Skip to content

Skip to table of contents

Angatu‘u ‘i he Nofo‘anga Laumālié

Angatu‘u ‘i he Nofo‘anga Laumālié

‘I he ngāue‘aki ‘e Sētane ha ngata ke lea kia ‘Iví, na‘e kau ai ‘a ‘Ivi ‘i he‘ene angatu‘u ki he ‘Otuá

Na‘e lelei ‘a e fa‘ahinga kotoa pē ‘i he laumālié ‘a ia na‘e fakatupu ‘e Sihová. Ka na‘e hoko ha ‘āngelo ‘e taha ‘o kovi. Ko Sētane ia ko e Tēvoló. Na‘e fiema‘u ‘e Sētane ke lotu ange kiate ia ‘a e kakai ‘i māmaní kae ‘ikai kia Sihova. Ko e me‘a ‘eni na‘e hokó:

Na‘e lahi ‘a e ‘ulu‘akau na‘e fua ifo ‘aupito ‘i he ngoue ko ‘Ītení. Na‘e folofola ‘a Sihova kia ‘Ātama mo hono uaifí, ko ‘Ivi, ke na kai tau‘atāina mei ai. Ka na‘e ‘i ai ha fu‘u ‘akau ‘e taha na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ‘o pehē ke ‘oua te na kai mei ai. Na‘á ne folofola ‘o pehē kuo pau ke na mate ‘o kapau te na kai mei ai.​—Sēnesi 2:​9, 16, 17.

‘I he ‘aho ‘e taha na‘e toko taha pē ai ‘a ‘Ivi pea na‘e lea kiate ia ha ngata. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘ikai ko e ngatá na‘e leá; ko Sētane ia ko e Tēvoló ‘a ia na‘á ne ‘ai ke hangē na‘e lea ‘a e ngatá. Na‘e talaange ‘e Sētane kia ‘Ivi te ne hoko ‘o poto ‘o hangē ko e ‘Otuá ‘o kapau te ne kai ‘a e fua‘i ‘akau na‘e tapuí. Na‘á ne toe pehē ‘e ‘ikai te ne mate. Na‘e fakatou loi ‘a e ongo fakamatala ko ‘ení. Ka neongo ia, na‘e tui ‘a ‘Ivi kia Sētane peá ne kai ‘a e fua‘i ‘akaú. Ki mui mai ai, na‘á ne ‘oange ha konga kia ‘Ātama pea na‘á ne toe kai mo ia foki.​—Sēnesi 3:1-6.

‘Oku tau ako mei he talanoa mo‘oni ko ‘ení, ko Sētané ko ha tokotaha angatu‘u pea ko ha tokotaha loi. Na‘á ne tala kia ‘Ivi ‘e ‘ikai te ne mate ‘o kapau te ne talangata‘a ki he ‘Otuá. Ko e fo‘i loi ia. Na‘e mate ‘a ‘Ivi pea pehē foki mo ‘Ātama. Na‘e ‘ikai ke mate ai ‘a Sētane ‘i he taimi ko iá, ka ‘e faifai atu pē pea ‘e mate mo ia koe‘uhi na‘á ne faiangahala. Kae kehe, ‘i he lolotongá ni, ‘okú ne mo‘ui pea ‘okú ne hokohoko atu ‘a hono takihala‘i ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Okú ne kei hoko ko ha tokotaha loi, pea ‘okú ne feinga ke ‘ai ‘a e kakaí ke nau maumau‘i ‘a e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá.​—Sione 8:44.

Angatu‘u ‘a e Kau ‘Āngelo Kehe

Ki mui mai, na‘e toe hoko ‘a e kau ‘āngelo kehe ‘o kovi. Na‘e fakatokanga‘i hifo ‘e he kau ‘āngelo ko ‘ení ‘a e kau fefine hoihoifua ‘i māmaní pea nau loto ke fai ‘a e fehokotaki fakasino mo kinautolu. Ko ia na‘a nau ha‘u ki māmani pea nau ‘ai ‘a e ngaahi sino fakaetangatá. Na‘a nau nofo leva mo e kau fefiné. Na‘e fepaki ‘eni mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá.​—Sēnesi 6:1, 2; Siutasi 6.

