Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 60

Ko ‘Apikale mo Tēvita

Ko ‘Apikale mo Tēvita

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko hai ‘a e fefine faka‘ofo‘ofa ko ‘ena ‘oku ha‘u ke fakafetaulaki kia Tēvitá? Ko hono hingoá ko ‘Apikale. Ko e fefine na‘e fakakaukau lelei, pea na‘á ne ta‘ofi ai ‘a Tēvita mei he‘ene fai ha me‘a ‘oku kovi. Ka ki mu‘a ke tau ako ‘o fekau‘aki mo iá, tau vakai ki he me‘a na‘e hoko kia Tēvitá.

Hili ‘a e hola ‘a Tēvita meia Saulá, na‘á ne toi ‘i ha ‘ana. Na‘e ha‘u ki ai hono ngaahi tokouá mo e toenga hono fāmilí. Na‘e fe‘unga mo e kau tangata ‘e toko 400 na‘e ha‘u kiate iá, pea na‘e hoko ‘a Tēvita ko honau taki. Na‘e toki ‘alu ‘a Tēvita ki he tu‘i ‘o Mōapé ‘o ne pehē: ‘⁠Kātaki tuku mu‘a ‘a ‘eku tamaí mo ‘eku fa‘eé ke mou nofo heni kae‘oua ke u vakai pe ko e hā ‘e hoko kiate au.’ Pea ki mui ai na‘e kamata leva ke toi ‘a Tēvita mo ‘ene kau tangatá ‘i he ngaahi mo‘ungá.

Na‘e hili ‘a e me‘a ko ‘ení pea toki fetaulaki ‘a Tēvita ia mo ‘Apikale. Ko hono husepānití ko Nāpale ko e tokotaha ma‘u tofi‘a mo koloa‘ia. Na‘e ‘i ai ‘ene fanga sipi ‘e toko 3,000 mo e fanga kosi ‘e toko 1,000. Ko e tangata anga-kovi ‘a Nāpale. Ka na‘e fu‘u faka‘ofo‘ofa ‘aupito ‘a hono uaifi ko ‘Apikalé. Kau atu ki ai ‘a ‘ene fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e a‘u ‘o ne fakahaofi hono fāmilí. Tau vakai ange pe na‘e anga-fēfē.

Na‘e anga-lelei ‘a Tēvita mo ‘ene kau tangatá kia Nāpale. Na‘a nau tokoni ki hono malu‘i ‘o ‘ene fanga sipí. Ko ia, ‘i he ‘aho ‘e taha na‘e fekau atu ‘e Tēvita kia Nāpale ‘a e ni‘ihi ‘o ‘ene kau tangatá ‘o kole ha me‘a. Na‘e ha‘u ‘a e kau tangata ‘a Tēvitá kia Nāpale lolotonga ia ‘oku nau kosi mo hono kau tokoní ‘a e fulufulu ‘o e fanga sipí. Ko e ‘aho kātoanga ‘eni, pea na‘e lahi ‘a e ngaahi me‘akai lelei ‘a Nāpale ke kai. Ko ia ko e me‘a ‘eni na‘e lea‘aki ‘e he kau tangata ‘a Tēvitá: ‘⁠Kuo mau fai lelei kiate koe. Kuo ‘ikai te mau kaiha‘asi ho‘o fanga sipí, ka ne mau tokoni ki hono tauhi iá. Ko ia, kātaki mu‘a ‘o ‘omai ha‘amau me‘akai.’

Na‘e pehē ‘e Nāpale: ‘⁠He‘ikai te u ‘oatu ‘eku me‘akaí ki ha kau tangata hangē ko kimoutolú.’ Na‘á ne lea ange ‘i ha founga anga-kovi mo‘oni, pea na‘e lea kovi ‘o fekau‘aki mo Tēvita. ‘I he foki atu ‘a e kau tangatá ‘o fakahā kia Tēvita ‘o fekau‘aki mo e me‘á ni, na‘e ‘ita lahi ‘aupito ‘a Tēvita. Na‘á ne tala ki he‘ene kau tangatá: ‘⁠To‘o ho‘omou heletā!’ Pea na‘a nau fononga atu leva ke tāmate‘i ‘a Nāpale mo ‘ene kau tangatá.

Ko ha tokotaha ‘o e kau tangata ‘a Nāpalé, ‘a ia na‘á ne fanongo ki he ngaahi lea anga-kovi na‘e lea‘aki ‘e Nāpalé, na‘á ne tala kia ‘Apikale ‘a e me‘a na‘e hokó. ‘I he taimi pē ko iá na‘e teuteu leva ‘e ‘Apikale ha me‘akai. Na‘á ne fakaheka leva ia ki ha ngaahi ‘asi peá ne fononga atu leva he halá. ‘I he‘ene fetaulaki mo Tēvitá, na‘á ne hifo leva mei he ‘así, ‘o ne punou ki lalo mo ne pehē: ‘⁠Kātaki tangata‘eiki, ‘oua te ke tokanga ki hoku husepāniti ko Nāpalé. Ko e vale ia, pea ‘okú ne fai ‘a e ngaahi me‘a ngalivale. Ko e me‘a‘ofa ‘eni. Kātaki ‘o tali ia, pea ke fakamolemole‘i kimautolu ‘i he me‘a na‘e hokó.’

Na‘e tali ‘e Tēvita: ‘⁠Ko e fefine poto koe. Kuó ke ta‘ofi au mei he‘eku tāmate‘i ‘a Nāpale ko hono totongi ki he‘ene ngaahi founga anga-koví. Foki koe ki ho ‘apí ‘i he melino.’ Ki mui mai, ‘i he mate ‘a Nāpalé, na‘e hoko ‘a ‘Apikale ko e taha ‘o e ngaahi uaifi ‘o Tēvitá.