Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te faahapa ra anei te Bibilia ia ˈna iho?

Te faahapa ra anei te Bibilia ia ˈna iho?

Pene 7

Te faahapa ra anei te Bibilia ia ˈna iho?

E pinepine i te parauhia e te faahapa ra te Bibilia ia ˈna iho. E te feia e na reira ra i te parau, o te feia iho â ïa i ore i taio ia ˈna; e faahiti noa mai ratou i te mau parau o ta ratou i faaroo i te parauraahia. Area vetahi pae ra, te manaˈo nei ïa ratou e ua itehia ia ratou i te mau faahaparaa mau e te uiui ra hoi e...

1, 2. (A faaô mai i te mau parau omuaraa.) a) No te aha te Bibilia e faahapa-pinepine-hia ˈi? b) Eaha te tia ia ore e moehia ia tatou ia faaau tatou e rave rahi mau irava? c) A faahiti mai na i te tahi mau tumu no reira e piti na taata papai bibilia e horoa mai ai i te tahi taime, i te mau faatiaraa parau taa ê no nia i te hoê noa iho ohipa i tupu?

 MAI te peu e e Parau mau iho â te Bibilia na Atua, ia ati maite iho â ïa tera tuhaa e tera tuhaa e ia ore roa ˈtu te mau faahaparaa ia itehia i roto. No reira, no te aha hoi e parauhia ˈi e te faahapa ra vetahi mau irava i te tahi e te tahi? Ia haamanaˈo na mua anaˈe na tatou e, noa ˈtu e e Parau oia na te Atua, e rave rahi mau taata i papai i te Bibilia, i nia i te hoê maororaa e rave rahi senekele. No roto mai taua mau taata ra i te mau tiaraa totiale taa ê, mea taa ê atoa iho â ïa to ratou ite e ua papai ratou i roto i te mau huru papairaa taa ê, e mau huru anaˈe hoi teie e itehia ia papai ratou.

2 Hau atu, ia faaite mai e piti aore ra hau atu o te mau taata papai i te hoê â ohipa i tupu, e nehenehe te taata tataitahi e horoa mai i te mau parau ta te tahi e ore e faahiti. E oia hoi, e tuatapapa ˈtura ïa te taata tataitahi i te hoê tumu parau i raro aˈe i te hoê hiˈoraa taa maitai. E papai te hoê ia au maite i te tuatapaparaa o te tau, area te tahi ra, e papai ïa ia au i te hoê hiˈoraa taa ê. I roto i teie nei pene, e tuatapapa tatou i te tahi mau manaˈo e parauhia ra e e mau manaˈo faahapa o te Bibilia e e ite atu tatou nafea râ ia faatitiaifaro i te reira ia au i te mau manaˈo o ta tatou i faahiti aˈenei.

Te tahi mau faaiteraa taa maitai te tahi e te tahi

3, 4. Eaha te taa-ê-raa e manaˈohia ra e te vai ra i rotopu i te mau aamu a Mataio e ta Luka no nia i te raatira hanere tei pohehia te tavini i te maˈi, e nafea tatou ia faatuati i taua na aamu e piti ra?

3 E itehia te tahi mau “manaˈo faahapa” ia faaau-anaˈe-hia e piti aore ra e rave rahi mau faataaraa no nia i te hoê â mau ohipa i tupu. No reira, e taio tatou i roto i te Mataio 8:5 e i te taime o Iesu i tomo mai ai i Kaperenaumi “ua haere maira te hoê raatira hanere, parau maitai maira ia ˈna” e faaora i to ˈna tavini. E inaha, i roto i te Luka 7:3, te ite ra tatou e “ua tono atura [taua raatira hanere nei] i te feia paari ati Iuda ra, e parau maitai atu ia ˈna e haere mai oia e faaora i tana tavini”. Ua parau roa ˈtu anei teie raatira hanere ia Iesu aore ra ua tono mai anei oia i te feia paari?

