Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 19

Na‘e Ma‘u ‘e Sēkope ha Fāmili Lahi

Na‘e Ma‘u ‘e Sēkope ha Fāmili Lahi

KI‘I sio ange ki he fu‘u fāmilí ni. Ko e ngaahi foha ‘eni ‘e toko 12 ‘o Sēkopé. Pea na‘e ‘i ai foki mo hono ngaahi ‘ofefine. ‘Okú ke ‘ilo ha hingoa ‘o e fānaú? Tau ako ke ‘ilo ha ni‘ihi ‘o kinautolu.

Na‘e fā‘ele‘i ‘e Lia ‘a Lūpeni, Simione, Līvai mo Siuta. Na‘e loto-mamahi ‘aupito ‘a Lesieli ‘i he‘ene sio na‘e ‘ikai ha‘ane fānaú. Ko ia na‘á ne ‘oatu kia Sēkope ‘ene sevāniti fefine ko Pilaa, pea na‘e ma‘u ‘e Pilaa ha ongo tama tangata ko Tani mo Nafitalai. Pea na‘e toe foaki ‘e Lia kia Sēkope ‘ene sevāniti fefine ko Silipa, pea na‘e fā‘ele‘i ‘e Silipa ‘a Kata mo ‘Aseli. Na‘e toe fā‘ele‘i ‘e Lia mo e ongo foha ko ‘Isaka mo Sepulone.

Faifai atu pē pea na‘e ma‘u ‘e Lesieli ha tama. Na‘á ne fakahingoa ia ko Siosifa. Te tau toki ako ‘amui ange ha me‘a lahi ‘o kau kia Siosifa, koe‘uhi he na‘e hoko ia ko e tangata mahu‘inga ‘aupito. Ko e ngaahi foha kotoa ia ‘e toko 11 na‘e fā‘ele‘i kia Sēkope ‘i he‘ene nofo mo e tamai ‘a Lesieli ko Lēpaní.

Na‘e ‘i ai foki mo e ngaahi ‘ofefine ‘o Sēkope, ka ‘oku hā ‘i he Tohitapú ‘a e hingoa pē ‘e taha ‘o kinautolu. Ko hono hingoá ko Taina.

Na‘e a‘u ki he taimi na‘e fakakaukau ai ‘a Sēkope ke mavahe meia Lēpani ‘o foki ki Kēnani. Ko ia na‘á ne fakataha‘i hono fu‘u fāmilí mo ‘ene tākanga sipi lahi mo e fanga pulu pea kamata leva ‘a e fononga mama‘ó ni.

Hili ha taimi ‘o e nofo ‘a Sēkope mo hono fāmilí ‘i Kēnaní, na‘e toe fā‘ele‘i ‘e Lesieli ha foha ‘e taha. Na‘e hoko ‘eni lolotonga ‘enau fonongá. Na‘e fu‘u faingata‘a‘ia ‘a Lesieli, peá ne mate lolotonga ‘ene fā‘elé. Ka na‘e sai pē ‘a e ki‘i pēpē tangatá ia. Na‘e fakahingoa ia ‘e Sēkope ko Penisimani.

‘Oku lelei ke tau manatu‘i ‘a e ngaahi hingoa ‘o e ngaahi foha ‘e toko 12 ‘o Sēkopé koe‘uhi he ko e kotoa ‘o e pule‘anga ‘Isilelí ko e tupu meiate kinautolu. Ko hono mo‘oní, ko e ngaahi matakali ‘e 12 ‘o ‘Isilelí ‘oku fakahingoa ia ki he ngaahi foha ‘e toko 10 ‘o Sēkope mo e ongo foha ‘o Siosifa. Na‘e mo‘ui ‘a ‘Aisake he ngaahi ta‘u lahi hili hono fā‘ele‘i kotoa ‘a e tamaiki tangatá ni, pea ‘oku pau na‘e fakatupu fiefia kiate ia ke ne ma‘u ha ngaahi makapuna tangata tokolahi pehē. Ka tau sio ange pe ko e hā na‘e hoko ki hono mokopuna fefine ko ia ko Tainá.