Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 72

Na‘e Tokoni ‘a e ‘Otuá kia Tu‘i Hesekaia

Na‘e Tokoni ‘a e ‘Otuá kia Tu‘i Hesekaia

‘OKÚ KE ‘ilo pe ko e hā ‘oku lotu ai ‘a e tangata ko ‘ení kia Sihová? Ko e hā hono ‘uhinga ‘okú ne tuku ai ‘a e ngaahi tohi ko ‘ení ‘i mu‘a ‘i he ‘ōlita ‘o Sihová? Ko e tangatá ko Hesekaia. Ko e tu‘i ia ‘o e matakali ‘e ua ‘o ‘Isileli ‘i he tongá. Pea ‘okú ne faingata‘a‘ia lahi. Ko e hā hono ‘uhingá?

Koe‘uhi na‘e ‘osi faka‘auha ‘e he kau tau ‘Asīliá ‘a e matakali ‘e 10 ‘i he tokelaú. Na‘e tuku ‘eni ‘e Sihova ke hoko koe‘uhi he na‘e fu‘u kovi ‘aupito ‘a e kakai ko iá. Pea na‘e toki ha‘u ‘a e kau tau ‘Asīliá ke tau‘i ‘a e pule‘anga matakali ‘e uá.

Na‘e toki ‘omai mei he tu‘i ‘o ‘Asīliá ha ngaahi tohi kia Tu‘i Hesekaia. Ko e ngaahi tohí ‘ena na‘e tuku ‘e Hesekaia ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá. Na‘e fakakata‘aki ‘a Sihova ‘i he ngaahi tohí, mo fakahā kia Hesekaia ke ne tukulolo. Ko e ‘uhinga ia na‘e lotu ai ‘a Hesekaiá: ‘ ‘E Sihova, fakahaofi kimautolu mei he tu‘i ‘o ‘Asīlia. Pea ‘e toki ‘ilo ‘e he ngaahi fonua kotoa pē ko e ‘Otuá pē koe.’ ‘E fakaongo nai ‘a Sihova kia Hesekaia?

Ko e tu‘i lelei ‘a Hesekaia. Na‘e ‘ikai ke hangē ia ko e ngaahi tu‘i kovi ‘o e matakali ‘e 10 ‘o ‘Isilelí, pe ke hangē ko ‘ene tamai kovi ko Tu‘i ‘Āhasí. Na‘e mātu‘aki tokanga ‘a Hesekaia ke talangofua ki he ngaahi lao ‘a Sihová. Ko ia, ‘i he ‘osi ‘a e lotu ‘a Hesekaiá, na‘e ‘omai ‘e he palōfita ko ‘Aiseá ‘a e pōpoaki ko ‘ení meia Sihova: ‘⁠He‘ikai ke hū mai ‘a e tu‘i ‘Asīliá ki Selusalema. ‘E ‘ikai ke ‘i ai ha taha ‘o ‘ene kau sōtiá ‘e ofi mai ki ai. ‘E ‘ikai te nau fana‘i ha fo‘i ngahau ‘e taha ki he koló.’

Sio ki he fakatātā ‘i he peesi ko ‘ení. ‘Okú ke ‘ilo pe ko hai ‘a e kau sōtia mate kotoa ko ‘ení? Ko e kau ‘Asīliá ia. Na‘e fekau mai ‘e Sihova ha‘ane ‘āngelo, pea ‘i he pō pē ‘e taha na‘e tāmate‘i ‘e he ‘āngeló ha kau sōtia ‘Asīlia ‘e toko 185,000. Ko ia na‘e fo‘i leva ‘a e tu‘i ‘Asīliá peá ne foki ki hono fonuá.

Na‘e hao ‘a e pule‘anga matakali ‘e uá pea nofo melino ‘a e kakaí ‘i ha ki‘i taimi. Ka ‘i he hili ‘o e mate ‘a Hesekaiá na‘e hoko hono foha ko Manasé ko e tu‘i. Ko Manase mo hono foha na‘e hoko atu ai ko ‘Āmoni ko e ongo tu‘i fakatou kovi ‘aupito. Ko ia na‘e toe fonu ‘a e fonuá ‘i he faihiá mo e fakamālohí. ‘I hono fakapoongi ‘o Tu‘i ‘Āmoni ‘e he‘ene kau sevāniti pē ‘a‘aná, na‘e hoko hono foha ko Siosaiá ko e tu‘i ki he pule‘anga matakali ‘e uá.