4 Ma te papu maitai, ua tono mai taua taata nei i te feia paari ati Iuda ia Iesu ra. No reira, no te aha ïa o Mataio e parau ai e ua parau maitai atu oia iho ia Iesu? No te mea ua parau maitai iho â oia ia Iesu na roto i te arai o te feia paari ati Iuda, tei riro ei afai parau no ˈna.

5. No te aha te Bibilia e parau ai e ua patu o Solomona i te hiero e inaha, ma te papu maitai, na te tahi pae hoi i faatupu i taua paturaa ra?

5 E ite tatou i te hoê hiˈoraa mai teie te huru i roto i te Paraleipomeno 2, 3:1, i reira tatou e taio ai e: “Ua tamata ihora Solomona i te rave i te fare o Iehova i Ierusalema” e i pihai atu: “E oti aˈera te fare o Iehova ia Solomona.” (Paraleipomeno 2, 7:11). Na Solomona iho anei i patu i te hiero mai te pǎpǎ matamua e tae atu i te pǎpǎ hopea? Papu maitai e eita. Na te mau taata rave ohipa e rave rahi i rave i te ohipa paturaa, o Solomona te taata faanaho e tei ia ˈna te hopoia no te aratai i te mau ohipa. No reira ˈtura ïa te Bibilia e parau ai e ua patu oia i te fare. Oia atoa, te parau ra te Evanelia a Mataio e ua farerei roa ˈtu te raatira hanere ia Iesu, area o Luka ra, te haapapu ra ïa oia e ua na reira oia na roto i te arai o te feia paari ati Iuda.

6, 7. Nafea ia faatuati i te mau aamu e faatiahia ra e na Evanelia e piti no nia i te aniraa a te mau tamarii a Zebedaio?

6 Teie â te tahi hiˈoraa. Te parau ra o Mataio 20:20, 21 e: “Ua haere maira te metua vahine o na tamarii a Zebedaio ra ia [Iesu ra], e ta ˈna pue tamarii atoa, ua tahopu maira oia ia ˈna e ua ani maira i to ˈna hinaaro.” Oia mau, ua ani atu oia ia Iesu e ia tuuhia ta ˈna na tamarii i nia i te mau tiaraa teitei roa ˈˈe ia tae i to ˈna ra Basileia. Area o Mareko ra, mai teie ïa te huru ta ˈna faatiaraa i teie nei â ohipa: “Ua haere maira na tamarii a Zebedaio ra ia ˈna, o Iakobo raua o Ioane, na ô maira, E Rabi, te hinaaro nei mâua ia faatia mai oe i ta mâua e ani atu nei.” (Mareko 10:35-37). Na vai atura ïa i faatae i teie nei uiraa ia Iesu ra, na na tamaiti a Zebedaio aore ra na to raua metua vahine?

7 Papu maitai no roto mai teie aniraa i na tamarii e piti a Zebedaio mai ta Mareko e parau ra, noa ˈtu â ïa e ua ani atu raua na roto i te arai o to raua metua vahine, tei riro ei afai parau no raua. O ta Mataio ïa e haapapu ra. Te faaite ra oia e ua tae roa mai te aniraa a te metua vahine o te mau tamarii a Zebedaio i roto i te tariˈa o te tahi mau aposetolo tei riri roa eiaha ia ˈna, “i taua [râ] pue taeae ra”. — Mataio 20:24.

8. Nafea e piti na manaˈo no nia i te hoê noa iho ohipa i tupu e nehenehe ai e taa ê te tahi e te tahi, e a riro noa ˈi hoi ei parau mau?

