Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

Kare i Rauka i te Nazi te Tieni Iaku

Kare i Rauka i te Nazi te Tieni Iaku

Kare i Rauka i te Nazi te Tieni Iaku

Akakiteia e Hermine Liska

AKAMUTU vave ua te turanga au o toku tamarikianga i te openga o te mataiti 1938, te riro anga ko Adolf Hitler e tona pati Nazi te tutara o toku enua anau, ko Auteria. Muri ua mai kua anoanoia au pera toku au oa apii kia karanga e “Heil Hitler,” kia imene i te au imene Nazi, e kia piri ki roto i te taokotaianga Mapu a Hitler. Patoi pakari tikai au te rave i teia au angaanga. Kia akamarama atu au.

Tupu mai au e toku au tuakana toko a i runga i tetai pama i St. Walburgen i Carinthia, i Auteria. Toku nga metua ko Johann raua ko Elisabeth Obweger. I te mataiti 1925, kua riro mai a Papa ei Bibelforscher, me kore ei tangata Apiipii Pipiria tei kiteaia te Au Kite o Iehova i reira. I te mataiti 1937 kua papetitoia a Mama. Mei toku tamarikianga mai, kua apii raua iaku i te au kaveinga Pipiria, e te tauturu iaku i te akatupu i te inangaro no te Atua, e te au mea tana i anga. Ei akaraanga, kua akaari mai raua e e tarevake te akamorianga akangateitei i tetai ua atu tangata. Akakite a Iesu Karaiti e: “Ko toou Atua ra ko Iehova taau e akamori, e koia anake rai taau e akarongo.”—Luka 4:8.

Apinga tikai a Mama raua ko Papa i te maoraora ki te taeake. Maata te aronga e atoro mai ana ia matou, e maata rai te aronga angaanga pama e noo ana i konei ia matou. E imenemene ua ana matou—te raveia nei rai teia peu i Carinthia—e e maata ta matou au uriurianga Pipiria. Te maara nei rai iaku ma te akaperepere, i to matou pamiri i ko i te kaingakai i roto i te pia noonoo i te au popongi Tapati no te apii Pipiria.

Mei te Turanga Rangatira ki te Mataku

E varu oku mataiti, riro a Auteria na Tiamani i akatere. Mei tera taime mai, maata atu te taomianga kia rave i te anoano o te pati Nazi, e i muri ua mai kua umuumuia te au tangata pouroa kia tuatua e “Heil Hitler,” i te akaari i ta ratou akangateiteianga. Kua patoi au i te rave i te reira no te mea te aiteanga o te “heil” i roto i te reo Tiamani, e “ora,” e kare au e inangaro i te karanga e kia ora a Hitler! Kua kite au e ko Iesu Karaiti toku Akaora. (Angaanga 4:12) No toku turanga, e aviri putuputuia ana au e te au puapii pera te tamariki i toku pupu. Tae anga toku mataiti ki te 11, karanga mai toku puapii maata e: “Hermine, ka akaoki au ia koe ki te pupu mua. Kare au e inangaro i te tamaiti marokiakia i roto i taku pupu!”

No te mea kua patoi pakari matou e toku au tuakana i te heil Hitler, kua otaia mai a Papa kia aere ki te akavaanga. Kua akakiteia kiaia kia taina i tetai pepa i te akakore i tona irinakianga. Akakite katoa te pepa e kia akono aia i tana tamariki kia tau ki te irinakianga o te Nazi. No tei patoi aia kua raveia te tamariki mei ia raua, e kua tukuia atu au ki tetai ngai e 25 maire (40 kiro mita) mei te kainga, kia apii akaouia.

Kare i roa ana, akamata au i te mii i te kainga, e aue ua ana au. Taua taime ra, tauta te vaine tiaki i te maro iaku kia piri ki roto i te taokotaianga Mapu a Hitler, kare ra i puapinga ana. Tamata tetai au tamariki tamaine i te taki toku rima ki runga i te taime no te akangateitei i te reva Nazi, kare ra i rauka ana ia ratou. Aite rai toku manako ki to te au tavini o te Atua i mua ana tei akakite e: “Auraka rava ïa tuatua ia matou nei i te akaruke ia Iehova, e te akamori i te au atua ke.”—Iosua 24:16.

Kare toku nga metua i akatikaia kia atoro mai iaku. Kua kitea rai ia raua tetai au mataara i te aravei mai iaku e aere ra ki te apii, pera katoa i te apii. Akamaroiroi maata taua au araveianga poto ua ra iaku kia vai tiratiratu kia Iehova. Tetai araveianga, oake mai a Papa i tetai Pipiria meangiti e kua uuna meitaki au i te reira ki roto i toku roi. Reka tikai au te tatau anga, noatu e i rave ngaro ua au i te reira! I na i tetai ra mei mou rai au, uuna viviki ua ra oki au i te reira ki raro i toku parangikete.

Aere ki te Apii Paretenia

No te mea kare i puapingaia te au tautaanga i te apii akaou iaku, tarotokaka te aronga mana e te akaaereia nei rai au e toku nga metua. Roto ia Tepetema 1942, tuku ratou iaku na runga i te rerue ki Munich, i Tiamani, ki tetai apii Katorika ko Adelgunden te ingoa, e apii paretenia katoa te reira. Te taime i aere ei au, kua kiteaia taku Pipiria e te au paretenia e kua raveia.

