Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 83

Ko e Ngaahi ‘Ā ‘o Selusalemá

Ko e Ngaahi ‘Ā ‘o Selusalemá

SIO ki he ngāue kotoa ‘oku fai ko ‘ení. ‘Oku femo‘uekina ‘a e kau ‘Isilelí ‘i hono langa ‘a e ngaahi ‘ā ‘o Selusalemá. ‘I hono faka‘auha ‘e Tu‘i Nepukanesa ‘a Selusalema ‘i he ta‘u ‘e 152 ki mu‘a atu hení, na‘á ne holoki ‘a e ngaahi ‘ā pea tutu mo e ngaahi matapā ‘o e koló. ‘I he ‘uluaki ha‘u ‘a e kau ‘Isilelí mei Pāpiloné na‘e ‘ikai te nau toe langa ‘a e ngaahi ‘aá.

Ko e hā ho‘o fakakaukau atu ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a e kakaí ‘i he‘enau nofo ‘i he ngaahi ta‘u lahi ‘o ‘ikai ke ‘i ai ha ngaahi ‘ā takatakai ‘i honau koló? Na‘e ‘ikai te nau ongo‘i malu. ‘E faingofua pē ‘a e ha‘u honau ngaahi filí ‘o ‘ohofi kinautolu. Ka na‘e faifai atu pē pea na‘e tokoni ‘a e tangata ko ‘ení ko Nehemaia ki he kakaí ke toe langa ‘a e ngaahi ‘aá. ‘Okú ke ‘ilo pe ko hai ‘a Nehemaia?

Ko Nehemaiá ko ha ‘Isileli ia na‘e ha‘u mei he kolo ko Sūsani, ‘a ia na‘e nofo ai ‘a Motekiai mo ‘Ēsetá. Na‘e ngāue ‘a Nehemaia ‘i he palasi ‘o e tu‘í, ko ia ko ha kaungāme‘a lelei nai ia ‘o Motekiai mo Kuini ‘Ēseta. Ka ‘oku ‘ikai ke lave ‘a e Tohitapú ‘o pehē na‘e ngāue ‘a Nehemaia ki he husepāniti ‘o ‘Ēsetá, ko Tu‘i ‘Ahasivelo. Na‘e ngāue ia ki he tu‘i hono hokó, ko Tu‘i ‘Atasease.

Manatu‘i, ko ‘Ataseasé ko e tu‘i lelei ia na‘á ne ‘oange kia ‘Ēsela ‘a e pa‘anga lahi ke foki mo ia ki Selusalema ke fakalelei‘i ‘aki ‘a e temipale ‘o Sihová. Ka na‘e ‘ikai ke toe langa ‘e ‘Ēsela ia ‘a e ngaahi ‘ā maumau ‘o e koló. Tau sio ange pe na‘e anga-fēfē ‘a e hoko ke fai ‘e Nehemaia ‘a e ngāue ko ‘ení.

Ko e ‘osi ia ‘a e ta‘u ‘e 13 talu mei hono ‘oange ‘e ‘Atasease kia ‘Ēsela ‘a e pa‘anga ke fakalelei‘i ‘aki ‘a e temipalé. Na‘e hoko ‘a Nehemaia ko e tangata-tauhi-ipu lahi ia ‘a Tu‘i ‘Ataseasé. Ko hono ‘uhingá na‘á ne ‘oatu ki he tu‘í ‘ene uainé, mo fakapapau‘i ke ‘oua na‘a feinga ha taha ke fakakonahi ‘a e tu‘í. Ko e ngāue mātu‘aki mahu‘inga ‘aupito eni.

‘I he ‘aho ‘e taha na‘e ha‘u ‘a e tokoua ‘o Nehemaia ko Hānani mo ha kau tangata kehe mei he fonua ko ‘Isilelí ke ‘a‘ahi kia Nehemaia. Na‘a nau fakahā kiate ia ‘a e faingata‘a ‘oku hoko ki he kau ‘Isilelí, pea mo e kei maumau pē ‘a e ngaahi ‘ā ‘o Selusalemá. Na‘e ‘ai ‘e he me‘á ni ‘a Nehemaia ke loto-mamahi ‘aupito, peá ne lotu ‘o fekau‘aki mo ia kia Sihova.