8 Ua faaroo aˈena anei outou e piti na taata ia faatia mai hoê â ohipa i tupu e ta raua i ite mata roa ˈtu? Ua tapao mai anei outou e e tatara mai te taata tataitahi i te mau mea i haaputapû ia ˈna, aore ra eita te tahi e faatia mai i te tahi mau ohipa ta te tahi e faatia mai? Inaha hoi, o te parau mau ta toopiti atoa nau taata e faaite ra. Mai te reira atoa no nia i te taviniraa a Iesu i faatiahia mai e na Evanelia e maha, e no nia i te tahi atu mau ohipa o te Bibilia e vauvauhia mai na te mau taata papai e rave rahi. E horoa mai taua mau taata papai tataitahi ra i te mau haamaramaramaraa tano, noa ˈtu â ïa e te faaite ra te tahi pae i te mau parau ta te tahi pae e ore e faaite ra. E nehenehe ta tatou, ia rave mai tatou i te mau aamu taa ê o te Bibilia, e taa maitai i te mau ohipa i tupu. Te haapapu maira te mau taa-ê-raa e farereihia e ua papaihia te reira ma te taa maitai te tahi e te tahi. E ua riro atura ïa te ati-maite-raa tera tuhaa e tera tuhaa ei haapapuraa i to ratou tanoraa mau.

Te tuatapaparaa i te tumu parau iho

9, 10. Nafea te tumu parau ia tauturu mai ia tatou ia ite e no hea mai te vahine a Kaina?

9 E pinepine e navai noa ia tuatapapa i te tumu parau iho no te faatitiaifaro i te tahi mau parau e manaˈohia ra e e mau manaˈo faahapa. E rave anaˈe na ei hiˈoraa i te hoê tumu parau e ite-pinepine-hia: no nia i te vahine a Kaina. Te parau ra te Genese 4:1, 2 e: “Hapu aˈera [Eva], e fanau maira o Kaina, ua na ô aˈera, E taata ta ˈu i noaa iho nei ia Iehova. E fanau faahou ihora oia i te teina ia Abela.” E mai tei itehia, ua taparahi o Kaina ia Abela; e te faaite ra te aamu e e vahine ta Kaina e e tamarii atoa ta ˈna (Genese 4:17). Ahiri e e piti anaˈe tamaroa ta Adamu raua Eva, no hea mai ïa te vahine a Kaina?

10 I te parau mau, ua hau atu ta Adamu raua o Eva i te piti tamarii. Te faaite maira te tumu parau iho e e fetii rahi to raua. Te haapapu ra te Genese 5:3 e ua riro maira o Adamu ei metua tane no te tahi atu â tamaiti o Seta te iˈoa e te na ô ra te irava i muri iho e: “[Ua riro maira oia ei metua tane no te mau tamarii tamaroa e mau tamarii tamahine].” (Genese 5:4). Ua nehenehe iho â ïa o Kaina e faaipoipo atu i te hoê o to ˈna mau tuahine aore ra i te hoê o ta ˈna mau tamahine fetii. I taua mau taime matamua o te Aamu ra, mea piri roa hoi te huitaata nei i te huru taata tia roa, mai te mea ra ïa e eita te hoê faaipoiporaa mai teie te huru e faatupu i te mau fifi mai teie e farereihia nei i teie mahana i nia i te mau tamarii e fanauhia mai.

11. Eaha te manaˈo e parauhia ra e aita e tu ra, i rotopu ia Iakobo e te aposetolo Paulo, ta te tahi pae e horoa ra?

11 Te haamaramarama atoa maira te tuatapaparaa i te tumu parau iho, i te tuati-ore-raa te manaˈo ia au i ta te tahi pae e parau ra, i rotopu ia Iakobo e te aposetolo Paulo. I roto i te Ephesia 2:8, 9, te parau ra o Paulo e e ora te mau kerisetiano maoti te faaroo, eiaha râ te ohipa. Teie ta tatou e taio: “I ora hoi outou (...) i te faaroo; (...) e ere i to te ohipa.” Area o Iakobo ra, te tuu ra ïa o ˈna i te tapao i nia i te mau ohipa. Teie ta ˈna i papai: “Mai te tino nei hoi ia ore te varua ra, e mea pohe ïa, oia atoa te faaroo aore e ohipa ra, e mea pohe atoa ïa.” (Iakobo 2:26). Nafea ˈtura ïa ia faatuati i teie na faahitiraa parau e piti nei?