Noatu ra, pakari rai toku manako kia vai tiratiratu ki toku irinakianga, e kare au i inangaro i te aere ki te pure. Te akakite anga au ki tetai paretenia e e tatau ana toku nga metua i te Pipiria kiaku i te au Tapati, poitirere tikai au i tana i rave. Kua akaoki akaou mai aia i taku Pipiria! Te taka ua ra e, kua tukia tona ngakau i taku i akakite kiaia. Akatika katoa mai aia kia tatau au i te Pipiria kiaia.

I tetai atianga, karanga mai tetai puapii kiaku e: “Hermine, e rouru keukeu toou, e e ua mata auika toou. E Tiamani koe, kare i te ngati Iuda. No te ngati Iuda tena Atua ko Iehova.”

“Na Iehova ra oki i anga i te au mea ravarai,” i naku ei. “Nana i anga mai ia tatou katoatoa!”

Tauta katoa te puapii maata i te maro iaku. I tetai atianga, karanga mai aia e: “Kite koe e Hermine, kua piri tetai taeake oou ki roto i te vaeau. E akaraanga meitaki tikai tera noou kia aru!” Kua kite rai au e kua piri tetai taeake oku ki roto i te vaeau, inara kare au e inangaro i te aru i tona akaraanga.

“Kare au te pipi na toku taeake,” i naku ei. “E pipi ra oki au na Iesu Karaiti.” I reira kua tamataku mai te puapii maata e ka tuku aia iaku ki te pia o te maki neneva, e kua akakite katoa ki tetai paretenia kia akapapa i te apai iaku ki reira. Inara, kare aia i rave ana i te reira.

I te tuatau maana i te mataiti 1943, kua pomuia a Munich e kua nekeia atu te tamariki ki Adelgunden ki vao mai te oire. Taua taime ra e akamanako ua ana au te au tuatua a Mama kiaku: “E ua ke e ka takake tatou e kare taku au reta e tae atu kia koe, akamaara e te vaitata ra a Iehova e Iesu ia koe. Kare rava raua e akaruke ia koe. No reira e pure ua rai koe.”

Akatikaia Kia Oki ki te Kainga

Roto ia Mati 1944, kua akaokiia atu au ki Adelgunden, te ngai e noo ua ana matou​—i te po e te ao—​roto i te ngai akaruruanga, no te mea e pakari tikai te pomuanga ki runga ia Munich. Tera taime, e pati putuputu ana toku nga metua kia akaokiia au ki ko ia raua. I te openga kua akatikaia mai taua patianga ra, e kua tae atu au ki te kainga i roto ia Aperira 1944.

Tae anga te taime te aroa atu i te puapii maata, karanga mai aia e: “Hermine, tata mai kia matou me tae koe ki te kainga. Kia vai akapera ua rai koe auraka e tieni.” Tuke takiri tona tu! Kitea mai iaku e i muri mai toku oki anga, e iva tamariki tamaine, e toru paretenia i mate i te taime e pomuia ra. E apinga rikarika tikai te tamaki!

Tetai tua ra, rekareka tikai te taokotai akaou anga ki toku pamiri. Roto ia Me 1944, te tamaki ra rai, papetitoia au i roto i te tapu vai, te akairo anga i taku akatapuanga kia Iehova. Te ope anga te tamaki i te mataiti 1945, piri au ki te angaanga orometua tamou, pakari toku manako i te akakite ki etai ke i te tuatua meitaki no te Patireia o te Atua, te manakonakoanga okotai no te au e te ponuiaau tikai.—Mataio 6:9, 10.

I te mataiti 1950, aravei au ia Erich Liska, e orometua tutaka no te Au Kite o Iehova no Vienna, i Auteria. I te mataiti 1952, e no tetai taime poto ua kua aru au ia Erich te atoro i te au putuputuanga i te akamaroiroi ia ratou.

Anauia ta maua tamaiti mua i te mataiti 1953, e rua akaou tei aru mai. No tei maata mai ta maua apainga, akamutu maua i te angaanga orometua tamou i te akono i ta maua tamariki. Kua kite au e me tiratiratu koe ki te Atua, kare rava aia e akaruke ia koe, ka oronga mai ra aia i te maroiroi. Kare rava aia i akaruke ana iaku. Te takake anga tikai taku tane akaperepere i te mataiti 2002, riro tikai a Iehova ei akapuanga no te pumaana e te maroiroi kiaku.

Me akamanako au i toku oraanga, akameitaki tikai au i toku nga metua tei apii mai iaku kia inangaro i te Atua e tana Tuatua, te tumu o te pakari mou ki roto i toku ngakau i te ou anga. (2 Timoteo 3:16, 17) E tei maata roa atu, te akameitaki nei au ia Iehova no te oronga ua mai rai te maroiroi kia rauka iaku te akakoromaki i te au turanga ngata o te oraanga.

[Tataanga i te kapi 21]

“Kare au i te pipi na toku taeake . . . e pipi ra oki au na Iesu Karaiti”

[Tutu i te kapi 21]

Matou e toku pamiri i runga i ta matou pama i St. Walburgen

[Au Tutu i te kapi 21]

Toku nga metua, Ko Elisabeth raua ko Johann Obweger

[Akameitakianga]

Both photos: Foto Hammerschlag

[Tutu i te kapi 22]

Maua ko taku tane, ko Erich