Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 113

Ko Paula ‘i Loma

Ko Paula ‘i Loma

SIO ki he seini ‘ia Paulá, pea vakai ki he sōtia Loma ‘okú ne le‘ohi iá. Ko Paulá ko ha pōpula ia ‘i Loma. Na‘á ne tatali kae‘oua ke fili ‘e he Sisa ‘o Lomá pe ko e hā ‘a e me‘a ‘e fai ki aí. Lolotonga ‘ene nofo pōpulá, na‘e ‘atā pē ‘a e kakaí ke ‘a‘ahi kiate ia.

‘I he ‘osi ‘a e ‘aho ‘e tolu ‘o e a‘u ‘a Paula ki Lomá na‘á ne kole ki he kau taki Siu ‘e ni‘ihi ke nau ha‘u ‘o fe‘iloaki mo ia. Ko hono olá, na‘e tokolahi ‘a e kau Siu ‘i Loma na‘a nau ha‘u. Na‘e malanga ‘a Paula kiate kinautolu ‘o kau kia Sīsū mo e pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Na‘e tui ‘a e ni‘ihi ‘o hoko ko e kau Kalisitiane, ka na‘e ‘ikai ke tui ‘a e ni‘ihi kehe.

Na‘e toe malanga foki ‘a Paula ki he kau sōtia kehekehe na‘a nau ngāue ko hono le‘ohi iá. ‘I he ta‘u ‘e ua na‘e tuku pōpula ai iá na‘e malanga ‘a Paula ki he tokotaha kotoa pē na‘e malava ke ne malanga ki ai. Ko hono olá, na‘a mo e fale ‘o Sisá na‘a nau fanongo ‘o kau ki he ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá, pea ko e ni‘ihi ‘o kinautolu na‘a nau hoko ko e kau Kalisitiane.

Ka ko hai ‘a e tokotaha ‘a‘ahi ko ‘eni ‘okú ne hiki ha me‘a ‘i he tēpilé? ‘E lava ke ke mate‘i mai? ‘Io, ko Tīmote ia. Na‘e ‘i he pilīsone foki mo Tīmote koe‘uhi ko ‘ene malanga ‘o kau ki he Pule‘angá, ka na‘e toe tuku ange ia. Pea na‘á ne ha‘u ki heni ke tokoni kia Paula. ‘Okú ke ‘ilo pe ko e hā ‘oku hiki ‘e Tīmoté? Tau sio ange.

‘Okú ke manatu‘i ‘a e ongo kolo ko Filipai mo ‘Efesō ‘i he Talanoa 110? Na‘e tokoni ‘a Paula ki hono kamata ‘a e ngaahi fakataha‘anga Kalisitiane ‘i he ongo kolo ko iá. ‘I he lolotonga ko ‘eni ‘o ‘ene nofo pōpulá, na‘e fai ‘e Paula ha ngaahi tohi ki he kau Kalisitiane ko ‘ení. Ko e ngaahi tohí ni ‘oku ‘i he Tohitapú, pea ‘oku ui ko ‘Efesō mo Filipai. Na‘e tala ‘e Paula kia Tīmote ‘a e me‘a ke ne tohi ki hona ngaahi kaungāme‘a Kalisitiane ‘i Filipaí.

Na‘e anga-‘ofa ‘aupito ‘a e kau Filipaí kia Paula. Na‘a nau ‘omai ha me‘a‘ofa kiate ia ki he pilīsoné, pea na‘e fakamālō ‘a Paula kiate kinautolu ‘i he tohi ‘o fekau‘aki mo e me‘a‘ofá. Ko e tangata ko ‘Epafalotaito na‘á ne ‘omai ‘a e me‘a‘ofa. Ka na‘á ne hoko ‘o puke lahi ‘aupito ‘o meimei mate. Na‘á ne toe sai ‘o mateuteu ke foki ki ‘api. Na‘á ne ‘ave ‘a e tohi ko ‘eni meia Paula mo Tīmoté ‘i he‘ene foki ki Filipaí.

