Skip to content

Skip to table of contents

“Mi Hard for Bilivim!”

“Mi Hard for Bilivim!”

WANFALA man long New York (U.S.A.) story olsem: “Son bilong mi Jonathan hem go for visitim samfala fren. Waef bilong mi, Valentina, no laekem hem for go long there. Valentina savve fraetem olketa trak. Bat Jonathan laekem tumas olketa electric samting, and olketa fren bilong hem garem workshop wea hem savve lanem samfala waka. Mi stap long haos long Manhattan, New York. Waef bilong mi go for visitim famili bilong hem long Puerto Rico. ‘Klosap nao Jonathan bae kam bak,’ mi ting olsem. Then doorbell hem ring. ‘Hem kam nao.’ Bat nomoa. Hem police and olketa medical man. ‘Iu luksavve long disfala draeving licence?’ policeman askem mi. ‘Yes, hem bilong son bilong mi, Jonathan.’ ‘Mifala garem nogud nius for iu. Wanfala accident hem happen, and . . . son bilong iu, . . . son bilong iu hem dae.’ First tingting wea kam long mi hem, ‘Mi hard for bilivim!’ Datfala nogud samting mekem pain kamap insaed heart bilong mifala, and hem still go ahed, nomata planti year go pas finis.”

‘Mifala garem nogud nius for iu. Wanfala accident hem happen, and . . . son bilong iu, . . . son bilong iu hem dae.’

Wanfala dadi long Barcelona (Spain) raet olsem: “Long Spain bihaen long year 1960, mifala wanfala hapi famili. Waef bilong mi hem María, and thrifala pikinini bilong mifala nao, David, wea 13 year, Paquito hem 11 and Isabel hem 9.

“Wanday long March 1963, Paquito kam bak long haos from skul and komplen hao hed bilong hem soa fogud. Mifala no savve wanem nao mekem diswan kamap—bat bihaen mifala faendemaot. Bihaen long thrifala hour hem dae. Wanfala string hem bosta long brain bilong hem and kwiktaem endim laef bilong hem.

“Paquito hem dae winim 30 year finis. Nomata olsem, bigfala pain wea mifala garem hem stap witim mifala kam kasem distaem. Dadi and mami wea lusim pikinini barava feel olsem olketa lusim wanfala samting bilong olketa seleva—nomata haomas year go pas finis or haomas pikinini olketa maet garem.”

Tufala experience hia, wea dadi and mami lusim pikinini, showimaot hao taem wanfala pikinini hem dae, pain hem big tumas and savve stap for longtaem. Wanfala doctor talem tru samting taem hem raet olsem: “Taem pikinini dae, diswan givim barava bigfala pain winim dae bilong olo man bikos pipol no tingim pikinini bae dae firstaem. . . . Dae bilong pikinini hem minim olketa plan bilong future, long famili [son, dota-in-law, granpikinini], olketa experience bae nomoa nao . . . from olketa no garem chance for enjoyim.” And semkaen feeling savve affectim tu olketa woman wea babule bat baby hem nogud.

Wanfala waef wea hasband dae, sei olsem: “Hasband bilong mi, Russell, hem waka olsem wanfala medical man long area bilong Pacific long World War II. Hem lukim samfala barava nogud faet, bat hem still stap laef. Hem kam bak long United States and garem kwaet living. Bihaen, hem waka olsem wanfala minister bilong Word bilong God. Bihaen hem 60 year, hem start for kasem problem long heart bilong hem. Hem trae for garem busy laef. Then, wanday long July 1988, hem kasem bigfala heart attak and hem dae. Dae bilong hem barava nogud tumas. Mi nating sei gudbae long hem tu. Hem no just hasband bilong mi. Hem best fren bilong mi. Mitufala stap tugeta for 40 year. Distaem hem luk olsem mi mas deal witim wanfala difren kaen wei for stap lonely.”

Olketa hia tu-thri nomoa long planti thousand nogud samting wea barava affectim olketa famili long world evriday. Olsem planti pipol wea sorre bae talem iu, taem dae hem tekem pikinini, hasband, waef, dadi or mami, or fren, hem tru wanem Christian man for raet Paul, hem kolem olsem, “lastfala enemy.” Planti taem first tingting bilong iumi long nogud nius olsem nao maet iumi no want for acceptim, “Hem kanduit for tru! Mi nating bilivim diswan.” Samfala nara feeling bae kamap bihaen tu, olsem iumi bae storyim bihaen.—1 Corinthians 15:25, 26.

Bat, bifor iumi story abaotem olketa feeling bilong sorre, iumi mas ansarem samfala important kwestin. Taem samwan hem dae, waswe, hem finis evribit nao? Waswe, iumi garem hope for lukim moa olketa wea iumi lovem?

