Kal idhi e weche manie iye

WACH MADUONG’ MA GASET WUOYOE

Kaka Inyalo Tiyo gi Thuoloni e Yo Maber

Kaka Inyalo Tiyo gi Thuoloni e Yo Maber

Kinde mang’eny wajawachoga kama: “Mad abedie gi thuolo momedore!” Kuom adier, waduto wan gi thuolo kata seche marom, nikech bed ni wan jomwandu kata wadhier, onge ng’ama ohingo wadgi gi thuolo. E wi mano, onge ng’ato ang’ata ma nyalo kungo sa ni obiro tiyogo bang’e. To bende ka sa okalo, to okalo kamano chuth. Omiyo, wabiro nyiso ni wan joma riek ka watiyo gi thuolowa e yo maber. Wanyalo timo kamano e yo mane? Ne ane weche moko ang’wen ma osekonyo ji mathoth tiyo gi thuologi e yo maber.

Wach Mokwongo: Bed Ng’at Mochanore

Ng’e gik monego itim mokwongo. Muma wachonwa kama: “Uyang gadier gik ma dwarore moloyo.” (Jo-Filipi 1:10) Ndik list mar gik mochuno kiketo e paro ni moko kuom gik mochuno inyalo tim bang’e, kuom ranyisi, ng’iewo chiemo modhiambo. Bende, moko kuom gik ma nyalo nenore ka gima onego tim mapiyo, kuom ranyisi, neno program moro e TV, nyalo bedo gima ok ochuno. a

Chan motelo gik mibiro timo. Bug Eklesiastes 10:10 wacho kama: “Ka ng’ato tiyo gi le ma ok opiagi, obiro tiyo gi teko mang’eny.” Omiyo, tiyo gi rieko ber. En puonj mane mwayudo e ndikono? Inyalo piago leyi kuom chano chon gik midwaro timo mondo okonyi tiyo gi thuolo ma in-go e yo maber. Ket tenge kata igol chuth tije ma biro kawo thuoloni kod tekoni mang’eny to ok bi konyi ruok. To nade ka ifwenyo ni itieko chon tich ma nichano timo, donge inyalo timo tich machielo ma nichano timo bang’e? Ka ichano motelo gik ma ibiro timo, ibiro chalo gi ng’at mariek mopiago leye, kendo tijegi duto biro chopo kare.

Yie ni nitie gik ma ok ochuno ni itim. Bed ng’at ma nyalo tamore timo gik ma ok ochuno kata gik ma nyalo kawo thuoloni mang’eny to ok gikonyi. Chano timo gik mang’eny kendo ma ok ochuno nyalo medoni parruok kendo moni bedo mamor.

Wach mar 2: Tem Matek Mondo Itamri Timo Gik ma Nyalo Mayi Thuolo

Choro gik moko nyime kod digni. Muma wacho kama: “Ng’at ma ng’iyo yamo ok nochwo kodhi, kendo ng’at ma ng’iyo boche polo ok noka cham.” (Eklesiastes 11:4) En puonj mane ma wayudo e ndikono? Choro gik moko nyime nyalo mayowa thuolo kendo monowa timo gik moko e yo maber. Japur ma rito nyaka kor lwasi obed maber ok nyal pidho kodhi. Bende, ok noka cham. E yo ma kamano, wanyalo chako digni e ng’ado paro ka po ni ok wang’eyo gima yiero ma wadwaro timo nyalo kelonwa. Kata, samoro wanyalo neno ni warit nyaka wang’e weche duto e wach moro e ka wang’ad gima wadwaro timo. En adier ni mondo watim yiero moko madongo, dwarore ni watim nonro kendo wabed gadier gi gima wadwaro timo. Kuom ranyisi, Ngeche 14:15 wacho kama: “Ng’at mariek paro ka pok okawo okang’ moro amora.” Kata kamano, adiera en ni ok wang’eyo gik moko duto ma yiero ma watimo nyalo kelonwa.​—Eklesiastes 11:6.

Bedo ng’at makare mokalo tong’. Jakobo 3:17 wacho kama: ‘Rieko moa malo [ir Nyasaye] tur.’ En adier ni timo gik moko e yo makare en gima ber. Kata kamano, seche moko wanyalo dwaro ni gik moko otimre e yo makare ahinya mi mano nyos chunywa ka gino ok otimore kaka ne wadwaro. Kuom ranyisi, ng’at ma puonjore dhok moro onego ong’e ni obiro timo makosa nyading’eny sama owacho dhokno, to makosago e ma biro konye puonjore dhokno. Kata kamano, ng’at ma dwaro timo gik moko e yo makare chuth biro paro kaka onyalo wacho gimoro e yo makare, to mano biro miyo kik otim dongruok e puonjruok dhokno. To mano kaka dwarore ni wang’e kuonde ma waremie! Ngeche 11:2 wacho kama: “Rieko ni kod jo ma obolore.” E wi mano, joma ong’eyo kuonde ma giremie kendo mobolore ok chwanyrega sama gitimo makosa. Kar mano, gineno makosago ka gik mapile.

