Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Vademone kuuyunga yimpempa asi vafe kutwikira kuparuka

Vademone kuuyunga yimpempa asi vafe kutwikira kuparuka

Bibeli kutanta asi Satana ‘kupukisa uzuni naunye.’ (Ehororo 12:9) Satana novademone vendi kapi vana hara asi tu pure Nonkango daKarunga, Bibeli. Awo kukambadara kuninka vantu va kare nonondunge dokuninka asi vafe kokuli oku ava twikire kuparuka mosirongo sonompepo. Ninkeni tu tare asi ngapi omu ava yi rugana.

Eruganenokarunga lyoyimpempa

Vantu, yikorama, nomfi noyidira—navenye yiwo nomwenyo (“souls”)

Maruganenokarunga gomanzi kuronga asi nkenye muntu kwa kara nomwenyo (Siingilisa, soul) ogu agu zi kosirongo sonompepo apa aru fu rutu ropanyama. Awo kutanta asi rutu kufa nye asi mwenyo (soul) kapi agu fu. Simpe hena awo kutanta asi mwenyo (soul) kapi agu vhuru kufa, asi ago yigo gwahafu.

Nye eyi kapisi yiyo adi rongo Nonkango daKarunga. Bibeli kulikida asi mwenyo (soul) yigo muntu. Kapisi sininke sa kara monda zomuntu. Apa zina kusingonona Bibeli esito lyaAdamu, tazi tanta ngesi pasihonena: “Ano Jehova Karunga makura ta gusa evhu a unge muntu makura ta mu heserere munku gomwenyo [life] momazuru gendi, ano muntu ta kara mwenyo [soul] gomuzuni.” (Genesis 2:7, NW) Yipo nye asi Adamu kapi ga gwene mwenyo (soul); age kwa kere yige mwenyo (soul).

Yikorama nayo kuyitumbura asi yiyo nomwenyo (souls).—Genesis 1:20, 21, 24, 30, NW.

Siruwo oso nkango zoBibeli “mwenyo” (soul) tazi tanta asi muntu mwene, ya ha vhura ngano kututetura nsene tu lironga asi nomwenyo kuvhura kufa ano yimo kufa. Matjangwa kutanta asi:

  • “Mwenyo [soul] ogu agu zono—nga gu fa.”Hesekiyeli 18:4NW.

  • “Simisoni makura ta zigire asi: ‘Siga mwenyo [soul] gwange gu fe kumwe noVafilisiti.’”—Vapanguli 16:30NW.

  • “Eyi va gava mEsabata yokurugana yoyiwa ndi yoyidona, yokuparura mwenyo [soul] ndi yokuguzonagura?”Rukasa 6:9.

Bibeli kulikida asi mwenyo (“soul”) kapisi gwahafu

Novelise dimwe tadi likida asi nomwenyo kuvhura kudizonagura (Mateusa 10:28), kuvhura kudidongonona (Exodus 12:15), kuvhura kudisina (Joba 7:15, NW) ntani kuvhura kufa komema (Jona 2:5, NW). Yipo nye asi mwenyo (soul) kufa.

Nsene o tundilira ko kuresa Bibeli nazinye, ntumbwiso ezi “mwenyo gwahafu” ngano narumwe si ngo zi gwana mo. Mwenyo gomuntu (human soul) kapisi mpepo. Erongo lyomwenyo gwahafu kapisi erongo lyoBibeli. Eli erongo lyaSatana novademone vendi. Jehova kwa nyenga yimpempa nayinye youkerelikarunga.—Yisewe 6:16-19; 1 Timoteusa 4:1, 2.

Nompumbi

Mousili wayo vademone kulimonekesa asi awo yiwo nompepo dovafe

Nkedi zimwe hena ezi a pukisisa Satana vantu, zeezi zokupitira monompumbi. Mpumbi kuninka asi muntu ogu a vhuru kutambura nombudi dokutunda mosirongo sonompepo pavyukiliro. Vantu wovanzi, nonompumbi deedi, kwa pura asi nombudi edi kutunda konompepo dovafe. Nye ngamoomu tuna mono moBibeli, eyi nokuvhura si.—Muudisi 9:5, 6, 10.

Kwalye a di tundu nye nombudi edi? Vademone vene! Vademone kuvhura kunomena muntu siruwo esi ana kuparuka; awo va diva asi ngapi omu nga uyunga muntu, ngapi omu ga fene, yinke nga rugana na yinke ga divire. Ngesi kwawo ureru nye mokutemwinina vantu ava va fa.—1 Samwere 28:3-19.

Masanseko goyimpempa

Nkedi zimwe ezi a kulikisa Satana yimpempa yokuhamena kovafe, zeezi zokupitira momasanseko goyimpempa. Masanseko gangesi kuninkisa nkenye apa vantu va tungwire mugongo usili woBibeli.—2 Timoteusa 4:4.

