Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 76

Na‘e Faka‘auha ‘a Selusalema

Na‘e Faka‘auha ‘a Selusalema

NA‘E laka hake ‘i he ta‘u ‘e 10 talu mei hono ‘ave ‘e Tu‘i Nepukanesa ‘a e kau ‘Isileli ako lelei tahá ki Pāpiloné. Pea sio ange ki he me‘a na‘e hokó! Na‘e tutu ‘a Selusalema. Pea ko e kau ‘Isileli na‘e ‘ikai ke tāmate‘í na‘e ‘ave ko e kau pōpula ki Pāpilone.

Manatu‘i, ko e me‘a ‘eni na‘e ‘osi fakatokanga pē ia ‘e he kau palōfita ‘a Sihová ‘e hoko ‘o kapau ‘e ‘ikai ke liliu ‘a e kakaí mei he‘enau ngaahi founga koví. Ka na‘e ‘ikai ke tokanga ‘a e kau ‘Isilelí ia ki he kau palōfitá. Na‘a nau hokohoko atu ai pē ‘a e lotu ki he ngaahi ‘otua loí kae ‘ikai ko Sihova. Ko ia na‘e taau ke tautea ‘a e kakaí ia. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ko ‘ení koe‘uhi kuo fakahā mai kiate kitautolu ‘e he palōfita ‘a e ‘Otuá ko ‘Isikeli ‘o fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ‘oku kovi na‘e fai ‘e he kau ‘Isilelí.

‘Okú ke ‘ilo pe ko hai ‘a ‘Isikeli? Ko e taha ia ‘o e kau tangata talavou ‘a ia na‘e ‘ave ki Pāpilone ‘e Tu‘i Nepukansea ‘i he ta‘u ‘e hongofulu ki mu‘a atu pea toki fai hono faka‘auha lahi ko ‘eni ‘o Selusalemá. Na‘e toe ‘ave ki Pāpilone ‘i he taimi tatau ‘a Tāniela mo hono ngaahi kaungāme‘a ‘e toko tolu, ko Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikō.

Lolotonga ‘o e kei ‘i Pāpilone ‘a ‘Isikelí, na‘e fakahā ki ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a ‘oku kovi na‘e hoko ‘i he temipale ‘i Selusalemá. Na‘e fai ‘eni ‘e Sihova ‘i ha mana. Na‘e ‘i Pāpilone pē ‘a ‘Isikeli ia, ka na‘e ‘ai ‘e Sihova ke ne sio ki he me‘a kotoa pē na‘e fai ‘i he temipalé. Pea ko e toki me‘a fakalilifu ē na‘e sio ki ai ‘a ‘Isikelí!

Na‘e tala ‘e Sihova kia ‘Isikeli: ‘⁠Sio ki he ngaahi me‘a fakalielia kuo fai ‘e he kakaí ‘i he temipalé. Sio ki he ngaahi holisí ‘oku fonu ia ‘i he ngaahi fakatātā ‘o e fanga ngata mo e fanga monumanu kehe. Pea sio ki he kau ‘Isilelí ‘oku nau lotu kiate kinautolu!’ Na‘e lava ‘a ‘Isikeli ‘o mamata ki he ngaahi me‘a ko ‘ení, peá ne hiki ‘a e ngaahi me‘a na‘e hokó.

Na‘e ‘eke ‘e Sihova kia ‘Isikeli: ‘ ‘Okú ke sio ki he me‘a ‘oku lolotonga fai fakapulipuli pē ‘e he kau taki ‘o ‘Isilelí?’ ‘Io, na‘e lava ke sio foki ‘a ‘Isikeli ki ai. Na‘e ‘i ai ‘a e kau tangata ‘e toko 70, pea na‘a nau lotu hono kotoa ki he ngaahi ‘otua loi. Na‘a nau pehē: ‘ ‘Oku ‘ikai ke sio mai ‘a Sihova ia kiate kitautolu. He kuó ne ‘osi ‘alu ia mei he fonuá.’