12, 13. Nafea te mau parau a Iakobo e tuati atu ai i te mau parau a Paulo, maoti hoi i te faahapa ˈtu?

12 Ia tuatapapa tatou i te tumu parau i reira te mau parau a Paulo e itehia ˈi, e ite ïa tatou e te tuati ra na manaˈo e piti nei. Oia mau, te faahiti ra o Paulo i te parau no te mau tutavaraa e ravehia ra e te mau ati Iuda no te haapao i te Ture a Mose, ma te manaˈo e e riro mai ratou ei feia parau-tia ia faaohipa maite ratou i te reira. Te faaite maira râ o Paulo ia ratou e eita te reira e nehenehe e tupu. Aita e taata e nehenehe e riro mai ei taata parau-tia, e oia hoi e noaa mai ai te ora, maoti ta ˈna iho mau ohipa e faatupu, no te mea tei roto te hara ia tatou nei. Te vai ra hoê noa ravea e noaa mai ai te ora, oia hoi: te faaohiparaa i te faaroo i roto i te tusia taraehara o Iesu. — Roma 5:18.

13 Area o Iakobo ra, te tuu ra ïa o ˈna i mua i te tahi atu manaˈo faufaa roa: aita e faufaa to te faaroo mai te peu e aita e ohipa. Te taata e parau e te faaohipa ra o ˈna i te faaroo i roto ia Iesu, e tia ia ˈna ia faaite i te reira na roto i te mau ohipa. Mea pohe te hoê faaroo aita e ohipa e eita te reira e aratai i te ora.

14. I roto i teihea mau irava o Paulo e faaite ai e te turu mau ra oia i te faaueraa tumu oia hoi e tia i te hoê faaroo ora ia haapapuhia e te mau ohipa?

14 Ua pinepine te aposetolo Paulo, tei farii maite hoi i te reira, i te faahiti mai i te huru ohipa e tia i te mau kerisetiano ia faatupu no te haapapu i to ratou faaroo. No reira oia i papai atu ai i to Roma e, “o te aau hoi to te taata nei i faaroo, e ia roaa ˈtu te parau-tia; o te vaha hoi tei faˈi i te parau, e ia roaa ˈtu te ora”. Taua ‘faaiteraa i te parau ra’ — oia hoi te faaiteraa ˈtu i to ˈna faaroo ia vetahi ê — mea faufaa roa ïa e ora ˈtu ai (Roma 10:10; hiˈo atoa Korinetia 1, 15:58; Ephesia 5:15, 21-33; 6:15; Timoteo 1, 4:16; Timoteo 2, 4:5; Hebera 10:23-25.) Teie râ, aita e ohipa, e eita atoa te haapao-maite-raa i te Ture a Mose, e faafanaˈo i te hoê kerisetiano i te tiamâraa no te ora e a muri noa ˈtu. Tera te “mea horoa-noa-hia mai (...) e te Atua” na te feia e faaohipa i te faaroo. — Roma 6:23; Ioane 3:16.

Ia au i te tahi mau hiˈoraa taa ê

15, 16. No te aha e nehenehe ai e parau e ua tano o Mose raua o Iosua, inaha te tuu ra hoi o Mose i te pae hitia o te râ o Ioridana “i teie pae” e o Iosua “i te tahi pae”?