Lolotonga ‘a e ‘i pilīsone ‘a Paulá na‘á ne toe hiki ai ha ongo tohi ‘e ua ‘oku tau ma‘u ‘i he Tohitapú. Ko e taha ki he kau Kalisitiane ‘i he kolo ko Kolosé. ‘Okú ke ‘ilo pe ‘oku ui ‘a e tohi ko iá ko e hā? Ko Kolose. Ko e tohi ‘e tahá ko ha tohi fakaeia pē ki ha kaungāme‘a ofi ko Filimone na‘e nofo foki ‘i Kolose. Ko e tohí ni na‘e fekau‘aki mo e sevāniti ‘a Filimone ko ‘Onesema.

Na‘e hola ‘a ‘Onesema meia Filimone ‘o ‘alu ki Loma. Ne ‘ilo ai ‘e ‘Onesema ‘oku nofo pilīsone ai ‘a Paula. Na‘á ne ha‘u ‘o ‘a‘ahi ki ai, pea na‘e malanga ai ‘a Paula kia ‘Onesema. Na‘e ‘ikai ke fuoloa pea na‘e hoko leva ‘a ‘Onesema ko ha Kalisitiane. Na‘e fakatomala ‘a ‘Onesema ‘i he‘ene holá. Ko ia ‘okú ke ‘ilo pe ko e hā na‘e tohi ‘e Paula ‘i he‘ene tohi kia Filimoné?

Na‘e kole ‘e Paula kia Filimone ke ne fakamolemole‘i ‘a ‘Onesema. Na‘e tohi ‘e Paula: ‘ ‘Oku ou fakafoki atu ia kiate koe. Ka ‘i he taimí ni ‘oku ‘ikai ko ho‘o sevāniti pē. Ko ha tokoua Kalisitiane lelei foki ia.’ ‘I he foki ‘a ‘Onesema ki Kolosé na‘á ne ‘ave ai ‘a e ongo tohi ko iá, ko e taha ki he kau Kolosé pea mo e taha kia Filimone. ‘Oku lava ke tau fakakaukau atu ki he fiefia ‘a Filimone ‘i he‘ene ‘ilo ko ‘ene sevānití kuo hoko ko e Kalisitiane.

‘I he tohi ‘a Paula ki he kau Filipaí mo ia kia Filimoné, na‘e ‘i ai ‘a e ongoongo lelei mo‘oni. Na‘e fakahā ‘e Paula ki he kau Filipaí: ‘ ‘Oku ou fekau atu ‘a Tīmote kiate kimoutolu. Ka ‘e vavé ni ha‘aku toe ‘a‘ahi atu kiate kimoutolu.’ Pea na‘á ne tohi kia Filimone ‘o pehē: ‘⁠Teuteu ha potu mo‘oku ke u nofo ai.’

‘I hono tuku ange ‘o Paulá na‘á ne ‘a‘ahi ki hono ngaahi tokouá mo e ngaahi tuofāfine Kalisitiané ‘i he ngaahi feitu‘u lahi. Ka ki mui mai na‘e toe tuku pōpula ‘a Paula ‘i Loma. ‘I he taimi ko ‘ení na‘á ne ‘ilo ‘e tāmate‘i ai ia. Ko ia na‘á ne tohi kia Tīmote ‘o kole ke ne ha‘u vave. Na‘e tohi ‘e Paula: ‘⁠Kuó u angatonu ki he ‘Otuá pea ‘e fakapale‘i au ‘e he ‘Otuá.’ ‘I ha ngaahi ta‘u si‘i mei hono tāmate‘i ‘a Paulá, na‘e toe faka‘auha ‘a Selusalema ‘e he kau Lomá.

Ka ‘oku toe lahi pē ‘i he Tohitapú. Na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otua ko Sihová ‘a e ‘apositolo ko Sioné ke tohi ‘a e ngaahi tohi faka‘osi ‘i he Tohitapú, kau ki ai mo e tohi Fakahaá. Ko e tohi ko ‘eni ‘i he Tohitapu ‘okú ne tala ‘o fekau‘aki mo e kaha‘u. Tau ako ‘i he taimí ni ‘o kau ki he me‘a ‘e hoko ‘i he kaha‘ú.