Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Yu stap soemaot gudfala eksampol we i isi blong pikinini i folem?

OL PAPA MO MAMA

8: Gudfala Eksampol

8: Gudfala Eksampol

?I MINIM WANEM?

Ol papa mo mama we oli soemaot gudfala eksampol, oli mekem sem samting we oli tijim pikinini blong mekem. Tingbaot se yu no wantem toktok long wan man we i noknok long doa, nao yu talem long boe blong yu se, “Talem long hem se mi mi no stap.” ?Yu ting se boe blong yu bambae i lanem blong tok tru? Nogat.

“Plante man oli talem se: ‘Yu folem samting we mi talem, i no samting we mi mekem.’ Be pikinini i no save lesin long tok ya, from we hem i tekem fasin blong yu olsem wan sponj we i pulum wota. Mo tu, bambae hem i kwik blong talem long yu sipos samting we yu mekem i defren long samting we yu talem.”—Deved.

RUL BLONG BAEBOL: “Yu stap talem se: ‘Yu no mas stil,’ ?be from wanem yu stap stil?”—Rom 2:21.

?FROM WANEM I IMPOTEN?

Samting we papa mo mama i mekem i gat moa paoa long ol pikinini mo ol yangfala, i bitim samting we ol fren blong olgeta mo ol narafala man oli mekem. Hemia i min se yu nao yu beswan blong tijim pikinini blong i folem stret rod. Be yu no mas fogetem blong mekem samting we yu tijim hem blong mekem.

“Yu save talem sem samting 100 taem long pikinini, mo yu ting se hem i no stap lesin. Be sipos yu no mekem samting ya we yu talem, bambae hem i kwik blong talem long yu. Pikinini i wajem evri samting we yu mekem.”—Nikol.

RUL BLONG BAEBOL: “Waes we i kamaot long heven . . . i mekem man . . . i no gat tu fes.”—Jemes 3:17.

?YU SAVE MEKEM WANEM?

Jekem ol fasin blong yu. ?Yu yu stap wajem wanem kaen muvi mo stori long TV? ?Yu mekem wanem fasin long hasban o waef mo ol pikinini blong yu? ?Ol fren blong yu oli gat wanem fasin? ?Yu yu stap givhan long ol narafala? Long narafala toktok: ?Yu yu gat ol fasin we yu wantem se pikinini blong yu i gat?

“Mitufala i no fosem ol pikinini blong oli folem ol fasin we mitufala i no folem.”—Kristina.

Talem ‘sore’ taem yu mestem. Pikinini blong yu i save finis se yu mekem mastik samtaem. Be sipos yu talem long hasban o waef blong yu mo long pikinini se “mi mi sore,” bambae yu tijim hem blong i luksave mastik blong hem mo i gat tingting daon.

“I impoten we yumi talemaot se yumi rong, mo talem sore from mastik blong yumi. Sipos yumi no mekem olsem, bambae pikinini i lanem blong haedem ol mastik blong hem.”—Robin.

“Papa mo mama i gat moa paoa long pikinini i bitim ol narafala, mo eksampol blong tufala i nambawan tul blong tijim hem. I olsem wan buk we i open oltaem, mo wan lesen we hem i lanem oltaem.”—Wendel.