Vamwe kugazara asi awo va mona vantu ava va ka tengura koufe

MoAfrika kwa kara mo masanseko gomanzi gokuhamena kovantu ava va mwene awo vazuni konyima zonomfa dawo. Sidiviso sesi asi awo ku ka va monena kevango lyokoure unene kutunda oku nga parukire ogo muntu. Nye lipura nye: ‘Ya zira mo eyi asi muntu, nsene asi ga kara nononkondo dokupwaga a tunde monomfa, nga tengure kevango lyokoure-ure kutunda kekoro lyendi novakwawo?’

Kuvhura hena asi muntu ogu vana mono a fane ngwendi muntu gwina ga fire? Vakereli woVakriste vavali ava va zuvisire momukunda si kare sihonena, kwa dimbwilire asi muswamane nare ana gusa kuvakwama-kwama ure wonovili dongandi. Apa va mu pulire ko kweyi, tava yi nongonona asi ogu mugara nani kuna kugazara asi gumwe govakereli kwa kere mukurwendi gomugara ogu ga fire nomumvho dongandi da pitire po. Yosili mepuko ga kere, nye age ga nyokere kupura asi mepuko ga kere. Gazara tupu nye esanseko eli gaya simwitilire konyima ogu muswamane vakwawo novamusinda vendi!

Mamoneko, nonzodi nomazwi

Vademone kupukisa nononzodi, mamoneko nomazwi

Ove wa diva ko pwa hana esinganyeko yininke ya hana divilisa eyi va mona, kuzuvha nokurota vantu. Yihorokwa yokupitakana paunsitwe yangesi kureta narunye utjirwe kwava va kara nayo. Marein ogu ga tungire moAfrika zoUtokero, nkenye apa nga zuvhu ezwi lyozinakuru wokufa wovakadi ava ngava mu zigida masiku. Marein kwa kugire noutjirwe nokupindura epata lyendi nalinye. Moruhura taya kara ngwendi gokutanauka.

Nsene asi vafe kwa twikilire kuparuka nawa-nawa, yina zire mo eyi asi awo va tjilise hena ava va hara? Mousili kapisi yimo. Runone ronombudi desipangedo lyangesi kuna kara vademone.

Nye ngapi konombudi edi adi moneka ngwendi kwa kara nomulyo nehengangwido? Sihonena kuna kara saGbassay, gomo Sierra Leone ogu ga verere. Age kwa kere nonzodi omo ga mu monekerere guhwe gokufa. Age kwa mu pere mpangera zokuza kositji simwe, a ka guse ko ehako, a ka li vhonge nomema makura a ka nwe. Age ga ha uyunga nankenye muntu dogoro noku na yi rugana. Age ga yi rugene makura ta veruka.

Mukadi gumwe kwa tente asi mugara gwendi ga mu monekerere masiku gamwe konyima zokufa kwendi. Age kwa tente asi age kwa monekere nawa unene age kuna dwara yikoverero yoyiwa sili.

Nombudi nomamoneko gangesi kumoneka ngwendi nawa nomulyo mo. KwaKarunga a yi tundu? Hawe, kapisi yiko. Jehova “Karunga gousili.” (Mapisarome 31:5, NW) Age narumwesi nga liwapayikira mokutukumbagera ndi a tu pempure. Ntudi vademone tupu ava yi rugana.

Ano pwa kara nye vademone wovawa ndi? Hawe. Nampili ngomu ayi moneka pamwe ngwendi awo sikwafo mo, awo navenye vadona. Apa ga uyungire Mudiyaboli naEva, age kwa zuvhikire unongo. (Genesis 3:1) Nye yinke yamu horokerere konyima zokupurakena kwendi nokurugana eyi ga tente? Ga fire.

Satana kwa tente asi Eva kapi nga fa. Eva ga mu pulire, nye moruhura gaya fire

Nove wa yi diva asi esi kapisi sininke sosipe komuntu gomudona mokukara nounongo nava ana hara kupempura no kukumbagera. “Mazego gomazera, mutjima gomusovagani” yimo sa tanta sisewe saAfrika. Ano Nonkango daKarunga kutanta asi: “NaSatana si mwene nage kulipirura, ta kara ngwendi muengeli gouzera.”—2 Vakolinte 11:14.

Karunga kapi hena ana kugwanekera novantu pevhu pokupitira mononzodi, mamoneko nomazwi gana kutunda mouzuni wonompepo. Age kuvapitisira nokuvaronga kupitira moBibeli, omu na karera muntu ana “sikilire mo, age a fire kurugana yirugana nayinye yoyiwa.”—2 Timoteusa 3:17.

Apa a tu rondora Jehova komakoto goMudiyaboli, age kuyiruganena morwa ga tu hara. Age ga yi diva asi vademone nonkore dosiponga.