Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

A polopolokiga e takitaki ne ia te tamaliki e pelā mo te foe o te vaka telā e taofi ‵mau ne ia a te vaka ke ‵tonu loa tena ‵kosi

MŌ MĀTUA

6: Polopolokiga

6: Polopolokiga

TENA UIGA

E fakauiga eiloa a te polopolokiga ki se takitakiga io me ko te akoako atu. I nisi taimi, e aofia ei te faka‵tonuga o amioga matamua a se tamaliki. Kae i te ukega o taimi, e aofia loa i ei te faiga o akoakoga i mea tau amioga i te taimi muamua telā ka fesoasoani ki te tamaliki ke fai ne ia a filifiliga ‵lei.

TE POGAI E TĀUA I EI

I se sefulu tausaga ko teka atu, ko gasolo eiloa o matafitafi atu a polopolokiga e fai i loto i nīsi kāiga, ona me manava‵se a mātua me e mafai o galo atu i ei te loto talitonu o te tamaliki ki a ia eiloa ki mea e mafai o fai ne ia. Kae e ui i ei, a mātua ‵poto e fakatoka eiloa ne latou a tulafono kae fakaakoako olotou tamaliki ke fakalogo ki ei.

“E manakogina ne tamaliki ne manatu fakatonutonu ke fesoasoani atu ki a latou ke ‵tupu aka e pelā me ne tama‵liki ma‵tua kolā ne akoako faka‵lei. Aunoa mo ne manatu polopoloki, e mafai eiloa o fai a tama‵liki e pelā me se vaka telā e seai sena foe—telā e mafai o seke tena kōsi io me mafai o iku atu ki te mafuli.”—Pamela.

MEA E MAFAI O FAI NE KOE

Ke fakatumau faeloa. Kafai e se tautali a te tamaliki ki au tulafono ne fai, kae ke iloa ne ia a ikuga o tena sē fakalogo. Kae i te suā feitu, ke fakamālō atu ki tau tamaliki māfai ne fakalogo kae tautali a ia i au tulafono kolā ne fakamalosi ne koe ke tautali a ia i ei.

“E fakamālō faeloa au ki aku tama‵liki ona ko te lotou faka‵logo i se lalolagi telā ko faigata o lavea i ei a te uiga tenei ko te fakalogo. A pati fakamālō konei e fesoasoani atu ke faigofie o talia ne latou a pati fakatonutonu māfai e manakogina.”—Christine.

FAKATAKITAKIGA MAI I TE TUSI TAPU: “Me ko so se mea e ‵toki ne se tino, ka tau eiloa ne ia te mea tenā.”—Kalatia 6:7.

Ke loto malamalama. Ke fakafetaui aka au polopolokiga ki tausaga mo te malamalama o te tamaliki, kae penā foki mo te ‵mafa o tena agasala ne fai. E magoi atu mafai e fetaui ‵lei a te agasala ne fai mo te fakasalaga e tuku atu ne koe—e pelā me se fakaakoakoga, a te fakaaoga ‵se o selefoni e mafai o iku atu ki te ave kea‵tea o te selefoni mai i a ia mo se taimi leva ‵ki. Kae ke masaua foki ke mo a e fai a tamā mea ‵se ke fai e pelā me ne ma‵tuga mea ‵lasi ona fua me e se fiafia koe ki ei.

“E taumafai loa au ke fakamautinoa faka‵lei me i taku tamaliki ne ‵teke tonu mai io me ne ‵se fua a tena fakatauga ne fai ki tena fakaikuga. E isi se ‵kesega i te vā o te agasala telā e fai faeloa telā e manakogina ke fakatonu mo se mea ‵se fua telā e ‵tau o galue a ia ki ei.”—Wendell.

FAKATAKITAKIGA MAI I TE TUSI TAPU: “Sa fakaitaitagina otou tama‵liki ko te mea ke se loto vāi‵vai latou.”—Kolose 3:21.

Ke uiga alofa. E faigofie o talia kae fakagalue ne tama‵liki a polopolokiga māfai e lavea ne latou me se fakaasiga o te alofa tonu o te mātua ki a latou.

“Kafai e fai ne te mā tama tagata se mea ‵se, e fakamalosi atu māua ki a ia me ne fia‵fia kae āva māua ki ana fakaikuga ‵lei ne fai i aso ko ‵teka. Kae ne fakaasi atu ne māua ki a ia me i tena mea ‵se ne fai e se fakauiga i ei me ko taku fakamasei a ia māfai e galue a ia o faka‵tonu tena mea ‵se kae e toka loa māua o fesoasoani atu ki a ia.”—Daniel.

FAKATAKITAKIGA MAI TE TUSI TAPU: “A te alofa e kufaki kae atafai.”—1 Kolinito 13:4.