Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 16

Na‘e Ma‘u ‘e ‘Aisake ha Uaifi Lelei

Na‘e Ma‘u ‘e ‘Aisake ha Uaifi Lelei

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko hai ‘a e fefine ‘oku hā ‘i he fakatātā ko ení? Ko hono hingoá ko Lepeka. Pea ko e tangata ‘oku ha‘u ‘a e fefiné ke fe‘iloaki mo iá ko ‘Aisake. ‘E hoko ‘a e fefiné ko hono uaifi. Na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e me‘á ni?

Na‘e loto ‘a e tamai ‘a ‘Aisaké, ko ‘Ēpalahame, ke ma‘u ha uaifi lelei ki hono fohá. Na‘e ‘ikai te ne loto ke mali ‘a ‘Aisake mo ha fefine ‘i Kēnani, koe‘uhi he na‘e lotu ‘a e kakai ko ení ki he ngaahi ‘otua loi. Ko ia na‘e ui ai ‘e ‘Ēpalahame ‘ene sevānití ‘o ne pehē: ‘ ‘Oku ou loto ke ke foki ki Hālani ‘a ia ‘oku nofo ai hoku ngaahi kāingá, ‘o ‘omai ha uaifi ki hoku foha ko ‘Aisaké.’

Na‘e ‘ave leva ‘e he sevāniti ‘a ‘Ēpalahamé ‘a e fanga kāmeli ‘e hongofulu peá ne fai ‘a e fononga mama‘o. ‘I he‘ene ofi atu ki he feitu‘u na‘e nofo ai ‘a e kāinga ‘o ‘Ēpalahamé, na‘á ne mālōlō ‘i ha vaitupu. Kuo taimi efiafi eni, ko e taimi ia na‘e ha‘u ai ‘a e kau fefine ‘o e koló ke ‘utu vai mei he vaitupú. Ko ia na‘e fai ‘e he sevāniti ‘a ‘Ēpalahamé ha lotu kia Sihova: ‘⁠Ke hoko ‘a e fefine ko ia te ne ‘utu vai kiate au mo e fanga kāmelí ko e tokotaha ia te ke fili ke hoko ko e uaifi ‘o ‘Aisaké.’

Na‘e ‘ikai ke fu‘u fuoloa pea na‘e ha‘u ‘a Lepeka ke ‘utu vai. ‘I he kole atu ‘a e sevānití ha vai ke ne inu, na‘á ne ‘oange. Pea na‘e ‘alu ‘a Lepeka ‘o ‘omai mo e vai fe‘unga ke inu ‘a e fanga kāmelí kotoa kuo nau fieinua. Ko e ngāue faingata‘a eni, koe‘uhi ‘oku inu lahi ‘aupito ‘a e fanga kāmelí.

‘I he ‘osi hono fai ‘eni ‘e Lepeká, na‘e ‘eke ‘e he sevāniti ‘a ‘Ēpalahamé kiate ia ‘a e hingoa ‘o ‘ene tamaí. Na‘á ne toe kole foki ke mālōlō ‘i honau ‘apí ‘i he pō ko iá. Pea na‘e pehē ‘e Lepeka: ‘⁠Ko ‘eku tamaí ko Petueli, pea ‘oku ‘i ai ‘a e loki kiate koe ke tau nofo.’ Na‘e ‘ilo ‘e he sevāniti ‘a ‘Ēpalahamé ko Petuelí ko e foha ia ‘o e tokoua ‘o ‘Ēpalahame ko Nēhoa. Ko ia na‘á ne tū‘ulutui ‘o lotu fakamālō kia Sihova ‘i he‘ene taki ia ki he kāinga ‘o ‘Ēpalahamé.

‘I he pō ko iá na‘e fakahā ‘e he sevāniti ‘a ‘Ēpalahamé kia Petueli mo Lepeka mo e tuonga‘ane ‘o Lepeka, ko Lēpani, ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ene ha‘ú. Na‘á na fakatou loto-lelei ke ‘alu ‘a Lepeka ke mali mo ‘Aisake. Ko e hā ‘a e lea ‘a Lepeka ‘i hono kole kiate iá? Na‘á ne pehē, ‘ ‘Io,’ ‘okú ne fie ‘alu. Ko ia ‘i he ‘aho hono hokó na‘a nau heka ki he fanga kāmelí pea kamata leva ‘enau fononga mama‘o ‘o foki ki Kēnani.

‘I he‘enau a‘u atú ko e taimi efiafi ia. Na‘e fakatokanga‘i ‘e Lepeka ha tangata ‘oku takai holo ‘i he ngoué. Ko ‘Aisake ia. Na‘á ne fiefia ‘aupito ‘i he sio kia Lepeká. Na‘e mate ‘a ‘ene fa‘ē ko Selá ‘i he ta‘u ‘e tolu ki mu‘a atu, pea na‘á ne kei loto-mamahi ai. Ka na‘e hoko eni ‘o ‘ofa lahi ‘aupito ‘a ‘Aisake ‘ia Lepeka, pea na‘á ne toe fiefia.