Skip to content

Skip to table of contents

TALA 69

Lagomatai he Tama Fifine e Toa Malolō

Lagomatai he Tama Fifine e Toa Malolō

ILOA nakai e koe ko e heigoa he tama fifine tote nei ne fa e talahau? Ko e tala a ia ke he fifine hagaao ke he perofeta ha Iehova ko Elisaio, mo e tau gahua homo ue atu ne lagomatai e Iehova a ia ke taute. Nakai iloa he fifine a Iehova ha ko e fifine nakai mai i Isaraela a ia. O mai la ke kitia e kakano ne nofo ai e tama fifine he kaina he fifine ia.

Ko e fifine Suria a ia. Ko e taane haana ko Naamanu, ko e takitaki he kautau Suria. Ne fofō he tau Suria e tama fifine Isaraela tote nei, ti tamai a ia ke he hoana a Naamanu ke eke mo fekafekau haana.

Ne moua a Naamanu he gagao kelea ne fakahigoa ko e lepela. Maeke e tau vala kakano he tino he tagata ke mokulu kehe ha ko e gagao nei. Ti ko e mena hanei ne fa e tala age he tama fifine ke he hoana ha Naamanu: ‘Manako au ke fano e iki haaku ke he perofeta ha Iehova i Isaraela. To fakamaulu e ia e lepela haana.’ Fai magaaho ti hoko e tala nei ke he taane he fifine.

Ne manako lahi a Naamanu ke malolō; ti fifili a ia ke fano ki Isaraela. Ko e magaaho ne hoko a ia ki ai, ne fano a ia ke he fale ha Elisaio. Ne fakafano atu e Elisaio e fekafekau haana ke tala age ki a Naamanu ke fano mo e koukou lagafitu he Vailele ko Ioritana. Ne ita lahi a Naamanu ha ko e mena nei, ti pehē a ia: ‘Na mua atu e mitaki he tau vailele he motu haaku ke he ha vailele i Isaraela!’ Mole e talahau he mena nei, ti fano kehe ai a Naamanu.

Ka e taha he tau fekafekau haana ne pehē ki a ia: ‘Iki na e, ka tala atu e Elisaio ki a koe ke taute taha mena ne uka, to taute ai e koe. Ko e ha ne nakai koukou ai a koe, tuga ne talahau e ia?’ Ne fanogonogo a Naamanu ke he fekafekau haana ti fano a ia mo e uku lagafitu he Vailele ko Ioritana. Ko e magaaho ne taute pihia e ia, ti liu e tino haana momole mo e malolō!

Ne fiafia lahi a Naamanu. Ne liu a ia ki a Elisaio mo e pehē age: ‘Kua iloa mooli e au ko e Atua ha Isaraela ko e Atua mooli hokoia ni he lalolagi oti. Ti fakamolemole uta e mena fakaalofa nei mai ia au.’ Ka e tali a Elisaio: ‘Nakai, to nakai uta ai e au.’ Ne iloa e Elisaio kua hepe ke uta e ia e mena fakaalofa, ha ko Iehova ne fakamaulu a Naamanu. Ka kua manako e fekafekau ha Elisaio ko Kehasi ke he tau mena fakaalofa ma haana.

Ti ko e hanei e mena ne taute e Kehasi. He mole atu a Naamanu, ne tutuli atu e Kehasi a ia. ‘Kua fakafano mai e Elisaio au ke tala atu ki a koe kua manako a ia ke he falu mena fakaalofa haau ke lata mo e tau kapitiga kua hohoko mai ke ahiahi,’ he ui e Kehasi. Ko e mena nei, ko e pikopiko. Ka e nakai iloa e Naamanu ko e mena pikopiko a ia; ti age e ia ki a Kehasi falu he tau mena.

Ko e magaaho ne liu atu a Kehasi ki kaina, kua fitā he iloa e Elisaio e mena ne taute e ia. Kua tala age e Iehova ki a ia. Ti pehē a ia: ‘Ha kua taute e koe e mena kelea nei, to pipiki atu e lepela ha Naamanu ki a koe.’ Ti pihia agataha, he magaaho ia ni!

Ko e heigoa ha tautolu ka ako mai he tau mena oti nei? Fakamua, kua lata ia tautolu ke tuga e tama fifine tote mo e tutala hagaao ki a Iehova. Kua lahi e mena mitaki ka tupu mai ai. Ke uaaki, kua lata ia tautolu ke ua fakatokoluga tuga a Naamanu he magaaho fakamua, ka kua lata ia tautolu ke omaoma ke he tau fekafekau he Atua. Mo e ke toluaki, kua nakai lata ia tautolu ke pikopiko tuga a Kehasi. Maeke ia tautolu ke fakaako e tau mena loga ka totou e Tohi Tapu, pihia nakai?