Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

LOʼIL 81

Wa sjipawe skʼujol bʼa Dyos

Wa sjipawe skʼujol bʼa Dyos

JITSAN mil ixuk winik elye ja bʼa Babilonia sok yaʼawe yi ja najat bʼejyel man Jerusalén. Yajni kʼotye, Jerusalén kechanta jun nole jemel naʼitsaltik. Mini maʼ wa xbʼobʼ ajyuk ja tiw. Tʼilani ja israʼelenyo oj yawe kʼe yajkʼachil.

Bʼajtan skʼulane jun lugar bʼa skʼapjel majtanal. Ja it wa xmakuni bʼa oj yawe yi majtanal ja Jyoba. Jujuntik ixaw tsaʼan, ja yeʼnle kʼe stul-e yi yajel kʼeʼuk yajkʼachil ekʼele ja templo. Pe kontraʼanum jumasaʼ bʼa chonabʼ mojan yiʼoje aji xiwuke bʼa oj yawe kʼot tekʼan ja aʼteli. Ja mandaranum Ciro chamtaniʼa, sok pilan xa mandaranum wan yajel mandar, soka kontraʼanumiki bʼobʼ yujile ja mandaranum bʼa Persia aya kʼot tekʼan ja aʼteli.

Ekʼta 17 jabʼil man ja israʼelenyo elele ja bʼa Babilonia. Ja Dyos sjeka ja yaluman Ageo soka Zacarías bʼa oj yale yabʼ ja ixuk winiki a-snoch-e yi ja aʼteli. Ja israʼelenyo sjipa skʼujole oj koltajuke yuja Dyosi sok jachʼni skʼulaneʼa. Snochowe ja aʼteli anima ja mandar jekji yile yuja ajkʼach mandaranumi ayawe kʼot tekʼan.

Ja yuj, jun mandaranum bʼa kʼakʼanum Persia sbʼiʼil Tatenai jak sjobʼyi ja israʼelenyoʼik maʼ alubʼal yabʼye bʼa oj yawe kʼeʼuk ja templo. Ja yeʼnle sjakʼawe bʼa Babilonia aljiyabʼye yuja Ciro: «Kaʼaxik bʼa Jerusalén sok awik kʼe yajkʼachil ja stemplo ja Jyoba wa Dyosexi».

Tatenai sjeka jun juʼun man Babilonia sok sjobʼo ta meran ja jas yalunejkan ja Ciro yajni mito chameluki. Mi albʼi ja tixta jul jun juʼun sjekunej ja yajkʼachil mandaranum Darío bʼa wa xyala jachʼni yalunejkana. Ja yuj ja mandaranum bʼa Persia, ja Darío, stsʼijbʼan: «Aʼawikan ja israʼelenyo ayawe kʼeʼuk ja stemplo ja sDyoseʼi, sok koltayik». Jun chane jabʼil yiʼaj ja chʼak tojbʼuk ja templo, soka israʼelenyo jelni gustoʼaxiye

Ayxa jun 48 jabʼil ja tojbʼelkan ja templo, ja ixuk winik israʼelenyo jelni aʼula sbʼaje, sok mini jel lek skʼeljel ja chonabʼ soka stemplo. Man Babilonia, ja israʼelenyo Esdrasi kʼot yabʼi sok yilani stʼilanil oj ajuk tojbʼuk ja stemplo ja Dyosi. ¿Wan maʼ xa naʼa jas skʼulan?

Waj skʼumuk ja Artajerjes, ja weʼgo yeʼnxa mandaranum bʼa Persia. Ja lekil mandaranum it ya yi ja Esdras jitsan majtanalik bʼa oj yiʼoch man Jerusalén. Esdras skʼana yi ja israʼelenyo teye man Babilonia akoltajuk, sok jun 6,000 yalawe oj wajuke. Ja israʼelenyo yiʼaje och man Jerusalén jitsan plata, oro sok tuktukil jastik junuk bʼa jel tsamalik.

Pe ja Esdrasi wa xchamskʼujol yujni ja bʼa bʼej ochi ay winik bʼa mi lekuke. Ja winike it oj bʼobʼ sjap-ekan yile ja plata, ja oro, sok oj miljukekan. Ja yuj ja Esdras stsomo ja ixuk winiki, jastal ni waxa wila bʼa dibujo. Anto ti yawe yi orasyon ja Jyoba bʼa oj talnajuke ja bʼa najat sbʼejyele man Jerusalén.

Jyoba stalnani ja sbʼejyeleʼi, sok ja bʼa xchanil ixawi kʼotye lek ja bʼa Jerusalén. ¿Mi maʼ wa sjeʼa kitik ja it ja Jyoba wani skoltay ja matik wa sjipa skʼujole bʼa yeʼni?

Esdras, skapituloʼil 2 man 8.