Skip to content

KAVEINGA TEFITO

Founga ke Ngāuefakapotopoto‘aki Ho Taimí

Founga ke Ngāuefakapotopoto‘aki Ho Taimí

“Kapau pē ā na‘e lahi hoku taimí!” Kuo tu‘o fiha ho‘o lea‘aki ia? Ko e tokotaha kotoa ‘oku lahi tatau pē ‘a e taimi ‘oku nau ma‘ú. Tatau ai pē pe ‘okú ke ma‘u ha mafai mo tu‘umālie pe mā‘ulalo mo masiva. ‘Ikai ko ia pē, pe ‘okú ke tu‘umālie pe masiva ‘oku ‘ikai lava ke ke fakahaofi ‘a e taimí. Ko ‘ene fakalaka pē ‘o ‘alú, ko ‘ene lavá ia. Ko e ‘alunga leva ‘o e potó, ko hono ngāuelelei‘aki ‘a e taimi ‘oku tau ma‘ú. Anga-fēfē? Fakakaukau ki ha founga ‘e fā kuó ne tokoni‘i ‘a e kakai tokolahi ke ngāuefakapotopoto‘aki honau taimí.

Founga 1: Fokotu‘utu‘u Maau

Me‘a ke fakamu‘omu‘á. “Fakapapau‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku mahu‘inga angé,” ko e fale‘i ia ‘a e Tohi Tapú. (Filipai 1:10) Hiki ha lisi ‘o e ngaahi me‘a mahu‘inga pe fakavavevave ke faí, ‘o manatu‘i ko e me‘a ‘oku mahu‘ingá, hangē ko e fakatau ‘o e me‘akai ki he kai efiafí, he‘ikai ke fu‘u fiema‘u fakavavevave ia. Pea ko e me‘a nai ‘oku hā ngali fakavavevavé, hangē ko hono ma‘u ‘a e kamata ho‘o polokalama TV manakó, he‘ikai nai ke mahu‘inga ia. *

Fakakaukau tokamu‘a. “Kapau ‘oku peku ha me‘angāue ukamea pea ‘oku ‘ikai ke fakamata ia ‘e ha taha, ‘e fiema‘u ke ne fakamoleki ai ha fu‘u ivi lahi,” ko e lau ia ‘a e Tangata Malanga 10:​10, peá ne toe tānaki mai: “Ka ‘oku tokoni ‘a e potó ke lava‘i ‘a e ngāué.” Ko e hā ‘a e lēsoní? Fakamata ho‘o tokí, hangē ko e laú, ‘aki ‘a e palani tokamu‘a koe‘uhi ke lava ‘o ke ngāue lelei taha ‘aki ho taimí. Fakatatali pe tuku ‘a e ngaahi ngāue ‘oku ‘ikai mahu‘inga, ‘a ia ‘oku kai taimi mo fakamole ivi. Kapau ‘okú ke ma‘u ha taimi koe‘uhi kuó ke ‘osiki vave ho‘o ngāué, fēfē ke ke hoko atu ki ha ngāue na‘e palani ke toki fai ‘amui ange? ‘I he fakakaukau tokamu‘á, ‘e lahi ange ai ‘a e ngāue te ke faí mo ola lelei, hangē ko ha tangata ngāue pōto‘i ‘okú ne fakamata ‘ene tokí.

Fakafaingofua‘i ho‘o mo‘uí. Ako ke taliteke‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai fu‘u mahu‘ingá pe fakamole taimí. Ko e lahi fau ‘a e ngaahi ngāué mo e ‘apoinimení ‘okú ne fakalahi ‘a e loto-mafasia ‘ikai fiema‘ú pea lava ke ne kaiha‘asia ho‘o fiefiá.

Founga 2: Faka‘ehi‘ehi mei he Kaiha‘a Taimí

Toloi me‘a mo lotolotoua. “Ko e tokotaha ‘okú ne siofi ‘a e matangí ‘e ‘ikai te ne tūtuu‘i ha tenga, pea ko e tokotaha ‘oku sio ki he ngaahi ‘aó ‘e ‘ikai te ne utu ha me‘a.” (Tangata Malanga 11:4) Ko e hā ‘a e lēsoní? Ko e toloi me‘á ‘okú ne kaiha‘asi ‘a e taimí pea ‘ikai lava ai ha me‘a. Ko ha tokotaha ngoue ‘okú ne tatali ki ha taimi fe‘ungamālie he‘ikai ‘aupito lava ke ne tūtuu‘i ha tenga pe utu ha me‘a. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ‘e lava ke tau faka‘atā ‘a e ngaahi me‘a ta‘epau ‘i he mo‘uí ke ne ‘ai ke tau lotolotoua. Pe ‘oku tau ongo‘i nai ‘oku fiema‘u ke tau tatali kae ‘oua ke tau ma‘u ‘a e fakamatala fakaikiiki kotoa ki mu‘a ke fai ha fili. Ko e mo‘oni, ko e ngaahi fili mahu‘ingá ‘oku fakapapau‘i ia ‘i he fekumi mo e fakakaukau‘i lelei. “Ko e tokotaha fakapotopotó ‘okú ne fakakaukau‘i ‘ene laka taki taha,” ko e lau ia ‘a e Palōveepi 14:15. Ka ko hono mo‘oní ‘oku lahi ‘a e ngaahi fili ‘oku fai fakataha mo e ta‘eta‘epau.​—Tangata Malanga 11:6.

