Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 99

‘I ha Loki ‘i ‘Olunga

‘I ha Loki ‘i ‘Olunga

KO E pō Tu‘apulelulu eni, ko e ‘aho ‘e ua ki mui mai. Na‘e ha‘u ai ‘a Sīsū mo ‘ene kau ‘apositolo ‘e toko 12 ki he fu‘u loki ko ‘eni ‘i ‘olunga ke kai ai ‘a e Lakaatú. Ko e tangata ‘okú ke sio ‘oku ‘alu atú ko Siutasi ‘Isikaliote ia. Ko ‘ene ‘alu ke fakahā ki he kau taula‘eikí ‘a e founga te nau ma‘u ai ‘a Sīsuú.

‘I he ‘aho pē ki mu‘a aí, na‘e ‘alu ‘a Siutasi kiate kinautolu peá ne ‘eke: ‘⁠Ko e hā te mou ‘omai ma‘aku ‘o kapau te u tokoni atu ke mou puke ‘a Sīsū?’ Na‘a nau pehē: ‘⁠Ko e fo‘i pa‘anga siliva ‘e tolungofulu.’ Ko ia ko e ‘alu ‘eni ‘a Siutasi ke fe‘iloaki mo e kau tangata ko iá koe‘uhi ke ne taki kinautolu kia Sīsū. ‘Ikai ko ha me‘a fakalilifu ia?

Na‘e ‘osi ‘a e kai ‘o e Lakaatú ia. Ka na‘e kamata leva ‘e Sīsū ha kai makehe ‘e taha. Na‘á ne ‘oatu ki he‘ene kau ‘apositoló ha fo‘i mā mo ne pehē: ‘⁠Kai ‘eni, koe‘uhi he ‘oku ‘uhinga eni ki hoku sinó ‘a ia ‘e foaki koe‘uhi ko kimoutolu.’ Hili iá na‘á ne ‘oatu ha ipu uaine kiate kinautolu mo ne pehē: ‘ ‘Inu ‘eni, koe‘uhi he ‘oku ‘uhinga eni ki hoku totó, ‘a ia ‘e lilingi koe‘uhi ko kimoutolu.’ ‘Oku ui ‘eni ‘e he Tohitapú ko e ‘⁠houa kai efiafi ‘a e ‘Eiki,’ pe ko e ‘ ‘ohomohe ‘a e ‘Eiki.’

Na‘e kai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e Lakaatú ke fakamanatu kiate kinautolu ‘a e ‘⁠laka atu’ ‘a e ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘i honau ngaahi fale ‘i ‘Isipité, ka ne tāmate‘i ‘a e ‘uluaki fānau ‘i he ngaahi fale ‘o e kau ‘Isipité. Ka na‘e fiema‘u ‘e Sīsū ia hono kau muimuí ke nau manatu kiate ia, pea mo e anga ‘o ‘ene foaki ‘ene mo‘uí ma‘anautolú. Pea ko e ‘uhinga ia na‘á ne tala ai kiate kinautolu ke nau kātoanga‘i ‘a e kai makehe ko ‘ení ‘i he ta‘u taki taha.

‘I he ‘osi ‘a e kai ‘o e Houa Kai Efiafi ‘a e ‘Eikí, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ‘apositoló ke nau loto-to‘a mo mālohi ‘i he tui. ‘I he faka‘osí na‘a nau hiva ki he ‘Otuá pea nau ‘alu. Kuo po‘uli eni, ‘o ‘osi atu nai ‘a e vaeuapō. Tau sio ange pe na‘a nau ‘alu ki fē.