Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

LOʼIL 25

Jacob soka spamilya wa xwajye bʼa Egipto

Jacob soka spamilya wa xwajye bʼa Egipto

JA José mixani modo xkuch yuj. Yala yabʼ spetsanil ja yaʼtijum a-eluke ja bʼa kwarto. Yajni stuchʼil ay sok ja smoj-alijeliki, ja José och okʼuk. Wani xbʼobʼ ekʼ bʼa kolomtik janekʼto chamyabʼye ja smoj-alijeliki, yujni mi snaʼawe jas yuj ja yeʼn wan okʼel. Man yala yabʼye: «Keʼnon ja José, ¿sakʼanto maʼ ay ja jtati?».

Ja smoj-alijeliki jel chamyabʼye, sok mi snaʼawe jas oj yal-e yabʼ. Wa xiwye yuj. Pe ja José yala yabʼye: «Aʼawa paborex, mojxanik jani». Yajni ja yeʼnle mojxiye jan, ja yeʼn ti yalaʼa: «Keʼnon jawa moj-alijelex José, ja it maʼ achonowexi».

Ja José yaʼawxta wan kʼumal: «Mok amulukabʼajex yuja wa chonowonex man ili. Yeʼnani ja Dyos ja maʼ sjekawon man Egipto bʼa oj koltay jitsan ixuk winik. Ja faraón ya ochkon mandaranum bʼa yibʼanal ja Egipto. Ja yuj kumxanik ja bʼay ja jtati sok alawik yabʼ ja it, sok alawik yabʼ ajak kulan bʼa Egipto».

Anto ja José ti stela sok ti chʼak yujtsʼuk ja smoj-alijeliki. Yajni faraón yabʼ julele ja smoj-alijelik ja José, ti yala yabʼa: «Ayiʼe och karretaʼik bʼa oj waj staʼe jan ja stat sok ja spamilya jumasaʼ sok akumxuke jan bʼa Egipto. Oj kaʼ yile ja luʼum mas lek bʼa yibʼanal ja Egipto».

Jachni skʼulaneʼa. Yajni ja stat soka spamilya jumasaʼ kʼotye ja bʼa Egipto, ja José steltalaʼan, jastalni waxa wila bʼa dibujo.

Ja spamilya ja Jacob jelxa jitsanbʼiyeta ele. Spetsanil ja yeʼnle, ja Jacob, ja yuntikile sok ja spetsanil ja yij jumasaʼ, aye jun 70 yajni wajye kulan bʼa Egipto. Pe chomajkil ti wa xtax ja xcheʼume sok bʼobʼta ja jitsan yaʼtijumi. Spetsanil ja yeʼnle ti ajyiye kulan bʼa Egipto. Sbʼiʼilane israʼelenyo yujni ja Dyos stukbʼes yi ja sbʼiʼil ja Jacob sok ya sbʼiʼiluk Israel. Ja yuj ja yeʼnle wajye jun chonabʼ jel tʼilan sbʼa Dyos, jastalni oj kiltik mas tsaʼan.

Génesis 45:1-28; 46:1-27.