Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

ATA MAI I ASO UA MAVAE

Alhazen

Alhazen

ATONU e te leʻi faalogo muamua i le igoa Abū ʻAlī al-Ḥasan ibn al-Haytham. E lauiloa o ia i Europa ma Amerika i le igoa o Alhazen, o le faa-Latina lea o lona igoa muamua i le gagana Arapi o al-Hasan. E ui i lea, e mafai ona e maua aogā mai i lana galuega. Na faamatalaina o ia “o se tasi e sili ona tāua ma telē sona sao i le talafaasolopito o le faasaienisi.”

Pe tusa o le 965 T.A., na fanau ai Alhazen i Basra lea e tū i Iraq i taimi nei. Sa fiafia o ia i mea e aofia ai suʻesuʻega i fetu, vailaau, matematika, togafitiga o maʻi, musika, vaai ma le natura o le malamalama, malosiaga eseese, ma le fatuina o solo. O ā ni mea patino e tatou te faafetaia ai o ia?

O SE PĀ I LE VAITAFE O LE NAILA

E iai se tala ua leva ona faamatalaina e faatatau iā Alhazen, i lana fuafuaga i le toetoe 1,000 tausaga muamua atu i le auala e faatonutonu ai le tatafe o le vaitafe o le Naila, a o leʻi oo i le taimi e faatino ai i Aswân i le 1902.

Na taʻua e faapea sa faataatia e Alhazen ni fuafuaga ina ia faaitiitia ai lologa ma lāmala i Aikupito, e ala i le fausia o se pā e faatonutonu ai le tatafe o le vaitafe o le Naila. Ina ua faalogo le taʻitaʻi o Cairo o Caliph al-Hakim i na fuafuaga, ona ia valaaulia lea o Alhazen ina ia sau i Aikupito e fau ai le pā. Ae ina ua vaaitino Alhazen i le vaitafe, na ia iloa ai e faigatā ona ia faia lenei galuega. O le fefe o Alhazen i lenei taʻitaʻi sauā ma amio lē pulea, na ia faafoliga atu ai e faalētonu lona mafaufau seʻia oo i le taimi na maliu ai lenā taʻitaʻi, pe tusa ma le 11 tausaga mulimuli ane i le 1021. I le taimi lea a o taofia Alhazen ona na faafoliga atu e faalētonu lona mafaufau, na tele le taimi na ia faaalu e faia ai isi mea sa fiafia i ai.

O LE BOOK OF OPTICS

E oo ane i le taimi na teʻa ai Alhazen mai le nofoaga sa taofia ai o ia, ua toeitiiti māeʻa ona tusia lana tusi o le Book of Optics lea e fitu lomiga, ma sa vaai i ai “o se tasi lea o tusi e sili ona tāua i le talafaasolopito o suʻesuʻega o malosiaga eseese.” I lenā tusi na ia faamatalaina ai suʻesuʻega e faatatau i le natura o le malamalama, e aofia ai le auala e lafoia ai e le malamalama lanu eseese, le auala e fiti ai le malamalama pe a susulu atu i se fāʻata, ma le auala e fepiʻoaʻi ai pe a susulu atu i le tasi tioata i le isi tioata. Na ia suʻesuʻeina foʻi le sootaga o le vaai ma malamalama i mea o loo vaai i ai, faapea le fausaga ma le auala e gaoioi ai le mata.

E oo ane i le senituri lona 13, ua faaliliuina tusitusiga a Alhazen mai i le gagana Arapi i le gagana Latina, ma i senituri mulimuli ane na taʻua ai e tagata atamamai i le atu Europa na tusitusiga, o le faavae autū o suʻesuʻega o malosiaga eseese. O tusitusiga a Alhazen i vaega eseese o lenses, na faataatia ai se faavae lelei mo tagata i le atu Europa na faia mata faitau tusi, ma latou iloa ai le auala e fausia ai tioata e faalapopoʻa ai mea ninii ma fāʻata vāai mamao, e ala i le uu o le isi tioata i luma o le isi tioata.

O LE CAMERA OBSCURA

Na faailoa mai e Alhazen taʻiala ia e faavae ai le auala e puʻe ai ata, ina ua ia fausia se mea e foliga mai o le uluaʻi camera obscura lea i le talafaasolopito. O lenā fausaga na aofia ai se “potu pogisa” lea e sao mai ai se malamalama i se tamaʻi pū, ona susulu atu lea o lenā malamalama i le puipui o le potu ma faaalia ai le ata o mea o loo i fafo ae e ū i luga le pito i lalo.

Na fausia e Alhazen se mea e foliga mai o le uluaʻi camera obscura

I vaitausaga o le 1800, na amata ai ona faaaogā isi ituaiga o tioata e taʻua o photographic plates, ina ia mafai ai ona puʻeina ni ata. O le ā le iʻuga? Na maua mai ai le meapuʻeata. E tutusa lava taʻiala e faaaogā i meapuʻeata uma i aso nei ma le auala e gaoioi ai le mata, ma taʻiala na faaaogā mo le camera obscura. *

LE METOTIA FAASAIENISI

O se tasi o vala mataʻina o galuega a Alhazen, o le auala māeʻaeʻa ma maopoopo na faia ai ana saʻiliʻiliga i mea ofoofogia o le natura. E leʻi masani le toʻatele i na vaitaimi i le auala na ia faaaogāina. O ia o se tasi o tagata suʻesuʻe muamua na faamaonia pe moni talitonuga faasaienisi e ala i le faataʻitaʻi o na mea, ma e leʻi fefe e fesiligia pe e moni manatu sa talitonu i ai tagata pe afai e leʻi iai ni faamaoniga.

E mafai ona faamatalaina se talitonuga faasaienisi i upu nei: “Ia faamaonia mea e te talitonu i ai!” E manatu nisi iā Alhazen “o le faatamā o metotia faasaienisi i aso nei.” O lea la, e tatou te matuā faafetaia o ia ona o nei vala.

^ pala. 13 Na faatoʻā mafai ona malamalama lelei tagata i vaipanoa i Sisifo i mea e tutusa ai le camera obscura ma le auala e gaoioi ai le mata, ina ua faamatalaina e Johannes Kepler i le 1604.