‘Amanekina ‘a e haohaoá. “Ko e poto ‘oku mei ‘olungá, [pe mei he ‘Otuá ‘oku] . . . faka‘atu‘i,” ko e lau ia ‘a e Sēmisi 3:​17. Ko e mo‘oni, ko e ngaahi tu‘unga mā‘olungá ‘oku tuha mo e fakaongoongolelei! Neongo ia, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku tau fokotu‘u nai ‘a e ngaahi tu‘ungá ‘o fu‘u mā‘olunga ‘o tau loto-mamahi ai pea ‘ikai lavame‘a. Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha ‘okú ne ako ha lea kehe, kuo pau ke ne mateuteu ke fai ‘a e ngaahi fehālaaki, ‘o ‘ilo‘i te ne ako mei ai. Kae kehe, ko ha tokotaha ‘okú ne ‘amanekina ‘a e haohaoá, ‘oku ngalingali te ne manavasi‘i ‘i he fakakaukau ke lea‘aki ha me‘a ‘oku hala​—ko ha fakakaukau te ne holoki ‘ene fakalakalaká. He lelei mama‘o ange ē ke anga-fakanānā ‘i he me‘a ‘oku tau ‘amanekiná! “Ko e potó ‘oku ‘i he fa‘ahinga ia ‘oku anga-fakanānaá,” ko e lau ia ‘a e Palōveepi 11:2. ‘Ikai ko ia pē, ko e anga-fakanānā mo e anga-fakatōkilaló ‘oku ‘ikai ke nau fu‘u fakamātoato pea ‘oku nau kata pē.

“‘Oku ‘ikai ko e pa‘angá pē ‘oku fakatau ‘aki ha me‘a. ‘Okú ke fakatau ‘aki ia ‘a e taimí.”​—What to Do Between Birth and Death

Founga 3: Mafamafatatau mo Fakakaukau Pau

‘Ai ke mafamafatatau ‘a e ngāué mo e mālōloó. “‘Oku lelei ange ke fonu ‘a e nima ‘e taha ‘i he mālōloó ‘i he fonu ‘a e nima ‘e ua ‘i he ngāue mālohi mo tuli pē ki he matangí.” (Tangata Malanga 4:6) Ko e kau kanisā ngāué ‘oku ‘ikai fa‘a lava ke nau fiefia ‘i he‘enau “ngāue mālohi.” ‘Oku ‘ikai hanau taimi pe ivi ‘e toe. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e fakapikopikó ‘okú ne fili ki he “fonu ‘a e nima ‘e ua” ‘i he mālōloó mo e fakamoleki noa ‘a e taimí. ‘Oku faka‘ai‘ai ‘e he Tohi Tapú ha vakai mafamafatatau: Ngāue mālohi pea fiefia ‘i hono palé. Ko e fiefia ko iá “ko e me‘a‘ofa . . . ‘a e ‘Otuá.”​—Tangata Malanga 5:​19.

Ma‘u ha mohe fe‘unga. “Te u tokoto hifo ‘o mohe ‘i he nonga,” ko e lea ia ‘a ha tokotaha-hiki Tohi Tapu. (Saame 4:8) Ko e tokolahi taha ‘o e kakai lalahí ‘oku fiema‘u ke nau mohe ‘i he houa ‘e valu nai ‘i he po‘ulí ke ma‘u ‘a e mālōlō lelei fakaesino, fakaeongo mo fakae‘atamai. ‘I he fekau‘aki mo iá, ko e mohé ko e ngāuelelei‘aki ia ‘o e taimí koe‘uhí ‘oku tokoni ia ki he lelei ange ‘a e manatú, pea lava ke tau ako ha me‘a fo‘ou. Kae kehe, ko e ‘ikai ke ma‘u ha mohe fe‘ungá, ‘oku uesia ai ‘etau malava ke akó pea hoko ai ‘a e fakatu‘utāmaki, fehālaaki mo e ‘ite‘ita.

Fokotu‘u ‘a e taumu‘a pau. “‘Oku lelei ange ke te fiefia ‘i he me‘a ‘oku sio ki ai hoto matá ‘i ha‘ate tulimui holo ‘i he‘ete ngaahi holí.” (Tangata Malanga 6:9) Ko e hā ‘a e poiní? Ko ha tokotaha fakapotopoto ‘oku ‘ikai ke ne faka‘atā ‘ene ngaahi holí ke ne pule‘i ‘ene mo‘uí, tautefito ki he ngaahi holi ‘oku ta‘epau pe ta‘emalava nai ke fakatōli‘á. Ko ia ai, ‘oku ‘ikai ke fakatauele‘i ia ‘e he ngaahi tu‘uaki olopotó pe fakatupu pa‘anga vavé. ‘I hono kehé, ‘okú ne ako ke fiemālie ‘i he me‘a ‘oku malava ke ne ma‘ú​—“‘i he me‘a ‘oku sio ki ai [hono] matá.”

