Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 44

Na‘e Fūfuu‘i ‘e Lēhapi ‘a e Ongo Sipai

Na‘e Fūfuu‘i ‘e Lēhapi ‘a e Ongo Sipai

KO E ongo tangatá ni ‘okú na faingata‘a‘ia. Kuo pau ke na hola, pe ‘e tāmate‘i kinaua. Ko e ongo sipai kinaua mei ‘Isileli, pea ko e fefine ‘okú ne tokoni kiate kinauá ko Lēhapi. ‘Oku nofo heni ‘a Lēhapi ‘i ha fale ‘i he ‘ā ‘o e kolo ko Sielikō. Tau vakai ange pe ko e hā na‘e faingata‘a‘ia ai ‘a e ongo tangatá ni.

Na‘e teuteu ‘a e kau ‘Isilelí ke kolosi ‘i he Vaitafe Sioataní ki he fonua ko Kēnaní. Ka ki mu‘a ke nau fai ‘ení, na‘e fekau atu ‘e Siōsiua ha ongo sipai. Na‘á ne tala kiate kinaua: ‘⁠Mo ‘alu ‘o vakai ki he fonua mo e kolo ko Sielikō.’

‘I he a‘u atu ‘a e ongo sipaí ki Sielikoó, na‘á na ‘alu ki he fale ‘o Lēhapí. Ka na‘e ‘i ai ‘a e tokotaha na‘á ne tala ki he tu‘i ‘o Sielikoó: ‘⁠Na‘e ha‘u ha ongo ‘Isileli he efiafí ni ke mataki ‘a hotau fonuá.’ ‘I he fanongo ‘a e tu‘í ki he me‘a ko ení, na‘á ne fekau ha kau tangata kia Lēhapi, pea na‘a nau tu‘utu‘uni kiate ia: ‘⁠Ko e ongo tangata ‘oku ‘i ho falé, ‘omai kinaua ki tu‘a!’ Ka na‘e fūfuu‘i ‘e Lēhapi ‘a e ongo sipaí ‘i he funga falé. Ko ia na‘á ne pehē: ‘⁠Na‘e ‘i ai ha ongo tangata na‘e ha‘u ki hoku falé, ka ‘oku ‘ikai te u ‘ilo pe ko ‘ena ha‘u mei fē. Na‘á na ‘alu mei heni ‘oku te‘eki ke fakapo‘uli, ki mu‘a ke tāpuni ‘a e matapā ‘o e koló. Kapau te mou fakavavevave atu te mou ma‘u kinaua!’ Ko ia na‘e tulimui atu leva ‘a e kau tangatá kiate kinaua.

Ko ‘enau mavahé atu pē, na‘e fakavavevave atu leva ‘a Lēhapi ki he funga falé. Na‘á ne tala ki he ongo sipaí: ‘ ‘Oku ou ‘ilo ‘e ‘oatu ‘e Sihova ‘a e fonuá ni kiate kimoutolu. Kuo mau fanongo he anga ‘ene fakamaha ‘a e Tahi Kulokulá ‘i ho‘omou mavahe mei ‘Isipité, pea mo e anga ho‘omou tāmate‘i ‘a e ongo tu‘i ko Sīhoni mo ‘Okí. Kuó u fai lelei kiate kimoua, ko ia, mo kātaki ‘o tala‘ofa mai kiate au, te mo fai lelei mai kiate au. Fakahaofi ‘a ‘eku tamaí mo ‘eku fa‘ē, pea mo hoku ngaahi tokouá mo e tuonga‘ané.’

Na‘e tala‘ofa ange ‘a e ongo sipaí te na fai ia, ka kuo pau ke fai ‘e Lēhapi ha me‘a. Na‘e pehē ‘e he ongo sipaí: ‘⁠To‘o ‘a e afo kulokula ko ‘ení pea ha‘i ia ‘i ho matapā sio‘atá, pea fakatahataha‘i kotoa mai ho kāingá ki ho falé mo koe. Pea ‘i he‘emau foki mai ke ma‘u ‘a Sielikō, te mau sio ki he afo ko ‘eni ‘i ho matapā sio‘atá pea he‘ikai te mau tāmate‘i ha taha ‘i ho falé.’ ‘I he foki atu ‘a e ongo sipaí kia Siōsiuá na‘á na fakahā kiate ia ‘a e me‘a kotoa pē na‘e hokó.