15 E nehenehe atoa e itehia te tahi mau taata papai bibilia ia faatia mai hoê â ohipa i tupu i raro aˈe i te tahi mau huru hiˈoraa taa ê aore ra ia faanaho mai ratou i ta ratou mau aamu ma te taa ê te tahi e te tahi. Ma te ite maitai i te reira, mea ohie roa ˈtura ïa ia faatitiaifaro i te parau no te tahi atu mau manaˈo e parauhia ra e e mau manaˈo faahapa. Te horoa maira te Numera 35:14 i te tahi faahiˈoraa. I roto i taua irava nei, te faaohipa ra o Mose i te parau ra “i teie pae Ioridana” no te faataa mai i te parau no te vahi e vai ra i te pae hitia o te râ o te anavai pape. Inaha hoi, te parau ra o Iosua no taua iho vahi ra “i te tahi pae Ioridana ra”. (Iosua 22:4.) Eaha ïa te vahi tano maitai?

16 Mea tano na manaˈo toopiti nei. Ia au i te buka Numera, aitâ te mau ati Iseraela i na roto atura ia Ioridana no te haere atu i te Fenua i tǎpǔhia mai: no ratou, te pae hitia o te râ o Ioridana o ‘teie ïa pae’. Area o Iosua ra, ua na roto atu oia ia Ioridana e tei te pae tooa o te râ atura ïa o ˈna no Ioridana, tei te fenua Kanaana. No ˈna ra, tei “te tahi pae” ïa te pae hitia o te râ o Ioridana.

17. a) Eaha te manaˈo e parauhia ra e e manaˈo faahapa ta te tahi pae e ite ra i roto i na pene matamua e piti o te buka Genese? b) Eaha te tumu mau e manaˈohia ˈi e te vai ra te hoê taa-ê-raa?

17 E nehenehe te hoê manaˈo e parauhia ra e e manaˈo faahapa e itehia i roto i te huru faanahoraa o te hoê aamu. Ia au i te Genese 1:24-26, ua hamanihia te mau animala na mua ˈˈe i te taata. Inaha hoi, i roto i te Genese 2:7, 19, 20, mai te huru ra ïa e o te taata tei hamanihia na mua ˈˈe i te animala. No hea mai hoi taua taa-ê-raa ra? Te tuatapapa ra na aamu e piti nei i te parau no te poieteraa i raro aˈe e piti huru hiˈoraa taa ê. Te faataa maira te aamu matamua i te parau no te poieteraahia te mau raˈi, te fenua e te mau mea atoa i nia iho ra (Genese 1:1 e tae atu i te 2:4). Te piti, no nia ïa i te poieteraahia e te hararaa te huitaata nei. — Genese 2:5 e tae atu i te 4:26.

18. Nafea e nehenehe ai e faatitiaifaro i te mau manaˈo e parauhia ra e e mau manaˈo faahapa i rotopu i na faatiaraa parau e piti no nia i te poieteraa e vai ra i roto i te mau pene matamua o te buka Genese?

18 Ua faanahohia te aamu matamua ia au maite i te faanahoraa o te tau e ua tatuhaahia na roto e ono “mahana”. Area te piti ra, te faaite maira ïa i te mau ohipa ia au maite i te hoê tumu parau. I muri aˈe i te hoê parau omuaraa poto noa, e taio ïa te taata taio i te parau no nia i te poieteraahia o Adamu, mea tano mau hoi te reira no te mea no ˈna te parau e faahitihia i teie nei e no to ˈna utuafare fetii (Genese 2:7). I muri iho, te horoahia ra te tahi atu mau haamaramaramaraa, ia au i te mau mea e titauhia ra e te aamu. Te faataa maira te irava e i muri aˈe i to ˈna poieteraahia, e tia ia Adamu ia ora i Edene, i roto i te hoê ǒ. E ite atura ïa tatou i reira e ua tuu mai te Atua i te tahi raau i roto i te ǒ i Edene ra (Genese 2:8, 9, 15). Te parau ra o Iehova i muri iho ia Adamu e ia mairi atu oia i te tahi iˈoa no “te mau manu avae maha atoa o te fenua nei, e te mau manu atoa o te reva”. O teie atura te taime i teie nei no te haapapu e “ua hamani hoi te Atua ra o Iehova [i taua mau mea atoa ra] i te repo fenua”, noa ˈtu â ïa e ua hamanihia ratou na mua ˈˈe o Adamu e fa mai ai i nia i te fenua nei. — Genese 2:19; 1:20, 24, 26.

