DUGO se vjerovalo da arktička čigra na svom putu od Arktika do Antartike i natrag prijeđe oko 35 200 kilometara. No novija istraživanja pokazala su da te ptice prevale puno veću udaljenost.

Kako su znanstvenici došli do tog zaključka? U tome su im pomogli geolokatori, minijaturni elektronički uređaji koji teže poput spajalice za papir. Znanstvenici su te uređaje prikvačili na određeni broj arktičkih čigri i otkrili da neke od njih prelete prosječno 90 000 kilometara, a jedna je preletjela gotovo 96 000 kilometara. Prema dostupnim podacima, to je najduži put koji neka životinja prijeđe tijekom seobe. Kako to da su se podaci promijenili?

Bez obzira na to odakle počnu seobu, arktičke čigre do svog odredišta ne lete najkraćim putem. Njihova ruta iznad Atlantskog oceana nalikuje slovu “S”, kao što je prikazano na ilustraciji. Zašto? Zato što tijekom leta koriste vjetar i zračne struje.

Arktička čigra u prosjeku živi 30 godina, a tijekom života može proputovati puno više od 2,4 milijuna kilometara. Ta udaljenost jednaka je trostrukoj ili pak četverostrukoj udaljenosti do Mjeseca i natrag. Jedan znanstvenik kaže: “To je nevjerojatan pothvat za ptičicu koja teži malo više od 100 grama.” I još jedna zanimljivost. Budući da arktičke čigre na oba pola borave u ljetnom razdoblju, “danjem su svjetlu izložene više nego ijedno drugo živo biće”, piše u knjizi Life on Earth: A Natural History.