Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 33

Ko e Kolosi ‘o Fou ‘i he Tahi Kulokulá

Ko e Kolosi ‘o Fou ‘i he Tahi Kulokulá

SIO ki he me‘a ‘oku hokó! Ko Mōsese ia ‘okú ne mafao atu hono tokotokó ki he Tahi Kulokulá. Ko kinautolu ‘oku nau hao mo ia ‘i he tafa‘aki ‘e tahá ko e kau ‘Isilelí ia. Ka ko Felo mo ‘ene kau taú kotoa kuo nau melemo ‘i he tahí. Tau sio pē na‘e hoko fēfē ‘eni.

Hangē ko ia kuo tau ‘osi ako ki ai, na‘e fakahā ‘e Felo ki he kau ‘Isilelí ke nau mavahe mei ‘Isipite hili ‘a hono fakahoko ‘e he ‘Otuá ‘a e mala hono 10 ki he kau ‘Isipité. Na‘e fakafuofua ko e kau tangata ‘Isileli ‘e toko 600,000 na‘e mavahé, pea pehē ki he kakai fefine mo e fānau tokolahi. Na‘e toe mavahe fakataha mo e kau ‘Isilelí ha kakai kehe tokolahi na‘a nau hoko ‘o tui kia Sihova. Na‘a nau ‘alu kotoa mo ‘enau fanga sipi, mo e fanga kosi mo e fanga pulu.

Ki mu‘a pea nau mavahé, na‘e kole ‘e he kau ‘Isilelí mei he kau ‘Isipité ha vala pea mo e ngaahi me‘a na‘e ngaohi mei he siliva mo e koula. Na‘e ilifia ‘aupito ‘a e kau ‘Isipité, koe‘uhi ko e mala faka‘osi na‘e hoko kiate kinautolú. Ko ia na‘a nau ‘oange ki he kau ‘Isilelí ‘a e me‘a kotoa pē na‘a nau kolé.

‘I he hili ha ngaahi ‘aho si‘i pea na‘e a‘u atu ‘a e kau ‘Isilelí ki he Tahi Kulokulá. Na‘a nau mālōlō ‘i ai. ‘I he taimi tatau pē, na‘e kamata ‘a Felo mo ‘ene kau tangatá ke fakatomala ‘i he‘enau tuku ange ‘a e kau ‘Isilelí. Na‘a nau pehē: ‘⁠Kuo tau tuku ange ‘etau kau pōpulá!’

Ko ia na‘e toe liliu ‘a e fakakaukau ‘a Feló. Na‘á ne teuteu fakavave leva ‘ene saliote tau mo ‘ene kau tau. Na‘á ne kamata leva ke tuli ki he kau ‘Isilelí ‘aki ‘a e ngaahi saliote makehe ‘e 600, pea pehē foki mo e ngaahi saliote kehe kotoa mei ‘Isipite.

‘I he vakai mai ‘a e kau ‘Isilelí kia Felo mo ‘ene kau taú ‘oku nau tulimui atú, na‘a nau fu‘u ilifia ‘aupito. Na‘e ‘ikai ha toe hala ke fai ai ha hola. Ko e Tahi Kulokulá pē na‘e ‘i he tafa‘aki ‘e tahá, pea ko e kau ‘Isipité na‘a nau ha‘u mei he tafa‘aki ‘e tahá. Ka na‘e ‘ai ‘e Sihova ha konga ‘ao ‘i he vaha‘a ‘o ‘ene kakaí mo e kau ‘Isipité. Ko ia na‘e ‘ikai ke lava ‘a e kau ‘Isipité ‘o sio ki he kau ‘Isilelí kae ‘ohofi kinautolu.

Na‘e fekau leva ‘e Sihova ‘a Mōsese ke mafao atu hono tokotokó ki he Tahi Kulokulá. ‘I he‘ene fai ‘ení, na‘e ‘ai ‘e Sihova ke angi mai ha matangi mālohi mei he hahaké. Na‘e mavaeua ‘a e tahí pea na‘e tu‘u ‘a e vaí mei he ongo tafa‘akí.

Pea na‘e toki fononga atu leva ‘a e kau ‘Isilelí ‘i he kilisitahí kuo mōmoa. Na‘e fiema‘u ha ngaahi houa lahi ia ke fononga ai ‘a e kakai ‘e toko laui miliona ko ení mo ‘enau fanga manú ke fou ‘i he tahí ‘o hao mo‘ui ai ki he tafa‘aki ‘e tahá. Pea na‘e toki lava leva ‘a e kau ‘Isipité ‘o toe sio atu ki he kau ‘Isilelí. Kuo hola ‘a ‘enau kau pōpulá! Ko ia na‘a nau fakavavevave atu leva ki he tahí ‘o tuli kiate kinautolu.

‘I he‘enau fai peheé, na‘e ‘ai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi va‘e ‘o ‘enau ngaahi salioté ke homo. Na‘e ilifia ‘aupito ‘a e kau ‘Isipité pea kamata ke nau kaila: ‘ ‘Oku fai tau ‘a Sihova ma‘a ‘Isileli. Tau hola mei heni!’ Ka kuo tōmui.

Ko e taimi ‘eni na‘e fakahā ai ‘e Sihova kia Mōsese ke toe mafao atu hono tokotokó ki he Tahi Kulokulá, ‘o hangē ko ia na‘á ke sio ki ai ‘i he fakatātaá. Pea ‘i hono fai ‘eni ‘e Mōsesé, na‘e kamata leva ke ‘alu hifo ‘a e tahí ‘o kāpui ‘a e kau ‘Isipité mo ‘enau ngaahi salioté. Ko e kotoa ‘o e kau taú na‘a nau muimui ki he kau ‘Isilelí ‘i he loto tahí. Pea na‘e ‘ikai ha taha ‘o e kau ‘Isipité na‘e hao mo‘ui!

Ko e fiefia lahi ē ka ko e kakai kotoa ‘a e ‘Otuá ‘i he‘enau haó! Na‘e hiva ‘aki ‘e he kau tangata ha hiva fakamālō kia Sihova, ‘o nau pehē: ‘⁠Kuo mālohi ‘a Sihova ‘i he ikuna lāngilangi‘ia. Kuó ne laiki ‘a e fanga hoosi mo e fa‘ahinga ‘oku heka aí ki he loto tahi.’ Na‘e to‘o ‘e Meliame ko e tuofefine ‘o Mōsesé ha nafa fāngongo, pea fai pehē mo e kau fefine ‘o muimui kiate ia. Pea ‘i he‘enau tau‘olunga mo e fiefia, na‘a nau hiva ‘i he hiva tatau pē mo e hiva na‘e hiva‘aki ‘e he kau tangatá: ‘⁠Kuo mālohi ‘a Sihova ‘i he ikuna lāngilangi‘ia. Kuó ne laiki ‘a e fanga hoosi mo e fa‘ahinga ‘oku heka aí ki he loto tahí.’