Te hoê taioraa papu maitai

19. Aita te mau aamu bibilia no nia i te haruraahia mai o Ierusalema e papu-maitai-hia ra i roto i teihea tuhaa?

19 I te tahi taime, e navai noa te tahi taioraa papu maitai e te tahi maa feruriraa no te faaore roa i te mau manaˈo e parauhia ra e e mau manaˈo faahapa. Ei haapapuraa i te reira, e rave anaˈe na tatou i te aamu no nia i te haruraahia o Ierusalema e te mau ati Iseraela. Tei roto o Ierusalema i te faufaa a te opu o Beniamina, tei ore i nehenehe i rave mai i te oire (Iosua 18:28; Te mau tavana 1:21). E taio atoa tatou e aita o Iuda i nehenehe e rave mai ia Ierusalema, mai te huru ra ïa e tei roto atoa taua oire ra i ta ˈna faufaa. E inaha, ua haru maira te opu o Iuda ia Ierusalema e ua tutui aˈera hoi i te auahi (Iosua 15:63; Te mau tavana 1:8). Teie râ, tau senekele i muri aˈe, te faatia ra te aamu e ua haru atoa mai o Davida ia Ierusalema. — Samuela 2, 5:5-9.

20, 21. Eaha ta te hoê tuatapaparaa hohonu no nia i te aamu o te haruraahia mai o Ierusalema na te mau ati Hebera e faaite maira?

20 I te hiˈoraa matamua, mai te huru ra ïa e e ere teie mau parau i te mea papu. I te parau mau râ, aita roa ˈtu te reira e faahapa noa ˈˈera te tahi e te tahi. Te otia i rotopu i te faufaa a te opu o Beniamina e te faufaa a to Iuda, o te peho ïa no Hinoma e tae atu ai i ropu ia Ierusalema tahito. Ia au maite i te Iosua 18:28, tei roto te vahi e parauhia i muri iho te Oire o Davida, i te tuhaa fenua i haapaohia no Beniamina. Teie râ, e nehenehe e manaˈohia e e haere roa ˈtu te otia o te oire iebusi o Ierusalema i rapaeau mai i te peho no Hinoma; no reira, e na nia ˈtu iho â ïa oia i te tuhaa fenua o Iuda tei tia hoi i te faatupu i te tamaˈi i to ˈna mau taata oia hoi i to Kanaana.

21 Aita o Beniamina i nehenehe e rave mai ia Ierusalema. Ua nehenehe râ o Iuda e ua tutui aˈera hoi ia ˈna i te auahi (Te mau tavana 1:8, 9). Teie râ, eita e ore e i muri aˈe i to te mau nuu no Iuda faanuuraa, ua haru faahou te tahi tau ati Iebusi i te oire no te faatupu i te tahi pǔpǔ taata aro ta Iuda e ta Beniamina i ore i nehenehe e haavî. Ua tamau noa ˈtura ïa te mau ati Iebusi i te faaea i Ierusalema e tae roa ˈtu i te taime o Davida e haru mai ai i taua oire ra, tau senekele i muri aˈe.

22, 23. Na vai i amo i te pou haamauiuiraa o Iesu e tae roa ˈtu i te vahi oia e haapohehia ˈi?

