Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Hā ‘a e Taumu‘a ‘a ha Mātu‘a?

Ko e Hā ‘a e Taumu‘a ‘a ha Mātu‘a?

Vakai ‘a e Tohi Tapú

Ko e Hā ‘a e Taumu‘a ‘a ha Mātu‘a?

KO FĒ heni te ke sai‘ia ke hoko ki ai ho‘o talavoú?

A. Ko ha tatau ‘o‘ou.

E. Ko ha angatu‘u ‘a ia ko ‘ene tukupaá ke hoko ‘o fehangahangai mo koe.

F. Ko ha tokotaha lahi fua fatongia ‘okú ne fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto.

Ko e mātu‘a ‘e ni‘ihi ‘oku nau fili ‘a e F ‘oku nau tō‘ongafai nai ‘o hangē ‘oku nau sai‘ia ‘i he A. ‘Oku nau feinga ke fakamālohi‘i ‘enau tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungāngá ki he‘enau talavoú, hangē ko hono tala kiate ia ‘a e ngāue ke ne filí. Ko e hā hono olá? ‘I he‘ene ma‘u pē ha tu‘unga tau‘atāiná, ‘okú ne fai e me‘a fehangahangaí. Ko e me‘a fakaolí, ko e ngaahi mātu‘a lahi ‘oku nau tūtuu‘i ‘a e A, kae utu ‘a e E.

‘Uhinga ‘Oku Ta‘elavame‘a Ai e Feinga ke Pule‘i Faka‘aufulí

‘Okú ke loto ke hoko ho‘o talavoú ko ha tokotaha lahi fua fatongia ‘okú ne fai e ngaahi fili fakapotopoto. Ka ‘e lava fēfē ke ke a‘usia e taumu‘a ko iá? Ko e me‘a ‘e taha ‘oku papaú: ‘Oku ‘ikai ko e talí ‘a e pule‘i faka‘aufulí. Fakakaukau angé ki he ‘uhinga ‘e ua.

1. Ko e founga pule‘i-faka‘aufulí ‘oku ta‘efakatohitapu. Na‘e fakatupu ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a e tangatá fakataha mo e tau‘atāina ke fili. ‘Okú ne faka‘atā e kakaí ke nau fili ‘a e hala te nau fou ai ‘i he mo‘uí, pe ‘oku lelei pe kovi. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e tukulotoa ai ‘e Keini ‘a e ‘ita loto-fakapō ki hono tokoua ko ‘Ēpelí, na‘e folofola ‘a Sihova kiate ia: “‘Ikai ‘e ai ha hanga hake, ‘o kapau ‘oku ke feinga ke lelei? pea ka ‘oku ‘ikai te ke feinga ke lelei ‘oku ‘i he matapa ‘a angahala, ‘o tokotoaki mai: pea ‘oku toka ‘ene holi kiate koe, ka ‘oku a‘au ke pule ki ai”?—Sēnesi 4:7.

Fakatokanga‘i lolotonga na‘e ‘oange ‘e Sihova kia Keini ‘a e fale‘i mā‘ala‘ala, na‘e ‘ikai te ne fakamālohi‘i ia ke fai ki ai. Na‘e pau ke fili ‘a Keini pe te ne pule‘i ‘ene ‘itá pe ‘ikai. Ko e hā ‘a e lēsoní? Kapau ‘oku ‘ikai feinga ‘a Sihova ke ngāue‘aki e pule‘i faka‘aufulí ke ma‘u ai ‘e talangofua mei he‘ene ngaahi me‘a fakatupú, ‘oku totonu foki ke ‘oua te ke feinga ke fai pehē ki ho‘o kau talavoú. *

2. Ko e founga pule‘i-faka‘aufulí ‘oku fa‘a hoko ai e ola fehangahangai. Sioloto atu ‘okú ke fehangahangai mo ha tangata tu‘uaki koloa ‘okú ne tenge koe ke ke fakatau ha me‘a. Ko e lahi ange ‘ene feinga ke ke fakataú, ko e mālohi ange ia ho‘o taliteke‘í. Neongo kapau ‘okú ke fiema‘u ‘ene koloá, ngalingali ‘oku ‘ikai te ke sai‘ia he‘ene foungá. ‘Okú ke loto ke mavahe meiate ia.

‘E lava ke hoko ‘a e me‘a meimei tatau kapau ‘okú ke feinga ke fakamālohi‘i ho‘o tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungāngá, tuí, mo e ngaahi taumu‘á ki ho‘o talavoú. Te ne loto-tatau mo ia? Ngalingali ‘e ‘ikai! Ko hono mo‘oní, ko ho‘o foungá ‘e fakahoko nai ai ‘a e me‘a fehangahangaí tofu pē, ‘o fakatupunga ai ke tupu ha fehi‘a ho‘o talavoú ki ho‘o ngaahi tu‘ungá. ‘Oku fa‘a hoko ‘o ta‘elavame‘a faka‘aufuli ‘a e ngaahi feinga fakamātu‘á. Ko e hā leva ‘e lava ke ke faí?

