Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

LOʼIL 76

Ja Jerusalén wa x-aji chʼaysnajel

Ja Jerusalén wa x-aji chʼaysnajel

EKʼTA mas ja lajune jabʼil man ja Nabucodonosor yiʼaj och bʼa Babilonia ja israʼelenyoʼik mas chapane. Soka yan, ¡kʼela!, ja chonabʼ Jerusalén wan tsikel, sok jaxa israʼelenyoʼik bʼa mi chamye wane ijel och man Babilonia.

Ajuluk akʼujol, jani it ja jas yalawe ja aluman jumasaʼ oj ekʼuk ta mi stukbʼese ja smodo bʼa yajelkan skʼulajel ja bʼa mi lekuki. Pe ja israʼelenyoʼiki mini skisaweʼa. Jani yaʼteltaye ja dyosik bʼa mi meranuki, sok mi jaʼuk ja Jyoba. Ja yuj wani sbʼajine ja kastigo. Wa xnaʼatik ja it yujni ja aluman Dyos Ezequiel yala ja jastik mi lek wane skʼulajel ja israʼelenyo.

¿Wan maʼ xa naʼa machunkiluk ja Ezequiel? Ja june ja bʼa keremik yiʼaj och ja Nabucodonosor man Babilonia, ayxa mas ja lajune jabʼil bʼajtanto yuj oj ajuk chʼaysnajel ja Jerusalén. Jani junxta lajan ijiye och soka Daniel, Sadrac, Mesac soka Abednego.

Yajni ja Ezequiel tito ay bʼa Babilonia, ja Jyoba sjeʼa yi ja jastik mi lekuk wan ekʼel ja bʼa templo bʼa Jerusaleni. Jyoba skʼulan ja it sok jun senya. Ezequiel titoni ay bʼa Babilonia, pe Jyoba yaʼanikan ayil yibʼanal ja jasa wan ekʼel bʼa templo. ¡Ja jasa wa xyila jelni kistala!

«Kʼelawil ja jastik junuk jel kistal wane skʼulajel ja ixuk winik ja bʼa jtemplo», jachʼ yala yabʼ ja Jyoba ja Ezequiel. «Kʼela ja pakʼabʼ jumasaʼ bʼutʼel dibujoʼik bʼa bʼitsʼbʼichan sok tuk chanteʼik, ¡sok kʼela jastal ja israʼelenyoʼiki wane stoyjel!» Ezequiel wani xbʼobʼ yile sok stsʼijbʼan ja jastik wan ekʼeli.

Jyoba sjobʼo yi ja Ezequiel: «¿Wan maʼ xa wila ja jasa wane skʼulajel nakʼul ja kʼelwanumik bʼa yaʼteltajel Dyos sbʼaja israʼelenyo?». Jaʼi, ja yeʼn wani xcho bʼobʼ yile. Ay 70 winike, sok yibʼanal bʼa yeʼnle wane yaʼteltajel dyosik bʼa mi meranuk. Wa xyalawe: «Jyoba mi wa xyilawotik. Mixa ni tey jmoktik ja bʼa chonabʼi».

Anto Jyoba cha sjeʼa yi ja Ezequiel jujuntik ixuk bʼa spwertaʼil norte ja templo, kulane ekʼ wane stoyjel ja sdyose mi meranuk Tamuz. Cho kʼela ja 25 winik teye bʼa wa x-ajyi ochel bʼa stemplo ja Jyoba. ¡Tinane ekʼ ja bʼa wa x-eljan ja Kʼaʼuji sok jaʼ wa xyawe yi stoyjel! Soka Ezequiel wani xbʼobʼ yila.

Jyoba yala: «Ja ixuk winike it mi wa skisawone. ¡Mi kechanuk wa skʼulane jastik junuk bʼa mi lekuk, ti wa xjakye bʼa jtemplo sok ti wa skʼulane tiw!». Ja yuj Jyoba yala: «Ojni awabʼyex syajal ja yip ja jtajkelali, sok mini oj naʼ ayajulalex yajni xchʼaya najelexi».

Kechanto oxe jabʼil ekʼel yajni Jyoba sjeʼa yi ja Ezequiel ja jastik junuk it, soka israʼelenyo skʼokowe ja smandar ja mandaranum Nabucodonosor. Ja yuj ja yeʼn waj bʼa oj tiroʼanuk sok ja israʼelenyo. Tsaʼan, yajni ekʼta jun jabʼil sok snalan, ja kʼakʼanumik bʼa Babilonia sjemawe ja sbardaʼil ja Jerusalén sok stsikawe ja chonabʼi. Tʼusan mi spetsaniluk ja ixuk winiki chamye, sok jaxa bʼa kanye sakʼani ijiye och man Babilonia

¿Jas yuj Jyoba yaʼakan ajak sbʼaje ja kastigo it ja israʼelenyo? Yujni mi skisawe ja Jyoba sok mi skʼuʼane ja smandar jumasaʼ. Ja it wa sjeʼa ja stʼilanil oj jkʼuluktik tolabida ja jasa wa xyala ja Dyosi.

Ja bʼajtani Nabucodonosor yaʼakan jun yal kʼole israʼelenyo ja bʼa slujmaleʼi sok skʼulan jun winik judío sbʼiʼil Guedalías a-skʼel ja ixuk winiki. Pe jujuntik bʼa yeʼnle smilawe ja Guedaliasi. Yuja ja jas skʼulane, ja ixuk winiki xiwye oj jakuke ja kʼakʼanumik bʼa Babilonia bʼa oj ajuk chʼaysnajele. Ja yuj tarega stʼenawe ja Jeremías awajsoke sok spakawe ajnel bʼa Egipto.

Ja yuj ja chonabʼi mini maʼ kana, mini ajyi swinkil 70 jabʼil. Pe tsaʼan, yajni x-ekʼ ja 70 jabʼili, Jyoba yala oj ya kumxuk ja bʼa slujmale ja xchonabʼi. Pe malan x-ekʼ ja it, ¿jas maʼ wan ekʼel sbʼaje ja israʼelenyoʼik matik teye bʼa slujmal Babilonia? La kiltik.

2 Reyes 25:1-26; Jeremías 29:10; Ezequiel 1:1-3; 8:1-18.