Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

IKUIGBE AVỌ 75

Emezae Ene Evaọ Babilọn

Emezae Ene Evaọ Babilọn

OVIE Nebukadneza ọ rehọ Ahwo-Izrẹl kpobi nọ emai wo eriariẹ kpobọ Babilọn. Uwhremuna ovie na ọ tẹ salọ emoha nọ emai wo erru jẹ mai wo areghẹ no evie rai ze. Ene rai jọ họ emezae nọ wọ be ruẹ etenẹ na. Ọvo jọ Daniẹl, esa edekọ ahwo Babilọn a te sai nọ Shedrak, Mishak gbe Abẹdinigo.

Nebukadneza ọ ma fihọ no nọ o re wuhrẹ emoha na re a jọ uwou uvie riẹ gba odibo. A te wuhrẹ ikpesa gba no ọ vẹ te salọ enọ emae riẹ ọvo re a fiobọhọ kẹe furie ebẹbẹ. Ovie na ọ gwọlọ nọ emezae na a jọ gaga jẹ jọ omokpokpọ evaọ oke nọ a bi ro wuhrai na. Fikiere ọ tẹ kẹ uzi nọ idibo riẹ erehọ oghẹrẹ emamọ emu gbe udi nọ a rẹ kẹ ọye gbe uviuwou riẹ rọ kẹ ai kpobi.

Ri Daniẹl ọmoha na. Kọ whọ riẹ oware nọ ọ be ta kẹ Ashipẹnaz odibo ologbo Nebukadneza? Daniẹl ọ be ta kẹe nnọ ọ gwọlọ re emamọ eware nọ erọ emẹjẹ ovie he. Rekọ o tẹ kẹ Ashipẹnaz uye. Ọ tẹ ta nọ, ‘ovie odhe oware nọ whọ rẹ ria jẹ da muno, orọnọ oma ra ogbẹ kpokpọ wọhọ emoha edekọ họ, ọ sai kpe omẹ.’

Fikiere Daniẹl ọ tẹ nya bru ọsẹro nọ Ashipẹnaz o ro mu kẹ ẹruọsa riẹ gbe egbẹnyusu esa riẹ. ‘Iviena dao mai edẹ 10,’ ere ọ tae. ‘Kẹ omai ẹbe jọ ma re gbe ame ma da. Re whọ rehọ omai wawo emoha edekọ e nọ e be re emu ovie, re whọ ruẹ e nọ oma omae rọ.’

Ọsẹro na ọrọwo nọ o re ru onana. Okenọ edẹ 10 na i re no, Daniẹl avọ egbẹnyusu esa riẹ a tẹ kpokpọ vi emoha edekọ nọ ikiọkọ na kpobi. Fikiere ọsẹro na ọ tẹ kae uvẹ re a hẹ re ẹbe biobọnọ emu nọ ovie ọ rọ ze.

Obọ urure ikpe esa na a tẹ rehọ emoha na kpobi se Nebukadneza. Nọ ọ ta ẹme kai kpobi no, ovie na ọ tẹ ruẹ nọ Daniẹl avọ egbẹnyusu esa riẹ a mai wo eriariẹ. Fikiere ọ tẹ dai ji re a fiobọhọ kẹe evaọ uwou ovie. Yọ ẹsikpobi nọ ovie ọ nọ Daniẹl, Shedrak, Mishak gbe Abẹdinigo enọ hayo kae ebẹbẹ egaga, a rehọ isia 10 riẹ vi k’ozerẹ k’ozerẹ riẹ hayo ahwo iwareghẹ riẹ.