‘I he ‘aho ‘e taha na‘e fakatokanga‘i ‘e he tu‘í ‘oku loto-mamahi ‘a Nehemaia, peá ne ‘eke: ‘⁠Ko e hā ‘okú ke mata mamahi aí?’ Na‘e tala ki ai ‘e Nehemaia ko hono ‘uhingá he ‘oku ‘i he tu‘unga kovi ‘a Selusalema pea ‘oku maumau ‘a e ngaahi ‘aá. Pea ‘eke ‘e he tu‘í: ‘⁠Ko e hā ‘okú ke fiema‘ú?’

Na‘e pehē ange ‘e Nehemaia: ‘⁠Tuku ange au ke u ‘alu ki Selusalema koe‘uhi ke u toe langa ‘a e ngaahi ‘aá.’ Na‘e fu‘u anga-lelei ‘a Tu‘i ‘Atasease. Na‘á ne pehē ‘e lava ke ‘alu ‘a Nehemaia, pea na‘á ne tokoni kiate ia ke ma‘u ha ‘akau ke ngāue‘aki ‘i he langá. ‘Ikai ke fu‘u fuoloa mei he a‘u atu ‘a Nehemaia ki Selusalemá, pea na‘á ne tala leva ki he kakaí ‘o fekau‘aki mo ‘ene ngaahi fakaangaangá. Na‘a nau sai‘ia ‘i he fakakaukaú, pea nau pehē: ‘⁠Tau kamata ‘a e langá.’

‘I he sio ‘a e ngaahi fili ‘o e kau ‘Isilelí ki hono langa hake ‘o e ‘aá, na‘a nau pehē: ‘⁠Tau ō ‘o tāmate‘i kinautolu, mo ta‘ofi ‘a e ngāue langá.’ Ka na‘e fanongo ‘a Nehemaia ‘i he me‘a ko ‘ení, peá ne ‘oange ki he kau ngāué ha ngaahi heletā mo e ngaahi tao. Peá ne pehē: ‘ ‘Oua te mou ilifia ki hotau ngaahi filí. Tau koe‘uhi ko homou ngaahi tokouá, ko ho‘omou fānaú, ko homou ngaahi uaifí, pea mo ho‘omou ngaahi ‘apí.’

Na‘e loto-to‘a ‘aupito ‘a e kakaí. Na‘a nau hokohoko atu pē ‘a e langá ka na‘e tuku mateuteu pē ‘a ‘enau ngaahi me‘ataú ‘i he ‘aho mo e pō. Ko ia ‘i he ‘aho pē ‘e 52 na‘e ‘osi ‘a e ngaahi ‘aá. Na‘e toki ongo‘i malu leva ‘e he kakai ‘i loto ‘i he koló. Na‘e ako‘i ‘e Nehemaia mo ‘Ēsela ‘a e kakaí ki he lao ‘a e ‘Otuá, pea na‘e fiefia ‘a e kakaí.

Ka na‘e ‘ikai ke tatau ‘a e ngaahi me‘á mo e taimi ki mu‘a pea toki ‘ave pōpula ‘a e kau ‘Isilelí ki Pāpiloné. Na‘e pule‘i ‘a e kakaí ‘e he tu‘i ‘o Pēsiá pea kuo pau ke nau tauhi ki ai. Ka na‘e tala‘ofa ‘e Sihova te ne ‘omai ha tu‘i fo‘ou, pea ko e tu‘i ko ‘ení te ne ‘omai ‘a e melino ki he kakaí. Ko hai ‘a e tu‘i ko ‘ení? ‘E anga-fēfē ha‘ane ‘omai ‘a e melino ki he māmaní? ‘Oku fakafuofua na‘e ‘osi ‘a e ta‘u ‘e 450 ki mu‘a pea toe ‘ilo ha me‘a ‘o fekau‘aki mo eni. Pea na‘e toki hoko ‘a e fā‘ele mahu‘inga lahi taha ‘o ha pēpē. Ka ko e talanoa kehe ia.