Founga 4: Tataki ‘e he ‘Ulungaanga Lelei

Fakakaukau ki ho ngaahi ‘ulungāngá. Ko ho ngaahi ‘ulungāngá ‘okú ne ‘ai ke ke malava ‘o sivi‘i ‘a e me‘a ‘oku lelei, mahu‘inga mo ‘aongá. Kapau ko ho‘o mo‘uí ko ha fo‘i ngahau, ko ho ngaahi ‘ulungāngá te ne fakahanga ‘a e fo‘i ngahaú ki he tāketí. Ko ia ai, ‘e tokoni‘i koe ‘e he ngaahi ‘ulungaanga leleí ke ke fokotu‘u ‘a e ngaahi me‘a totonu ke fakamu‘omu‘a ‘i ho‘o mo‘uí pea te ke ngāue lelei taha ‘aki ai ho taimí ‘i he houa kotoa pea ‘i he ‘aho kotoa. ‘E lava ke ke ma‘u mei fē ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ko iá? Ko e kakai tokolahi ‘oku nau hanga ki he Tohi Tapú, ‘o ‘ilo‘i ko e poto mā‘olunga tahá ia.​—Palōveepi 2:6, 7.

‘Ai ‘a e ‘ofá ko ho ‘ulungaanga tu‘u-ki-mu‘á ia. Ko e ‘ofá ko ha “fakama‘u haohaoa ia ‘o e fā‘ūtahá,” ko e lau ia ‘a e Kolose 3:​14. He‘ikai lava ke tau fiefia mo‘oni mo malu fakaeongo ta‘ekau ai ‘a e ‘ofá, tautefito ‘i he loto‘i fāmilí. Ko e kakai ‘oku nau tukunoa‘i ‘a e mo‘oni ko iá, mahalo ‘o fakamu‘omu‘a ‘a e tuli ki he koloá pe ko ha taumu‘a, ko hono mo‘oní he‘ikai ke nau fiefia. ‘Io, ‘oku ‘uhinga lelei hono ‘ai ‘e he Tohi Tapú ‘a e ‘ofá ko e ‘ulungaanga tu‘u-ki-mu‘a tahá ia, ‘o lave tu‘o laui ngeau ki ai.​—1 Kolinitō 13:​1-3; 1 Sione 4:​8.

Vahe‘i ‘a e taimi ke fakalato ai ho‘o fiema‘u fakalaumālié. Ko ha tangata ko Geoff na‘á ne ma‘u ha uaifi ‘ofeina, ko ha fānau fiefia ‘e toko ua, mo ha ngaahi kaume‘a lelei, pea na‘e ngāue lelei ko ha tokotaha ngāue fakafaito‘o. Neongo ia, ko ‘ene ngāué na‘á ne fa‘a fehangahangai ai mo e faingata‘a‘iá mo e maté. Na‘á ne ‘eke, “Ko e taumu‘a eni ‘o e mo‘uí?” Pea ‘i he ‘aho ‘e taha na‘á ne lau ha tohi Fakatohitapu na‘e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová peá ne ma‘u ai ‘a e tali fakafiemālié.

Na‘e fakamatala ‘e Geoff ‘a e me‘a na‘á ne akó ki hono uaifí mo ‘ene fānaú, pea na‘a nau mahu‘inga‘ia foki. Na‘e kamata ke ako ‘e he fāmilí ‘a e Tohi Tapú ‘a ia na‘e fakakoloa ai ‘enau mo‘uí pea tokoni‘i kinautolu ke nau toe ngāuefakapotopoto‘aki honau taimí. Na‘a nau ma‘u foki ai ‘a e ‘amanaki fakaofo ‘o e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani ‘oku ‘atā mei he muná mo e faingata‘a‘iá.​—Fakahā 21:​3, 4.

Ko e hokosia ‘a Geoff ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e lea ‘a Sīsū Kalaisí, ‘i he‘ene pehē: “Fiefia ē ko kinautolu ‘oku nau lāu‘ilo ki he‘enau fiema‘u fakalaumālié.” (Mātiu 5:3) ‘Okú ke loto-lelei ke vahe‘i ha ki‘i taimi ke fakalato ho‘o fiema‘u fakalaumālié? Ko e mo‘oni, ko e founga lelei taha eni ke ngāue‘aki ki ai ho taimí pea ‘e ‘oatu ai ‘a e poto ke ke ngāue‘aki, ‘o ‘ikai ‘i he ‘aho taki taha pē, ka ‘i he toenga ho‘o mo‘uí.

^ pal. 5 Sio ki he “Founga ‘e 20 ke Fokotu‘u ha Taimi Lahi Ange,” ‘i he ‘īsiu ‘o e Awake! ‘o ‘Epeleli 2010.