Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

EHIPULULO 81

Vayumba Onthumbi Mekuateso Lia Huku

Vayumba Onthumbi Mekuateso Lia Huku

OVANTHU 50.000, valinga oungendi omunene okutunda Kombambilonia okuenda ko Jelusalei. Mahi, etyi vehika, vavasa o Jelusalei ankho yahanyauka. Naumue vali omunthu ankho ukalamo. Ova Isilayeli ankho vena yokutunga vali ovipuka aviho.

Otyipuka vatetekela okulinga, okutunga o altar. O altar omphangu muna ankho valingila ovilikutila viovinyama pala Yehova. Monohanyi mbehehi, avahimbika okutunga ondyuo ya Huku. Anthi, onondyale ankho mbukala povilongo viopopepi, kavahandele ova Isilayeli vatunge ondyuo oyo. Moluotyo, vahimbika okuvehonga opo vakale nouoma, vayekepo okutunga. Okuhulako, onondyale ombo vaita kohamba omphe yo Persia, opo alinge otyitumino tyimue tyitalamesa ovilinga ovio viokutunga.

Papita omanima 17, tunde etyi ova Isilayeli ankho vantunda Kombambilonia. Yehova atumu ovauli vae Ageu na Zakaria, vapopile ovanthu opo vahimbike okutunga vali. Ovanthu vayumba onthumbi mekuateso lia Huku, avetavela kovauli. Avahimbika vali okutunga, namphila ankho otyitumino tyati kavapondola okutunga.

Moluotyo, omutumini umue wo Persia ankho utiwa o Tatenai, eya okupula ova Isilayeli omokonda yatyi ankho vatungila ondyuo ya Huku. Ovaisilayeli avemukumbulula okuti, etyi ankho tukahi Kombambilonia, Ohamba Siru wetupopilile okuti: ‘Endei ko Jelusalei mukatunge ondyuo ya Yehova, Huku yenyi.’

Pomuvo opo Siru ankho wankhiale. Tatenai atumu omukanda Kombambilonia, okupula inkha Siru tyili wevetumine okutunga. Ohamba omphe yo Persia aitumikisa omukanda wekumbululo. Apopi okuti otyili Siru otyo evetumine. Tupu ohamba ahoneka okuti: ‘Yekei ova Isilayeli vatunge ondyuo ya Huku yavo. Ame nkhele ndyimutuma muvekuateseko.’ Mokuenda kuomanina ekuana, ondyuo ya Huku aipu okutungwa. Iya ova Isilayeli avahambukwa unene.

Pahe ankho papita omanima 48. Ovanthu ankho vahepa. Moluotyo, epundaumbo no ondyuo ya Huku, ankho kaviehiwile. Esdra omu Isilayeli umue ankho wesala Kombambilonia, etyiivi okuti ondyuo ya Huku yesukisa okulingwa nawa. Ove utyii oityi alinga?

Esdra akapopia na Artaxerxe ohamba yo Persia. Iya ohamba oyo ongwa, aimupe ovipuka ovinyingi, opo atyindile ko Jelusalei. Esdra aiti ova Isilayeli vakuavo Mombambilonia vemukuateseko okutuala ovipuka ovio ko Jelusalei. Iya ovanthu 6.000 avetavela okuenda. Ankho vena opalata onyingi, no olu novipuka ovikuavo viakolela pala okutyinda.

Esdra ankho wasukalala, mokonda mondyila ankho muna ovalume onondingavivi. Ovalume ovo ankho vapondola okuvepola opalata no olu oyo vatyinda, aveveipaa. Moluotyo, Esdra waongiya ovanthu aveho, ngetyi weete polutalatu apa. Avelikuambela ku Yehova opo eveamene moungendi wavo wo kukondoka ko Jelusalei.

Yehova eveamena. Konyima yonohanyi ononkhuana mboungendi, vehika nawa mo Jelusalei. Otyo katyilekesa okuti Yehova ukwatesako vana vemuyumba onthumbi?