Wanfala Really Hope Hem Stap

Man for raetem Bible, Paul, givim comfort from datfala “lastfala enemy,” dae. Hem raet: “Dae bae finis evribit.” “Lastfala enemy wea bae finis evribit hem dae.” (1 Corinthians 15:26, The New English Bible) Why nao Paul barava sure long datwan? From datwan wea laef bak from dae, Jesus Christ, nao teachim hem. (Acts 9:3-19) Datwan tu wanfala reason why Paul savve raet olsem: “From dae hem kam thru long wanfala man [Adam], resurrection from dae tu hem kam thru long wanfala man [Jesus Christ]. From thru long Adam evriwan go ahed for dae, so thru long Christ tu evriwan bae kasem laef moa.”—1 Corinthians 15:21, 22.

Jesus barava sorre taem hem meetim widow woman from Nain and lukim son bilong hem wea dae. Bible talem iumi olsem: “Taem [Jesus] kam klosap long gate bilong disfala taon [Nain], lukim! olketa karem kam wanfala man wea dae finis, only son bilong mami bilong hem. And tu, hem wanfala widow woman. Wanfala bigfala sekson from disfala taon kam witim hem tu. And taem Lord lukim hem, hem sorre tumas long hem, and sei long hem: ‘Iu no krae.’ Then hem kam and tasim datfala bed, and olketa wea karem bed hia stop, and hem sei: ‘Young man, mi talem iu, Getap!’ And man wea dae hem getap nao, and start for toktok, and hem givim long mami bilong hem. Evriwan fraet fogud, and olketa start for givim glory long God, and sei: ‘Wanfala bigfala profet hem kamap midolwan long iumi,’ and, ‘God hem luk kam long pipol bilong hem.’” Lukim hao Jesus hem sorre tumas, dastawe hem resurrectim son bilong widow woman! Tingim wanem datwan hem promisim for future!—Luke 7:12-16.

Long there, front long evriwan, Jesus duim wanfala resurrection wea no eniwan savve forgetim. Hem smol example bilong resurrection wea hem profesi abaotem bifor hem duim diswan, wea hem bae mekem pipol laef bak moa long earth anda long “niu heven.” Long datfala taem Jesus sei: “Iufala no sapraes long diswan, from hour bae kam wea evriwan wea stap long olketa memory grev bae herem voice bilong hem and kamaot.”—Revelation 21:1, 3, 4; John 5:28, 29; 2 Peter 3:13.

Peter and samfala moa lukim wanfala resurrection, and samfala long 12-fala wea wakabaot witim Jesus. Olketa barava herem toktok bilong Jesus bihaen hem resurrect, taem hem stap long Sea bilong Galilee. Bible sei: “Jesus sei long olketa: ‘Kam, tekem kaikai bilong iufala.’ No eniwan long olketa disaepol trae for askem hem: ‘Hu nao iu?’ from olketa savve hem nao Lord. Jesus kam and tekem bred and givim long olketa, and fish tu. Diswan hem mek-thri taem wea Jesus showim hemseleva long olketa disaepol bihaen hem laef bak moa from dae.”—John 21:12-14.

Dastawe, Peter barava sure taem hem raet olsem: “Blessim God and Father bilong Lord bilong iumi, Jesus Christ, from thru long bigfala mercy bilong hem, hem givim iumi niufala wei for born for wanfala living hope thru long resurrection bilong Jesus Christ from dae.”—1 Peter 1:3.

Aposol Paul talemaot disfala strongfala hope taem hem sei: “Mi bilivim evri samting wea stap insaed long Law and buk bilong olketa Profet; and mi garem hope long God, hope wea olketa man hia tu garem, hao wanfala resurrection bae kamap for olketa wea raeteous and olketa wea no raeteous.”—Acts 24:14, 15.

Dastawe planti million pipol savve garem strongfala hope for lukim olketa wea olketa lovem laef bak moa long earth, bat long living wea difren evribit. Wanem kaen difren living? Samfala moa information abaotem hope wea garem faondeson long Bible for olketa wea iumi lovem wea dae, stap long last sekson bilong disfala brochure, wea garem title “Wanfala Really Hope for Olketa wea Dae Finis.”

Bat firstaem, iumi storyim olketa kwestin wea iu maet garem sapos iu go ahed for sorre from iu lusim samwan wea iu lovem: Waswe, hem stret for feel sorre olsem? Hao nao mi savve live witim sorre bilong mi? Wanem nao nara pipol savve duim for helpem mi deal witim diswan? Hao nao mi savve helpem olketa wea sorre? And main samting, Wanem nao Bible sei abaotem wanfala really hope for olketa wea dae finis? Waswe, bae mi lukim moa olketa wea mi lovem? And long wea?