Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 63

Ko e Tu‘i Poto ko Solomoné

Ko e Tu‘i Poto ko Solomoné

NA‘E kei talavou ‘a Solomone ‘i he taimi na‘e hoko ai ko e tu‘í. Na‘á ne ‘ofa kia Sihova, pea na‘á ne muimui ‘i he akonaki lelei na‘e fai ‘e he‘ene tamai ko Tēvitá kiate iá. Na‘e lelei‘ia ‘a Sihova ‘ia Solomone, ko ia ‘i he pō ‘e taha na‘á ne pehē kiate ia ‘i ha misi: ‘⁠Solomone, ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ke fiema‘u ke u foaki atu kiate koe?’

‘I he me‘á ni na‘e tali ‘e Solomone: ‘ ‘E Sihova ko hoku ‘Otua, ‘oku ou kei ta‘u si‘i pea ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ‘a e anga ‘o e pulé. Ko ia foaki kiate au ‘a e poto ke u taki ‘aki ho‘o kakaí ‘i he founga ‘oku totonú.’

Na‘e lelei kia Sihova ‘a e kole ‘a Solomoné. Ko ia na‘á Ne pehē: ‘⁠Koe‘uhi ko ho‘o kole ‘a e potó kae ‘ikai ko ha‘o mo‘ui fuoloa pe ke ke koloa‘ia, te u foaki kiate koe ha poto lahi ange ia ‘i he tokotaha kotoa pē kuo mo‘ui. Ka te u toe foaki atu mo ia na‘e ‘ikai te ke kole ki aí, fakatou‘osi ‘a e koloa‘ia mo e lāngilangi.’

Na‘e ‘osi ha taimi si‘i mei ai mo e ha‘u ha ongo fefine kia Solomone mo ‘ena palopalema faingata‘a. Na‘e fakamatala ‘e ha tokotaha ‘iate kinaua: ‘⁠Ko e fefine ko ē mo au ‘okú ma nofo pē ‘i ha fale pē ‘e taha. Na‘á ku fā‘ele‘i ha tama tangata, pea ‘i he ‘osi ‘a e ‘aho ‘e ua pea na‘á ne fā‘ele‘i mo ia ha pēpē tangata. Pea ‘i he pō ‘e taha na‘e mate ‘ene pēpeé. Ka ‘i he lolotonga ‘o ‘eku ma‘u mohé, na‘á ne tuku leva ‘ene pēpē kuo maté ki hoku tafa‘akí pea na‘á ne to‘o ‘e ia ‘eku pēpeé. ‘I he‘eku ‘ā hake ‘o sio ki he tama kuo maté, na‘á ku sio ‘oku ‘ikai ko ‘eku tamá ia.’

‘I he me‘a ko ‘ení na‘e pehē ‘e he fefine ‘e tahá: ‘ ‘Ikai! Ko e tama ‘oku kei mo‘uí ko e tama ia ‘a‘aku, ka ko e tamasi‘i maté ko e tama ia ‘a‘ana!’ Na‘e tali ange ‘e he ‘uluaki fefiné: ‘ ‘Ikai! Ko e tamasi‘i kuo maté ‘oku ‘a‘au ia, pea ko e tamasi‘i mo‘uí ‘oku ‘a‘aku!’ Ko e anga ‘eni ‘a e fakakikihi ‘a e ongo fefiné. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Solomoné?

Na‘á ne fekau ke ‘omai ha heletā, pea ‘i hono ‘omai iá na‘á ne pehē: ‘⁠Fahi ua ‘a e ki‘i pēpē mo‘uí, pea ‘oange ki he ongo fefiné ke na taki taha.’

Na‘e tangi ‘a e fa‘ē mo‘oni ‘a e ki‘i pēpeé ‘o pehē: ‘ ‘Ikai! Kātaki ‘oua ‘e tāmate‘i ‘a e pēpeé. Foaki ange ia ma‘ana!’ Ka na‘e pehē ‘e he fefine ia ‘e tahá: ‘ ‘Oua ‘e ‘omai ia ki ha taha ‘iate kimaua; fahi ua ia.’

Na‘e toki lea leva ‘a Solomone: ‘ ‘Oua ‘e tāmate‘i ‘a e tamá! Foaki ia ki he ‘uluaki fefiné. Ko e fa‘ē mo‘oní ia.’ Na‘e ‘ilo ‘eni ‘e Solomone koe‘uhi he ko e fa‘ē mo‘oní ‘okú ne ‘ofa ‘aupito ‘i he‘ene pēpeé pea na‘á ne loto-lelei ke foaki ia ki he fefine ‘e tahá, kae‘oua ‘e tāmate‘i ‘a e pēpē. ‘I he fanongo ‘a e kakaí ki he anga ‘o hono fakalelei‘i ‘e Solomone ‘a e palopalemá, na‘a nau fiefia ko ‘enau ma‘u ha tu‘i poto pehē.

‘I he lolotonga ‘o e pule ‘a Solomoné, na‘e tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e kakaí ‘aki ‘ene ‘ai ‘a e kelekelé ke tupu mei ai ‘a e uite mo e pa‘ale, kālepi mo e fiki mo e ngaahi me‘akai kehekehe. Na‘e teunga lelei ‘a e kakaí mo nofo ‘i he ngaahi fale lelei. Na‘e hulu ‘i he fiema‘ú ‘a e ngaahi me‘a lelei ki he tokotaha kotoa pē.