Na‘e ha‘u ‘a e kau ‘āngelo anga-fulikivanú ki he māmaní ke fai ‘a e fehokotaki fakasino mo e kau fefiné

Na‘e toe fakatupunga ‘e he me‘á ni ha ngaahi palopalema lahi ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Na‘e fanau‘i ‘e he ngaahi uaifi ‘o e kau ‘āngelo ko ‘ení ‘a e ngaahi fānau, ka na‘e kehe ‘a e ngaahi fānau ia ko ‘ení. Na‘a nau tupu hake ‘o fakamālohi pea hoko ko e kau saiāniti anga-fakamamahi. Na‘e faifai atu pea na‘e fonu ngutungutu ‘a e māmaní ‘i he fakamālohí pea fakapapau‘i ai ‘e Sihova ke faka‘auha ‘a e kakai anga-fulikivanú ‘aki ha fu‘u lōmaki. Ko e ni‘ihi pē ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá na‘e hao mo‘ui ‘i he Lōmakí ko e tokotaha mā‘oni‘oni ko Noá mo hono fāmilí.​—Sēnesi 6:4, 11; 7:23.

Kae kehe, na‘e foki ‘a e kau ‘āngelo anga-fulikivanú ki he nofo‘anga laumālié; na‘e ‘ikai te nau mate. Ka na‘e tautea kinautolu. Na‘e ‘ikai fakangofua ke nau toe hoko ko e konga ‘o e fāmili ‘o e kau ‘āngelo mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá. ‘Ikai ngata aí, na‘e ‘ikai ke toe fakangofua ‘e Sihova ke nau ‘ai ‘a e ngaahi sino fakaetangatá. Pea ‘e faifai atu pē pea te nau mate ‘i he fakamaau lahí.​—2 Pita 2:4; Siutasi 6.

Na‘e Lī Hifo ‘a Sētane mei Hēvani

Na‘e lī hifo ‘a Sētane mo ‘ene kau ‘āngelo koví mei hēvani

‘I he konga ki mu‘a ‘o hotau senitulí, na‘e fai ai ha tau ‘i hēvani. ‘Oku fakamatala‘i ‘e he tohi Fakahā ‘i he Tohitapú ‘a e me‘a na‘e hokó: “Pea na‘e hoko ha tau ‘i he langi: ko Maikeli [ko Sīsū Kalaisi kuo toetu‘ú] mo ‘ene kau ‘angelo [lelei] na‘a nau fai tau mo e Talakoni [ko Sētane], pea na‘e tau ‘a e Talakoni mo ‘ene kau ‘angelo [kovi] a‘ana, ka na‘e ‘ikai te nau lava; ‘io, na‘e ‘ikai kei ma‘u hanau potu ‘i he langi. Pea na‘e kapusi ‘a e Talakoni lahi, ‘a ia ko e Ngata ‘o ono‘aho, ‘a e toko taha ‘oku ui ko e Tevolo mo Setane, ‘a e toko taha ‘oku ne kākā‘i ‘a mamani kātoa: na‘e li ia ki mamani, pea li mo ia ‘ene kau ‘angelo [koví].”

Ko e hā hono olá? ‘Oku hoko atu ‘a e fakamatalá: “Ko ia mou fiefia ‘a e ngaahi langi, mo kimoutolu ‘oku nofo tapanekale ‘i ai”! Na‘e malava ke fiefia ‘a e kau ‘āngelo leleí koe‘uhi na‘e ‘ikai ke kei ‘i hēvani ‘a Sētane pea mo e kau ‘āngelo pe ngaahi laumālie koví. Kae fēfē ‘a e kakai ‘i he māmaní? ‘Oku pehē ‘e he Tohitapú: “Ka ‘oiaue ‘a e fonua mo e tahi! He kuo hoko hifo ‘a e Tevolo kiate kimoua, ‘oku ne ‘ita lahi, ko ‘ene ‘ilo, ‘oku toesi‘i pe hono taimi.”​—Fakahā 12:7-9, 12.

‘Io, ‘oku takihala‘i pea ‘oku fakatupunga ‘e Sētane mo hono ngaahi kaungāme‘a fulikivanú ‘a e ngaahi palopalema lahi ki he kakai ‘i he māmaní. ‘Oku ui ‘a e kau ‘āngelo anga-fulikivanu ko ‘ení ko e kau tēmeniō. Ko e kau fakafili kinautolu ki he ‘Otuá. ‘Oku nau anga-fulikivanu kātoa.