Na‘e toki fakahā ‘e Sihova kia ‘Isikeli ha kau fefine ‘i he matapā fakatokelau ‘o e temipalé. Na‘a nau tangutu ai ‘o lotu ki he ‘otua loi ko Tāmusi. Pea sio ki he kau tangata ‘i he hū‘anga ki he temipale ‘o Sihová! ‘Oku fakafuofua ki he toko 25 ‘o kinautolu. Na‘e sio kiate kinautolu ‘a ‘Isikeli. Na‘a nau punou ki he hahaké ‘o lotu ki he la‘aá!

Na‘e pehē ‘e Sihova: ‘ ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha faka‘apa‘apa ‘a e kakai ko ‘ení kiate au. ‘Oku ‘ikai ke ngata pē ‘i he‘enau fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku koví ka ‘oku nau ha‘u ‘o fai ia ‘i hoku temipalé!’ Ko ia na‘e tala ‘e Sihova: ‘⁠Te nau a‘usia ‘a e mālohi ‘o ‘eku ‘itá. Pea ‘e ‘ikai te u ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘o fekau‘aki mo kinautolu ‘i hano faka‘auha kinautolu.’

‘Oku fakafuofua ko e ta‘u pē ‘e tolu hili hono fakahā ‘e Sihova kia ‘Isikeli ‘a e ngaahi me‘a ko ‘ení pea na‘e angatu‘u ai ‘a e kau ‘Isilelí kia Tu‘i Nepukanesá. Ko ia na‘e ha‘u ‘a Nepukanesa ke tau mo kinautolu. ‘I he ‘osi ‘a e ta‘u ‘e taha mo e konga na‘e maumau‘i ‘e he kau Pāpilone ‘a e ngaahi ‘ā ‘o Selusalemá pea tutu ‘a e koló. Ko e tokolahi taha ‘o e kakaí na‘e tāmate‘i pe ‘ave ia ko e kau pōpula ki Pāpilone.

Ko e hā na‘e fakangofua ai ‘e Sihova ke hoko ha faka‘auha fakalilifu pehē ki he kau ‘Isilelí? ‘Io, koe‘uhi na‘e ‘ikai te nau fakaongo kia Sihova pea na‘e ‘ikai te nau talangofua ki he‘ene ngaahi laó. ‘Oku fakahā ‘e he me‘a ko ‘ení ‘a e mahu‘inga kiate kitautolu ke fai ma‘u pē ‘a e me‘a ‘oku fakahā mai ‘e he ‘Otuá.

‘I he kamata‘angá na‘e fakangofua ‘a e kakai tokosi‘i pē ke nau nofo ‘i he fonua ko ‘Isilelí. Na‘e ‘ai ‘e Nepukanesa ha tokotaha Siu ko Ketalaia ke ne pule ki he kakai ko ‘ení. Ka na‘e hanga ‘e ha kau ‘Isileli ‘o fakapoongi ‘a Ketalaia. Na‘e ilifia ‘a e kakaí na‘a ha‘u ‘a e kau Pāpiloné ‘o faka‘auha kinautolu kotoa pē koe‘uhi ko e me‘a ‘oku kovi ko ‘eni na‘e hokó. Ko ia na‘a nau fakamālohi‘i ‘a Selemaia ke nau ō, pea nau hola ki ‘Isipite.

Na‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha kakai ia ‘i he fonua ko ‘Isilelí. Na‘e fe‘unga mo e ta‘u ‘e 70 na‘e ‘ikai ke ‘i ai ha taha ia na‘e nofo ‘i he fonuá. Na‘e mātu‘aki li‘aki ia. Ka na‘e tala‘ofa ‘e Sihova te ne toe fakafoki mai ‘ene kakaí ki he fonuá ‘i he ‘osi ‘a e ta‘u ‘e 70. ‘I he vaha‘a taimi ko ‘ení, ko e hā na‘e hoko ki he kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he fonua ko Pāpiloné, ‘a ia na‘e ‘ave kinautolu ki aí? Tau sio ange.