Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Esimwititi 56: Sauru--Hompa gwaIsraeli gokuhova

Esimwititi 56: Sauru--Hompa gwaIsraeli gokuhova
Samwere ta gwaveke Sauru ngahompa

TARA Samwere ana kutjira magadi pomutwe gomugara ogo. Eyi yiyo ngava rugana komuntu mokulikida asi vana mu horowora ngahompa. Jehova ta tantere Samwere a tjire magadi pomutwe gwaSauru. Ago magadi gokulikerera gokunuka rupekwa.

Sauru kapi ana kugazara asi ya mu fira kukara hompa. Ta tantere Samwere asi: ‘Ame kwa hamena kezimo lyaMbenyameni, ezimo lyenunu po moIsraeli. Yinke ono kutantera asi ngani kara hompa?’ Jehova ana hara Sauru morwa age kapi a lininkisa a kare ngwendi munene ntani gomulyo. Eyi yiyo ana mu horowere a kare hompa.

Nye Sauru kapisi hepwe ndi mugara gomununu. Age kwa tundilira mepata lyoungawo, ntani age mugara gomuwa mosipa hena gomure. Ure wendi kutunda ponsingo yi tware komutwe kwa pitakana Vaisraeli navenye! Sauru muduki hena gokugenderera unene, ntani mugara gononkondo unene. Vantu tava yi hafere eyi Jehova ana horowora Sauru a kare hompa. Navenye tava tameke kuzigira asi: ‘Hompa a kare nomwenyo gomure!’

Nonkore doVaisraeli kwa nkondopere kupitakanena. Ado kuna kupa simpe Vaisraeli maudigu gomanzi. Konyima tupu zokutura Sauru mouhompa, Vaamoni tava wiza va ya va rwanese. Nye Sauru ta pongeke vakwayita wovanzi, makura ta fundu Vaamoni. Eyi tayi ninki vantu va hafe asi Sauru ana kara hompa.

Ngomu dina kupita nomvhura, Sauru ta pitisire Vaisraeli va funde nonkore dawo. Sauru ta kara hena nomuna gomugara gependa gedina Jonatana. Ano Jonatana ta vatere Vaisraeli va funde yirwanangana. Vafilisiti yiwo simpe nonkore doVaisraeli donondona unene. Ezuva limwe mayovi nomayovi goVafilisiti tava wiza va ya rwise Vaisraeli.

Samwere ta tantere Sauru asi a ndindire dogoro a ya sike age nokuyagava nzambo, ndi uhwi, kwaJehova. Nye Samwere ta liranga mokuwiza. Sauru ana tjira asi Vafilisiti nava tameka yita, makura ta gava nzambo mwene. Samwere apa ana wiza, ta tantere Sauru asi kapi ana limburukwa. Samwere ta tanta asi: ‘Jehova ta horowora ko gumwe ogu na kara hompa gwaIsraeli.’

Konyima, Sauru ta ya nyoka hena. Makura Samwere ta mu tantere asi: ‘Kulimburukwa Jehova hansa kwa pitakana kumupa uhwi wononzwi donongwa po. Morwa ove kapi ono limburukwa Jehova, Jehova kapi na ku siga o kare hompa gwaIsraeli.’

Ose kuvhura tu lirongere po sirongwa sosiwa apa. Ayo kuna kutulikida asi ngapi omu ya kara nomulyo yokulimburukwa Jehova nkenye apa. Ayo kuna kulikida hena asi muntu gomuwa, ngomu ga kere Sauru, kuvhura kulipirura a kare gomudona. Ose kapi tuna hara kukara vadona, ndi ngapi?

1 Samwere magaununo 9 dogoro 11; 13:5-14; 14:47-52; 15:1-35; 2 Samwere 1:23.



Mapuro

  • Mefano, yinke ana kurugana Samwere, ntani morwasinke?
  • Morwasinke ana harere Jehova Sauru, ntani age mugara musinke?
  • Yilye edina lyamunwaSauru, ntani yinke a rugana?
  • Morwasinke ana gavere Sauru nzambo ga hana kundindira Samwere a ya yi rugane?
  • Yinke natu vhura kulirongera ko kosihorokwa sokuhamena Sauru?

Mapuro gokugwederera ko

  • Resa 1 Samwere 9:15-21 ntani 10:17-27.

    UkarowaSauru welinunupiko, ngapi omu wa mu vaterere mokudira kurugana yougova apa vagara vamwe va mu uyungire pwa hana efumadeko?

  • Resa 1 Samwere 13:5-14.

    Nzo musinke ga tulire Sauru po Giligali?

  • Resa 1 Samwere 15:1-35.

    Nzo musinke zonene ga tulire Sauru kombinga zaAgaga, hompa gwaAmareki?

    Ngapi omu ga hetekere Sauru kulipopera ntani nokupa usima vapeke?

    Erondoro musinke natu tambura naina apa ava tu pe mapukururo?