“Nengo gik ma wang’iewoga ok pim gi pesa ma watiyogo e ng’iewogi, to ipime gi thuolo ma watiyogo e manyo pesa ma wang’iewogigo.”​—Buk miluongo ni What to Do Between Birth and Death

Wach mar 3: Bed gi Tong’ Kendo Ine Weche Kaka Gin

Bed gi tong’ e tich kod weche mag manyo mor gi yueyo. Muma wacho kama: “Yueyo matin ber moloyo tich matek manono ma chal mana gi lawo yamo.” (Eklesiastes 4:6) Joma oketo pachgi duto te e tich nyalo tiyo matek ma mano mon-gi neno ber mar tich matek ma gitimono. Kinde mang’eny, giongega thuolo kendo giolga ahinya. To komachielo, josamuoyo tiyoga gi thuolo mang’eny ka giyueyo, kendo mano miyo giketho thuolo ma gin-go. Muma jiwowa ni wabed gi paro mowinjore e wi tich, tiende ni wati matek kendo wayud mor kuom tich ma wasetimono. Mor ma kamano “en mich mowuok kuom Nyasaye.”​—Eklesiastes 5:19.

Nind moromo. Jandik Muma moro nowacho kama: “Anapielra piny kendo nindo notera mos.” (Zaburi 4:8) Thoth joma dongo dwarore ni onind seche aboro pile ka pile mondo giyud teko moromo kendo gibed gi chuny mokue mondo gik moko odhinegi maber. Nindo moromo bende konyoga ng’ato mondo oket pache e gima otimo kendo opar gik mopuonjore. To komachielo bende ka ng’ato ok nind moromo mano biro mone puonjore gik moko e yo maber, onyalo timo aksident, obiro timo makosa mang’eny, kendo iye biro wang’ piyo.

Ket chenro ma inyalo chopo. “Ber mondo ng’ato omor gi gik ma wang’e neno kar gombo gik ma oongego.” (Eklesiastes 6:9) Ndikono puonjowa ang’o? Ng’at mariek ok yie mondo gombo mag gik ma ok onyal chopo ochik ngimane. Omiyo, ok yondhe mayot gi weche ma johala lando kata hola. Kar mano, odak ka luwore gi gik ma en go, tiende ni “gik ma wang’e nyalo neno.”

Wach mar 4: Yie Mondo Chike Makare Otayi

Non chike ma tayi. Chike ma tayi nyalo konyi ng’eyo gik mabeyo, gik mochuno, kod gik ma nyalo konyi. Ka po ni ngimani inyalo pim gi asere, chike duto ma tayi ibiro ba kochomo asereno. Omiyo, chike makare biro konyi ng’eyo gik mochuno e ngima kendo gibiro konyi tiyo gi thuoloni e yo maber moloyo pile ka pile. Ere kaka wanyalo yudo chike ma tayowago? Ji mang’eny osefwenyo ni Muma e ma nigi rieko maber moloyo.​—Ngeche 2:6, 7.

Ket hera obed kido maduong’ e ngimani. Jo-Kolosai 3:14 wacho ni hera ‘e ma tueyo gik moko duto kanyachiel.’ Ok wanyal bedo mamor gadier kendo bedo gi chuny mokue ka waonge hera, to ahinya-ahinya e ngimawa mar joot. Joma tamore wachno kendo ma keto mana pachgi kuom mwandu kod tich, ongega gi mor. Mano e momiyo Muma wacho ni hera en kido maduong’, kendo owuoyo kuom kidono nyading’eny.​—1 Jo-Korintho 13:1-3; 1 Johana 4:8.

Ket thuolo tenge mar ng’eyo Nyasaye. Dichwo moro miluongo ni Geoff ne nigi dhako gi nyithindo ariyo. Bende, ne en gi osiepe mabeyo, kendo ne otiyo tij reso joma oyudo masira. Kata kamano, tijeno ne miyo oneno kaka ji sandore kendo tho. Nopenjore kama: “Be ma e kaka ngima onego obedi?” Kae to chieng’ moro nosomo buge moko mogo gi Joneno mag Jehova ma ne omiyo oyudo dwoko mag penjo ma ne chande, kendo nobedo gi geno.

Geoff nopimo ne jaode gi nyithinde gik ma ne opuonjore, kendo gin bende ne gimor gi wechego. Mano nomiyo gichako puonjore Muma. Puonjruok ma kamano nokonyogi dak e ngima maber kendo tiyo gi thuologi e yo maber moloyo. Bende, ne gibedo gi geno ma jaber mar dak nyaka chieng’ e piny ma onge richo kod thagruok.​—Fweny 21:3, 4.

Ranyisi mar Geoff miyo waparo weche moko ma Yesu Kristo nowacho niya: “Jo mamor gin jo ma nigi riyo mar ng’eyo Nyasaye.” (Mathayo 5:3) Donge inyalo keto thuolo tenge mar ng’eyo Nyasaye? Kuom adier, timo kamano biro miyi rieko ma biro konyi tiyo gi thuoloni e yo maber e kindegi kendo nyaka chieng’.

a Ne sula ma wiye wacho ni, “Mbinu 20 za Kutafuta Wakati Zaidi,” e Amkeni! ma April 2010.