22 E rave mai tatou i te piti o te hiˈoraa i roto i te mau Evanelia. No nia i te tere o Iesu i haere tia ˈtu i te vahi oia e haapohehia ˈi, te parau ra te Evanelia a Ioane e: “Haere atura oia ma tana satauro [pou haamauiuiraa] i te hopoiraa.” (Ioane 19:17). Inaha, te haapapu ra o Luka e: “E tei te aratairaa ˈtu ratou ia ˈna, ua haru atura ratou i te hoê taata no Kurene o Simona te iˈoa, mai uta mai, ua tuu atura ratou i te satauro [pou haamauiuiraa] i nia ia ˈna, ia hopoi oia na muri atu ia Iesu.” (Luka 23:26). Na Iesu iho anei i hopoi i te ravea i faaohipahia no te haapohe ia ˈna, aore ra na Simona i hopoi no ˈna?

23 Mai ta Ioane e faataa ra, mai te huru ra ïa e ua hopoi na mua Iesu iho i to ˈna pou haamauiuiraa. I muri iho, mai ta Mataio, Mareko e Luka e haapapu ra, ua haruhia maira o Simona no Kurene no te hopoi i te reira e tae roa ˈtu ai i te vahi oia e haapohehia ˈi.

Papaihia ma te ore te tahi e farerei i te tahi

24. No te aha tatou e ore ai e maere ia ite atu tatou i te tahi mau parau i roto i te Bibilia e manaˈohia ra e te faahapa ra te tahi i te tahi, eaha râ hoi ta tatou e ore e faaoti?

24 Mai te peu e te vai ra i roto i te Bibilia te tahi mau parau e manaˈohia ra e te faahapa ra te tahi i te tahi, e mea fifi roa ia faataa, eiaha ïa tatou e faariro i te reira mai te tahi mau faahaparaa papu maitai. Mea pinepine aita e vai nei ia tatou nei te mau parau atoa e hinaarohia ra. Inaha hoi, te vai ra i roto i te Bibilia te ite e au no te haamâha i to tatou mau hinaaro i te pae varua. Mai te peu e e tia ia ˈna ia faataa mai i roto i to ˈna mau tuhaa haihai roa i te mau ohipa atoa o ta ˈna e faahiti ra, e riro mau â ïa oia ei haapueraa buka rahi mau, mea fifi roa ia heheu e e taa ê roa hoi oia i te buka ohie ia faaohipa e te ohie ia afai mai ta tatou i matau i teie mahana.

25. Eaha ta Ioane e parau ra no nia i te aamu o te taviniraa a Iesu, e nafea ta ˈna mau parau ia haapapu mai ia tatou e aita te Bibilia e faataa maira i te mau ohipa atoa i tupu i roto i to ratou mau tuhaa rii haihai roa?

25 Ua faarahi rii te aposetolo Ioane i te parau, e ua taa ia tatou e no te aha râ, ia faahiti oia no nia i te taviniraa a Iesu i te na ôraa e: “E rave rahi â ta Iesu peu i rave, ahiri i hope atoa i te papaihia, te manaˈo nei au, e ore e tia i to te ao atoa nei ia farii mai i taua mau buka ra, ahiri i papaihia.” (Ioane 21:25). E ere anei i te mea fifi roa ˈtu â ia faatia mai i roto i te mau tuhaa rii haihai roa i te aamu roa roa no nia i te nunaa o te Atua, mai te anotau mai o te mau patereareha e tae roa mai i te tupuraa te amuiraa kerisetiano o te senekele I?

26. Te horoa maira te Bibilia na tatou i te mau haamaramaramaraa e au, ei haapapuraa i teihea parau mau tumu?

26 Ma te papu maitai, ua riro mau â te Bibilia ei buka tei haapoto-papu-maitai-hia te parau. Te horoa mai nei oia i te mau haamaramaramaraa e au ia nehenehe tatou iho e farii e ua hau atu oia i te hoê noa buka i papaihia e te taata. Te haapapu maira to ˈna mau taa-ê-raa, noa ˈtu e eaha, e ua papai to ˈna mau taata papai i te reira ma te ore roa ˈtu ratou e farerei te tahi e te tahi no te faatuati i to ratou manaˈo. I te tahi aˈe pae, e haapapu mai te tuati-maite-raa faahiahia mau o tera e tera tuhaa, ta tatou e tatara ˈtu i roto i te hoê pene i mua nei, e no ǒ mai oia i te Atua ra. Ma te feaa ore, e Parau iho â te Bibilia na te Atua, eiaha râ na te taata.