‘I he ‘ikai feinga ke pule‘i faka‘aufuli e mo‘ui ho‘o talavoú, ‘o fakamālohi‘i kiate ia ho‘o ngaahi tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungāngá hangē nai ko ia na‘á ke fai he‘ene kei si‘i angé, tokoni‘i ia ke ne sio ki he fakapotopoto hono fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Ko e fakatātaá, kapau ko ha Kalisitiane koe, fakahaa‘i kiate ia ‘a e founga ‘e ‘omai ai ‘e he mo‘ui‘aki e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a e ‘Otuá ‘a e fiemālie lahi ange ‘i he kotoa ‘ene mo‘uí.—‘Aisea 48:17, 18.

‘I ho‘o fai iá, fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá. Hoko ko e fa‘ahinga tokotaha ‘okú ke loto ke hoko ki ai ho‘o talavoú. (1 Kolinitō 10:34 [11:1, PM]) Fakamahino‘i ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungaanga ‘okú ke fili ke mo‘ui‘akí. (Palōveepi 4:11) Kapau ‘oku fakatupulekina ho‘o talavoú ha ‘ofa ki he ‘Otuá mo ‘ene ngaahi tu‘ungá, te ne fai ‘a e ngaahi fili fakapotopoto, na‘a mo e taimi ‘oku ‘ikai ai te ke ‘i aí.—Saame 119:97; Filipai 2:12.

‘Oatu ‘a e Pōto‘i ‘Aonga

Hangē ko ia ne ‘omai ‘i he peesi 2 ‘o e makasini ko ení, ‘e hoko mai ‘a e ‘aho—mahalo pē ‘e vave ‘aupito, ‘i ho‘o vakaí—‘a ia ko ho‘o tama kuo fu‘u lahí te ne ‘tukuange ‘ene tamaí mo ‘ene fa‘eé.’ (Sēnesi 2:24) ‘I he tu‘unga ko ha mātu‘á, ‘okú ke loto ke fakapapau‘i ‘okú ne ma‘u e ngaahi pōto‘i ‘oku fiema‘u kiate iá koe‘uhi ke ngāue ai ko ha tokotaha lahi ‘oku ‘ikai fakafalala ki ha taha. Fakakaukau ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi pōto‘i ‘e lava ke ke tokoni‘i ia ke ne fakatupulekina he taimí ni, lolotonga ‘ene kei ‘i ‘apí.

Ngaahi Pōto‘i Ngāue Faka‘api. ‘E lava ho‘o talavoú ‘o teuteu ha ngaahi me‘akai? fō mo haiane hono valá? tauhi hono lokí ke ma‘a mo maau? tokanga‘i mo fakalelei‘i e me‘a tefito ‘i ha kā? Ko hono fakatupulekina e ngaahi pōto‘i peheé ‘e malava ai ha foha pe ko ha ‘ofefine ke tokanga‘i ha ‘api ‘i ha ‘aho. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Kuó u ako, tatau ai pē pe ko e hā hoku ngaahi tu‘ungá, ke u loto-topono.”—Filipai 4:11.

Ngaahi Pōto‘i Fakafeohi. (Sēmisi 3:17) ‘Oku lelei fēfē ‘a e feohi ho‘o talavoú mo e ni‘ihi kehé? ‘E lava ke ne fakalelei‘i anga-mokomoko ‘a e fekīhiakí? Kuó ke ako‘i ia ke ne tō‘onga‘aki ki he kakaí ‘a e anga-faka‘apa‘apa pea ke fakalelei‘i ‘i he melino ‘a e ngaahi ta‘efelotoí? (‘Efesō 4:29, 31, 32) ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Faka‘apa‘apa ki he ngaahi fa‘ahinga kotoa pē ‘o e tangatá.”—1 Pita 2:17.

Tokanga‘i ‘o e Pa‘angá. (Luke 14:28) ‘E lava ke ke tokoni‘i ho‘o talavoú ke ne ako ha ngāue, ngāue‘aki ha patiseti, pea faka‘ehi‘ehi mei ha mo‘ua? Kuó ke ako‘i ia ke ne tauhi ha pa‘anga ki he ngaahi me‘a ‘e fiema‘ú pea faka‘ehi‘ehi mei he fakatau ta‘epalaní pea ke fiemālie ‘i he ngaahi me‘a tefitó? (Palōveepi 22:7) Na‘e tohi ‘e Paula: “‘I hono ma‘u ha me‘akai mo ha vala mo ha falé, ‘oku totonu ke tau fiemālie pē.”—1 Tīmote 6:8.

Ko e kau talavou ‘oku nau ako ke mo‘ui‘aki e ngaahi tefito‘i mo‘oni fakae‘ulungaanga faitotonú pea kuo nau fakatupulekina e ngaahi pōto‘i ‘aongá ‘oku nau mateuteu mo‘oni ki he fu‘u lahí. Kuo a‘usia ai ‘e he‘enau mātu‘á ‘enau taumu‘á!—Palōveepi 23:24.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 11 Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he Taua Le‘o ‘o ‘Epeleli-Sune 2011, peesi 20-21.

KUÓ KE FIFILI?

● Ko e hā ho‘o taumu‘a ‘i he tu‘unga ko ha mātu‘á?—Hepelū 5:14.

● Ko e hā e fatongia tonu ho‘o talavoú ‘i he‘ene hoko ko ha tokotaha lahí?—Siosiua 24:15.

[Fakatātā ‘i he peesi 25]

Ko fē te ke sai‘ia ke hoko ki ai ho‘o talavoú?

Ko ha tatau . . .

Ko ha angatu‘u . . .

Ko ha tokotaha lahi fua fatongia