Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 104

Ko e Foki ‘a Sīsū ki Hēvani

Ko e Foki ‘a Sīsū ki Hēvani

‘I HE ‘osi atu ‘a e ngaahi ‘aho, na‘e tā tu‘o lahi ‘a e fakahā ‘e Sīsū ia ki hono kau muimuí. ‘I he taimi ‘e taha ‘oku fakafuofua ko e toko 500 nai ‘o e kau ākongá na‘e mamata kiate ia. ‘I he‘ene hā kiate kinautolú, ‘okú ke ‘ilo pe ko e hā na‘e fakamatala ‘e Sīsū kiate kinautolu ‘o kau ki aí? Ko e pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Na‘e fekau mai ‘e Sihova ‘a Sīsū ki māmani ke faiako ‘o fekau‘aki mo e Pule‘angá. Pea na‘a mo e hili hono fokotu‘u hake ia mei he maté na‘á ne hokohoko atu hono fai ‘ení.

‘Okú ke manatu‘i pe ko e hā ‘a e pule‘anga ‘o e ‘Otuá? ‘Io, ko e Pule‘angá ko e founga-pule mo‘oni ‘a e ‘Otuá ‘i hēvani, pea ko Sīsū ‘a e Tokotaha kuo fili ‘e he ‘Otuá ke tu‘í. Hangē ko ia kuo tau ‘osi ako ‘o ‘iló, na‘e fakahāhā ‘e Sīsū ‘e hoko ia ko ha tu‘i lelei ‘aki ‘ene fafanga ‘a e fiekaiá, fakamo‘ui ‘a e kau mahakí, pea a‘u ‘o fokotu‘u mo e kau maté ke mo‘ui!

Ko ia ‘e fēfē ‘a e ngaahi tu‘unga ‘i he māmaní ‘i he taimi ‘e pule ai ‘a Sīsū ko e tu‘i ‘i hēvani ‘i he ta‘u ‘e taha afé? ‘Io, ‘e hoko ‘a e māmaní fakakātoa ko ha palataisi faka‘ofo‘ofa. ‘E ‘ikai ke toe ‘i ai ha ngaahi tau, pe faihia, pe mahamahaki, pea na‘a mo e maté ‘e ‘ikai. ‘Oku tau ‘ilo ‘oku mo‘oni ‘ení koe‘uhi he na‘e ngaohi ‘e he ‘Otuá ‘a e māmaní ke hoko ko e palataisi ke fiefia ai ‘a e kakaí. Ko e ‘uhinga ia na‘á ne ngaohi ai ‘a e ngoue ko ‘Ītení ‘i he kamata‘angá. Pea ‘e fakapapau‘i ia ‘e Sīsū ‘e fakahoko ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke faí.

Na‘e hoko ‘a e taimi kia Sīsū ke foki ai ki hēvaní. ‘I he ‘aho ‘e 40 na‘e fakahāhā ai ‘e Sīsū ia ki he‘ene kau ākongá. Ko ia na‘a nau ‘ilo pau kuó ne toe mo‘ui. Ka ki mu‘a ke ne mavahe mei he‘ene kau ākongá na‘á ne fakahā kiate kinautolu: ‘⁠Nofo ‘i Selusalema kae‘oua ke mou ma‘u ‘a e laumālie mā‘oni‘oní.’ Ko e laumālie mā‘oni‘oní ko e ivi ngāue ia ‘o e ‘Otuá, ‘o hangē ko e matangi ‘oku angi mai, pea ‘e tokoni ia ki hono kau muimuí ke nau fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. Faka‘osí, na‘e pehē ‘e Sīsū: ‘⁠Kuo pau ke mou malanga ‘o kau kiate au ki he feitu‘u mama‘o taha ‘o e māmaní.’

‘I he hili ‘a hono lea‘aki eni ‘e Sīsuú, na‘e hoko ha me‘a fakaofo. Na‘e kamata ke ne mavahe hake ki hēvani, ‘o hangē ko ia ‘okú ke sio ki ai ‘i hení. Pea na‘e fakapuliki ia ‘e ha konga ‘ao, pea na‘e ‘ikai ke toe sio ‘a e kau ākongá kia Sīsū. Na‘e ‘alu ‘a Sīsū ki hēvani, pea na‘e kamata ke pule mai mei ai ki hono kau muimui ‘i he māmaní.