Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 82

Ko Motekiai mo ‘Ēseta

Ko Motekiai mo ‘Ēseta

TAU toe lave ki he ngaahi ta‘u si‘i ki mu‘a ‘i he foki ‘a ‘Ēsela ki Selusalemá. Ko Motekiai mo ‘Ēsetá ko e ‘ongo me‘a ‘Isileli mahu‘inga lahi taha ia ‘i he pule‘anga Pēsiá. Ko ‘Ēsetá ko e kuini ia pea ko hono kāinga ko Motekiaí na‘e fika ua ki he tu‘í ‘i he mafai. Tau sio ange pe na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ‘a e me‘a ko ‘ení.

Na‘e mate ‘a e ongo mātu‘a ‘a ‘Ēsetá ‘i he‘ene fu‘u kei si‘í, pea ko ia na‘e tauhi ia ‘e Motekiai. Na‘e ‘i ai ‘a e palasi ‘o e tu‘i ‘o Pēsia ko ‘Ahasiveló ‘i he kolo ko Sūsani, pea ko Motekiai ko e taha ia ‘o ‘ene kau sevānití. ‘I he ‘aho ‘e taha na‘e talangata‘a ai ki he tu‘í ‘a hono uaifi ko Vasitai, ko ia na‘e fili ‘e he tu‘í hano uaifi fo‘ou ke hoko ko hono kuini. ‘Okú ke ‘ilo pe ko hai ‘a e fefine na‘á ne filí? ‘Io, ko e finemui faka‘ofo‘ofa ko ‘Ēsetá.

‘Okú ke sio ki he tangata loto-mahikihiki ‘a ia ‘oku punou ki ai ‘a e kakaí? Ko Hāmani ‘eni. Ko e tangata mahu‘inga ‘aupito ia ‘i Pēsia. Na‘e fiema‘u ‘e Hāmani ‘a Motekiai, ko ia ‘ena ‘oku tangutú, ke punou ange kiate ia foki. Ka na‘e ‘ikai ke fai ia ‘e Motekiai. Na‘e fakakaukau ia ‘oku ‘ikai ke totonu ke punou ki ha tangata kovi pehē. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ke ‘ita lahi ‘aupito ‘a Hāmani. Pea ko e me‘a ‘eni na‘á ne faí.

Na‘e tala ‘e Hāmani ha ngaahi loi ki he tu‘í ‘o fekau‘aki mo e kau ‘Isilelí. Na‘á ne pehē: ‘⁠Ko e kakai kovi kinautolu ‘oku ‘ikai te nau talangofua ki ho‘o laó. ‘Oku totonu ke tāmate‘i kinautolu.’ Na‘e ‘ikai ke ‘ilo ‘e ‘Ehasivelo ko hono uaifi ko ‘Ēsetá ko ha ‘Isileli ia. Ko ia na‘á ne tui kia Hāmani, peá ne ‘ai ha lao ‘o pehē ‘e tāmate‘i ‘a e kau ‘Isileli kotoa ‘i ha ‘aho pau.

Na‘e loto-mamahi ‘aupito ‘a Motekiai ‘i he‘ene fanongo ki he lao ko iá. Na‘á ne ‘ave ha pōpoaki kia ‘Ēseta: ‘⁠Kuo pau ke ke tala ki he tu‘í, pea kole kiate ia ke fakahaofi kitautolu.’ Na‘e ‘ikai ke ngofua ‘i he lao ‘a Pēsiá ke ‘alu ‘o sio ki he tu‘í tukukehe pē ‘o kapau na‘e fakaafe‘i koe. Ka na‘e ‘alu pē ‘a ‘Ēseta ia ta‘efakaafe‘i. Na‘e hiki hake ‘e he tu‘í ‘ene tokotoko koulá kiate ia, ‘a ia ko hono ‘uhingá ‘e ‘ikai ke tāmate‘i ia. Na‘e fakaafe‘i ‘e ‘Ēseta ‘a e tu‘í mo Hāmani ki ha houa kai lahi. Na‘e ‘eke ange ai ‘e he tu‘í kia ‘Ēseta pe ko e hā ‘okú ne fiema‘u ke ne fai ma‘ana. Na‘e pehē ‘e ‘Ēseta te ne toki tala ange kiate ia ‘o kapau te ne toe ha‘u mo Hāmani ki ha toe houa kai ‘i he ‘aho hono hokó.

‘I he houa kai ko iá na‘e tala ai ‘e ‘Ēseta ki he tu‘í: ‘ ‘E tāmate‘i ‘a hoku kakaí mo au.’ Na‘e ‘ita ‘a e tu‘í. Na‘á ne ‘eke ange: ‘⁠Ko hai ia te ne fai ha me‘a pehē?’

Pea pehē ‘e ‘Ēseta: ‘⁠Ko e tangata kovi, ko e fili, ko e tokotaha kovi ko ‘eni ko Hāmaní!’

Na‘e ‘ita lahi ‘aupito ‘a e tu‘í. Na‘á ne tu‘utu‘uni ke tāmate‘i ‘a Hāmani. ‘I he hili iá, na‘e ‘ai ‘e he tu‘í ‘a Motekiai ke fika ua pē kiate ia ‘i he ma‘u mafaí. Pea na‘e ‘ai ‘e Motekiai ke fokotu‘u ha lao fo‘ou ke fakangofua ki he kau ‘Isilelí ke nau tau ke malu‘i ‘enau mo‘uí ‘i he ‘aho na‘e teu ke tāmate‘i ai kinautolú. Koe‘uhi na‘e hoko ‘a Motekiai ko ha tangata mahu‘inga pehē, na‘e tokoni‘i ‘e he kakai tokolahi ‘a e kau ‘Isilelí, pea na‘e fakahaofi ai kinautolu mei honau ngaahi filí.

Tohi ‘a ‘Ēseta ‘i he Tohitapú.