ona faaitiitia le faateleina o otaota ma ia lelei ona lafoaʻia.”

Usuina o Pese Ina ia Toe Maua le Malosi e Tautala Ai

O le toʻatele o tagata mamaʻi na lē toe maua le malosi e tautatala ai ina ua pepē o latou tino, na mafai ona fesoasoani le pese ina ia toe tautatala ai. Ua faalaeiauina ē ua pepē o latou tino e fomaʻi e suʻesuʻe i neula, ina ia usuina faapese mea o loo latou fia taʻu mai, ma ia lagi faapese ma fati o latou mafaufauga. Ua iai ni iʻuga lelei o lenei togafitiga e taʻua o le melodic intonation therapy. Na faamatala mai i le The Wall Street Journal, ina ua māeʻa vaiaso e 15 o faia na togafitiga, “sa faasolosolo loa ona mafai e tagata mamaʻi ona tautatala ma taʻu mai upu na latou usuina.”

ʻFaateteleina le Kopi i Totonu o Potuaʻoga’

I se suʻesuʻega na faia i tamaiti e 20,000 o loo iai i lo latou tausaga muamua i le iunivesite o Kanata, na faapea mai ai le Canadian Council on Learning (CCL), e 73 pasene na “taʻutino mai e faatasi pe e tele atu foʻi taimi na latou faia ai gaoioiga lē faamaoni i a latou meaaʻoga a o iai i aʻoga maualuluga.” Na lipotia e se tasi o iunivesite e faapea ua faateteleina i le 81 pasene le lē faamaoni ma le kopi i le va o le 2003 ma le 2006. Na faapea mai le peresitene o le CCL o Dr. Paul Cappon: “I le sefulu tausaga ua mavae, ua faigofie ona faateteleina le lē faamaoni ma le kopi ona o le initaneti ma masini faaonapōnei.”