[Uiraa haapiiraa]

[Parau iti faaôhia i te api 89]

Te haapapu maira te mau parau o te Bibilia e manaˈohia ra e te faahapa ra te tahi i te tahi, e ua papai to ˈna mau taata papai ma te ore e farerei te tahi e te tahi no te faatuati i ta ratou parau.

[Parau iti faaôhia i te api 91]

E pinepine te tuatapaparaa i te tumu parau iho i te faatitiaifaro i te mau manaˈo e parauhia ra e e mau manaˈo faahapa.

[Tumu parau tarenihia i te api 93]

Te auraa o te parau ra “taa-ê-raa”, e ere ïa te auraa e e mau manaˈo faahapa

Ua faaite mai te taata tuatapapa i te parau faaroo ra o Kenneth S. Kantzer i te hoê mahana e nafea râ e piti faatiaraa parau no nia i te hoê noa iho ohipa i tupu e nehenehe ai e manaˈohia e te faahapa ra te tahi e te tahi, a tano noa atoa ˈi te tahi mai te tahi. Teie ta ˈna i papai: “Aita i maoro aˈenei, ua roohia te metua vahine o te hoê o to mâua hoa rahi roa i te ati pohe. Na te tahi hoa o ta mâua e nehenehe e tiaturi i faaite na mua mai i to ˈna poheraa. Ua faatia mai oia ia mâua e te tiai ra te metua vahine o to mâua hoa i te pereoo uta taata i te poro aroâ e ua û aˈera hoi oia i te hoê pereoo i na reira mai i te tere. Ma te pepe ino roa, ua pohe oia te tahi tau minuti i muri aˈe.”

Aita i maoro roa, ua faaroo o Kantzer i te hoê faatiaraa parau taa ê roa. Te na ô râ oia: “Ua faatia mai te mootua a teie nei vahine ia mâua e ua û o ˈna i te pereoo, e ua pee roa o ˈna i rapae i te pereoo tei reira oia, e i taua iho â taime o ˈna i te poheraa. Ua papu maitai i teie tamaiti i te reira.

“I muri iho, ua imi aˈera mâua i te ravea no te faatuati i teie na manaˈo e piti nei. Ua ite aˈera hoi mâua e te tiai ra teie mama ruau i te pereoo uta taata, e ua û mai te tahi atu pereoo uta taata i nia ia ˈna e ua pepe ino roa o ˈna. Ua na reira maira te hoê taata na nia i to ˈna pereoo e ua rave aˈera hoi ia ˈna e aratai ru atu ai i te fare maˈi. No te ru, ua û atoa ˈtura teie pereoo e uta ra ia ˈna i te fare maˈi i nia i te tahi atu pereoo. E no te puai o te û, ua pee ê atura teie vahine i rapaeau. Pohe atura hoi oia i taua iho taime ra.”

E nehenehe atura ïa e piti faatiaraa parau no nia i te hoê noa iho ohipa i tupu e tano te tahi mai te tahi, noa ˈtu â ïa e te manaˈohia ra e te taa ê ra te tahi e te tahi. Mai te reira atoa te huru i te tahi taime i roto i te Bibilia. E nehenehe te tahi mau ite e papai ma te ore e farerei te tahi e te tahi, ma te faaite mai hoê â ohipa i tupu, e faatia mai i te tahi mau parau tei taa ê te tahi e te tahi. Aita ta ratou aamu e faahapa ra te tahi e te tahi, te tuati ra râ. Ia rave paatoa mai tatou i te reira, e papu maitai aˈe ïa ia tatou i te ohipa i tupu.