Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 64

Na‘e Langa ‘e Solomone ‘a e Temipalé

Na‘e Langa ‘e Solomone ‘a e Temipalé

KI MU‘A ke mate ‘a Tēvitá, na‘á ne ‘oange kia Solomone ‘a e ngaahi palani mei he ‘Otuá ki hono langa ‘a e temipale ‘o Sihová. ‘I he ta‘u hono fā ‘o e pule ‘a Solomoné, na‘á ne kamata hono langa ‘a e temipalé, pea na‘e fe‘unga mo e ta‘u ‘e fitu mo e konga pea toki ‘osi ia. Na‘e laui kilu ‘a e kau tangata na‘a nau ngāue ki he temipalé, pea na‘e lahi ‘aupito ‘aupito ‘a e pa‘anga na‘e fakamole ki he langá. Ko hono ‘uhingá ko e lahi ‘a e koula mo e siliva na‘e ‘i aí.

Na‘e ‘i ai ha ongo loki lalahi ‘e ua ‘i he temipalé, ‘o hangē pē ko ia na‘e ‘i he tāpanekalé. Ka ko e ongo loki ko ‘ení na‘e liunga ua ai ‘a e lahi ‘o e ongo loki na‘e ‘i he tāpanekalé. Na‘e ‘ai ‘e Solomone ke tuku ‘a e puha ‘o e fuakavá ‘i he loki ‘i loto ‘i he temipalé, pea ko e ngaahi me‘a kehe na‘e tauhi ‘i he tāpanekalé na‘e tuku ia ki he loki ‘e tahá.

‘I he ‘osi ‘a e temipalé, na‘e fai ha kātoanga lahi. Na‘e tū‘ulutui ‘a Solomone ‘i mu‘a ‘i he temipalé ‘o lotu, ‘o hangē pē ko ia ‘okú ke sio ki ai ‘i he fakatātaá. Na‘e pehē ‘e Solomone kia Sihova: ‘⁠Na‘a mo hēvani kotoa ‘e ‘ikai fe‘unga ia ke ke hao ki ai, pea anga-fēfē ai ha lava ke ke hao ‘i he temipale ko ‘ení. Ka, ‘e hoku ‘Otua, kātaki ‘o fanongo ki ho‘o kakaí ‘i ha‘anau lotu atu ‘i he feitu‘ú ni.’

‘I he ‘osi ‘a e lotu ‘a Solomoné, na‘e ‘alu hifo ha afi mei he langí. Na‘á ne tutu ‘a e ngaahi feilaulau monumanu na‘e faí. Pea na‘e fonu ‘a e temipalé ‘i he maama ngingila meia Sihova. Na‘e fakahā ‘e he me‘a ko ‘ení ‘oku fanongo mai ‘a Sihova, pea na‘á ne lelei‘ia ki he temipalé pea mo e lotu ‘a Solomoné. Na‘e toki hoko leva ‘a e temipalé ko e feitu‘u ia ke ha‘u ki ai ‘a e kakaí ke lotu, kae ‘ikai ko e tāpanekalé.

Na‘e taimi fuoloa ‘a e pule ‘a Solomoné ‘i ha founga fakapotopoto, pea na‘e fiefia ‘a e kakaí. Ka na‘e mali ‘a Solomone mo e kau fefine tokolahi mei he ngaahi fonua kehe ‘a ia na‘e ‘ikai te nau lotu kia Sihova. ‘Okú ke sio ki he tokotaha ‘o kinautolu ‘okú ne lotu ki he ‘aitolí? Faifai atu pē na‘e ‘ai ‘e he ngaahi uaifi ‘o Solomoné ‘a Solomone ke ne lotu ki he ngaahi ‘otua kehé foki. ‘Okú ke ‘ilo pe ko e hā ‘a e me‘a na‘e hoko ‘i he fai ‘e Solomone ‘a e me‘a ko ‘ení? Na‘e ‘ikai leva ke ne kei fai ‘ofa ki he kakaí. Na‘á ne hoko ‘o anga-ta‘e‘ofa, pea na‘e ‘ikai ke toe fiefia ‘a e kakaí.

Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ke ‘ita ‘a Sihova kia Solomone, peá ne tala kiate ia: ‘⁠Te u to‘o ‘a e pule‘angá meiate koe pea te u foaki ia ki ha tangata kehe. He‘ikai te u fai ‘eni lolotonga ho‘o kei mo‘uí, ka ‘i he lolotonga ‘o e pule ‘a ho fohá. Ka he‘ikai te u to‘o kotoa ‘a e kakai ‘o e pule‘angá mei ho fohá.’ Tau sio ange ki he founga na‘e hoko ai ‘a e me‘a ko ‘ení.