Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 69

Na‘e Tokoni ha Ki‘i Ta‘ahine ki ha Tangata Ma‘u Mafai

Na‘e Tokoni ha Ki‘i Ta‘ahine ki ha Tangata Ma‘u Mafai

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he ki‘i ta‘ahine ko ‘ení? ‘Okú ne fakamatala ki he fefiné ‘o kau ki he palōfita ‘a Sihova ko ‘Ilaisa, pea mo e ngaahi me‘a fakaofo na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova ke ne faí. ‘Oku ‘ikai ke ‘ilo ‘a e fefiné ia ‘o kau kia Sihova koe‘uhi he ‘oku ‘ikai ko ha ‘Isileli ia. Ko ia, tau sio ange pe ko e hā na‘e ‘i he ‘api ai ‘o e fefiné ‘a e ki‘i ta‘ahine ko ‘ení.

Ko ha fefine Sīlia ia. Ko hono husepānití ko Neamani, ko e ‘eikitau ia ‘o e kau tau Sīliá. Na‘e puke pōpula ‘e he kau Sīliá ‘a e ki‘i ta‘ahine ‘Isileli ko ‘ení, pea ‘omai ia ki he uaifi ‘o Neamaní ke hoko ko ‘ene sevāniti.

Na‘e puke ‘a Neamani ‘i ha mahaki kovi ko e kilia. Ko e mahaki ko ‘ení ‘okú ne lava ke ‘ai ha kakano ‘o ha taha ke ngangana. Ko e me‘a eni na‘e tala ange ‘e he ki‘i ta‘ahiné ki he uaifi ‘o Neamaní: ‘ ‘Oku ou faka‘amu ‘e lava ‘e hoku ‘eikí ke ‘alu ki he palōfita ‘a Sihova ‘i ‘Isileli. Te ne fakamo‘ui ia mei he kiliá.’ Ki mui ai na‘e fakahā ‘eni ki he husepāniti ‘o e fefiné.

Na‘e fu‘u fiema‘u ‘aupito ‘e Neamani ke fakamo‘ui ia; ko ia na‘á ne fili ke ‘alu ki ‘Isileli. ‘I he‘ene a‘u ki aí, na‘á ne ‘alu ki he fale ‘o ‘Ilaisá. Na‘e fekau ‘e ‘Ilaisa ‘ene sevānití ke ‘alu ‘o tala kia Neamani ke ‘alu ki he Vaitafe Sioataní ‘o kaukau tu‘o fitu ai. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a Neamani ke ‘ita lahi ‘aupito ai, peá ne pehē: ‘⁠Ko e ngaahi vaitafe ‘i homau fonuá ‘oku lelei ange ia ‘i ha vaitafe ‘i ‘Isilelí!’ ‘I he ‘osi pē ‘ene lea‘aki ‘ení, na‘e ‘alu leva ‘a Neamani.

Ka na‘e tala ange ‘e ha taha ‘o ‘ene kau sevānití: ‘⁠Tangata‘eiki, kapau ‘e tala atu ‘e ‘Ilaisa ke ke fai ha me‘a ‘oku faingata‘a, te ke fai ia. Ko e hā ‘oku ‘ikai te ke lava ai ke ke kaukau ‘o hangē ko ‘ene leá?’ Na‘e fanongo ‘a Neamani ki he‘ene sevānití pea na‘e ‘alu ‘o uku tu‘o fitu ‘i he Vaitafe Sioataní. ‘I he‘ene fai ‘ení, na‘e hoko ‘o lelei ‘a hono kakanó mo mo‘ui lelei!

Na‘e fiefia ‘aupito ‘a Neamani. Na‘á ne foki kia ‘Ilaisa ‘o tala kiate ia: ‘⁠Kuo u ‘ilo pau ‘i he taimí ni ko e ‘Otua ‘o ‘Isilelí ko e ‘Otua mo‘oní pē ia ‘i he māmaní kātoa. Ko ia, kātaki, ‘o tali ‘a e me‘a‘ofa ko ‘ení meiate au.’ Ka na‘e tali ange ‘e ‘Ilaisa: ‘ ‘Ikai, he‘ikai te u tali ia.’ Na‘e ‘ilo ‘e ‘Ilaisa ‘e hala kiate ia ke ne tali ‘a e me‘a‘ofá koe‘uhi he ko Sihova ia na‘á ne fakamo‘ui ‘a Neamaní. Ka na‘e fiema‘u ‘e he sevāniti ‘a ‘Ilaisa ko Kēhesi ke ne ma‘u ‘a e me‘a‘ofá.

Ko ia, ko e me‘a ‘eni na‘e fai ‘e Kēhesí. ‘I he hili ‘a e ‘alu ‘a Neamaní, na‘e tulimui atu ‘a Kēhesi kiate ia. Pea pehē ‘e Kēhesi: ‘⁠Kuo fekau au ‘e ‘Ilaisa ke fakahā kiate koe ‘okú ne fiema‘u ha konga ‘o ho‘o me‘a‘ofá ke ‘ave ki hono ngaahi kaungāme‘a na‘a nau toki ‘a‘ahi mai.’ Ko hono mo‘oní, ko e loi pē ‘eni ia. Ka na‘e ‘ikai ke ‘ilo ia ‘e Neamani ko e loi ‘eni; ko ia na‘á ne ‘oange ‘a e konga ‘o e me‘a‘ofá kia Kēhesi.

‘I he foki ‘a Kēhesi ki ‘apí, na‘e ‘ilo ‘e ‘Ilaisa ‘a e me‘a kuó ne faí. Na‘e tala ia ‘e Sihova kiate ia. Ko ia na‘á ne pehē: ‘⁠Koe‘uhi ko ho‘o fai ‘a e me‘a ‘oku kovi ko ‘ení, ‘e hoko ‘a e kilia na‘e ‘ia Neamaní kiate koe.’ Pea na‘e hoko pē ‘eni ‘i he taimi pē ko iá!

Ko e hā ‘oku tau ako mei he ngaahi me‘a kotoa ko ‘ení? ‘Uluaki, ke tau hangē ko e ki‘i ta‘ahiné ‘o talanoa ‘o fekau‘aki mo Sihova. ‘E lahi ‘a e lelei ‘e ma‘u mei ai. Ko hono uá, ‘oku totonu ke ‘oua te tau loto-mahikihiki ‘o hangē na‘e ‘uluaki ‘i ai ‘a Neamaní, ka ‘oku totonu ke tau talangofua ki he kau sevāniti ‘a Sihová. Pea ko hono tolú, ‘oku totonu ke ‘oua te tau loi ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Kēhesí. ‘Ikai ‘oku lahi ‘a e me‘a te tau ako mei hono lau ‘a e Tohitapú?