Neke ki te tumu manako rikiriki

Neke ki te ngai o te au tumu tuatua

“Kare ia i te Tika!”

“Kare ia i te Tika!”

KUA akakite tetai tangata no New York (U.S.A.) e: “I aere taku tamaiti ko Jonathan i te aravei i etai au oa e tokoiti ua maire te mamao. Kare taku vaine, ko Valentina, i rekareka kia aere aia ki reira. E mataku ua ana aia i te au mea akaoroia ra. Inara e inangaro to tana tamaiti i te au apinga ereketoroniki, e e ngai maanianga ta tona au oa e raukai iaia te kite tikai i taua au apinga ra. I te kainga au i Manhattan opunga, i New York. I Puerto Rico taku vaine i te aravei i tona au pamiri. Kua manako au e: ‘Kare e roa atu kua tae mai a Jonathan.’ Kua tangi maira te oe. ‘Koia tera e mea papu.’ Kare ia. Ko te akava e te aronga tauturu kite no te taote. ‘Te kite nei ainei koe i teia raitini akaoro motoka?’ ta te opita akava i ui mai. ‘Ae, no taku tamaiti, no Jonathan ia.’ ‘E nuti kino ta matou naau. Kua rokoia mai e tetai tumatetenga, e . . . ko to tamaiti, . . . kua mate to tamaiti.’ Ko toku manako mua ra, ‘Kare ia i te tika!’ Kua akatuera te reira aruru anga pomu i tetai puta i to maua ngakau te vai nei kare i ora ake, noatu e manganui te au mataiti i muri maira.”

‘E nuti kino ta matou naau. Kua rokoia mai e tetai tumatetenga, e . . . . ko to tamaiti, . . . kua mate to tamaiti.’

Kua tata tetai metua tane i Barcelona (i Paniora) e: “I Paniora i te raungauru mataiti o te 1960 ra, e pamiri mataora tikai matou. Ko María, koia taku vaine, e ta maua nga tamariki e toru, ko David, ko Paquito, e Isabel, e 13, e 11, e te 9 mataiti ratou.

“I tetai ra ia Mati 1963, kua oki maira Paquito ki te kainga mei te apii mai ma te akakiteanga e e mamae kino tona upoko. Kua kite kore ua matou e eaa te tumu i perai—inara kare no te tuatau roa. E toru ora i muri mai kua mate aia. Kua ope viviki ua tona oraanga no te taeanga maata te toto i tona roro.

“Kua tere atu i te 30 mataiti i topa mei te matenga o Paquito ra. Noatu rai, te vaira ia matou te mamae oonu no taua ngere anga ra e tae mai ki teia tuatau nei. Kare e mataara e raukai kia takake tetai tamaiti na nga metua ra e kia kore e manako ngakau e kua ngere raua i tetai apinga na raua uaorai—noatu rai eaa te roa o te tuatau e topa me kare eaa te manganui o etai atu tamariki na raua ra.”

Ko teia nga tupu anga e rua, i te ngere anga nga metua i te tamariki, te akatutu maira i te oonu e te vai tamou anga o te mamae me mate tetai tamaiti ra. Mei teaa ra te tika o te au tuatua a tetai taote i tata ra: “Ko te mea matauia no te matenga o tetai tamaiti ra e tere atu tona tumatetenga i to te matenga o tetai tangata kua ruaine ra no te mea ko te tamaiti koia te mea openga o te pamiri te ka manakoia kia mate. . . . Ko te matenga o tetai tamaiti te akatutu maira i te ngere anga i tetai moemoea no te tuatau ki mua ra, te au pirianga [te tamaiti, te unonga vaine, te utaro], te au tupu anga . . . kare ra i rekarekaia ake.” E ko teia tu o te ngere oonu ka tau katoa kia manakoia ki tetai ua atu vaine tei topa ra tana pepe.

Kua akamarama maira tetai vaine tei mamae ngakauia ra: “I angaanga taku tane, ko Russell, ei tauturu i tetai ngai rapakau o te tamaki Patipika i te tuatau o te Tamaki II o te Ao. I kite aia e i ora mai oki i etai tamaki anga kikino. Kua oki mai aia ki te Marike e ki tetai ngai au marie atu te oraanga. I muri ake kua tavini aia ei orometua no te Tuatua a te Atua ra. I tona mataiti mei te 60 ki te 65 kua akamata mai etai akairo no te maki pukuatu. Kua tamata aia i te akono i tetai oraanga raverave anga. E, i tetai ra ia Tiurai 1988, kua rokoia mai tetai mamae kino rava ki tona pukuatu e kua mate aia. E tumatetenga tikai tona takake anga. Kare roa au i tuatua aroa atu kiaia. Kare aia i te tane anake ua naku. Koia toku oa meitaki rava. Kua noo kapiti maua i te oraanga e 40 mataiti. Te akara anga i teianei ka aro atu au i tetai tu maromaroa takake.”

Ko teia etai au tumatetenga tokoiti ua o te tauatini ua atu tei rokoia ra ki te au pamiri i te au ngai katoatoa o te ao nei i te au ra ravarai. Mei ta te maata anga o te au tangata ka akakite atu kia koe, me ka apai ke atu te mate i taau tamaiti, taau tane, taau vaine, toou metua, toou oa, e tika tikai ta te tata Kerititiano ko Paulo i tapa ra i te reira e, ko “taua enemi openga ra.” E putuputu te tupu anga e ko te manako mua i taua nuti kino ra penei e akakore anga, “Kare ia i te tika! kare au e irinaki i te reira.” E putuputu katoa oki etai atu manako i te aru mai, ta tatou ka kite a muri akenei.—1 Korinetia 15:25, 26.

Inara, i mua ake ka akamanako ei tatou i te au manako no te ngakau mamae, e pau tatou i etai au uianga puapinga maata. Ka riro ainei te matenga ei openga no taua tangata ra? E manakonako anga ainei tetai e ka kite akaou tatou i ta tatou aronga i akaperepere ra?

E Manakonako Anga Tikai Tetai

Kua oronga mai te tata Pipiria koia a Paulo i te manakonako anga no te ora mei taua “enemi openga ra,” ko te mate. Kua tata aia: “Ko te mate, e akakoreia ïa.” “Ko te enemi openga te ka akakoreia ko te mate ia.” (1 Korinetia 15:26, The New English Bible) Eaa ra i papu tikai ia Paulo i te reira? No te mea i apiiia ana aia e tetai tei akatuia no te mate maira, koia a Iesu Karaiti. (Angaanga 9:3-19) No reira katoa oki i raukai ia Paulo i te tata: “Mei te mate oki i rauka i te tangata [ia Adamu] ra, no te tangata [ko Iesu Karaiti] katoa i raukaʼi te tuakaouanga i te aronga i mate ra. Mei te tangata i ope i te mate ia Adamu, e ope katoa i te akaoraia e te Mesia.”—1 Korinetia 15:21, 22.

Kua oonu tikai te mamae ngakau o Iesu i tona aravei anga i tetai vaine takaua i Naina e te kite anga i tana tamaiti mate ra. Te akakite maira te tataanga Pipiria kia tatou: “E vaitata atura [Iesu] ki te ngutupa o taua oire [i Naina] ra, e i na, te apaiia maira te tangata mate ra ki vao, e tamaiti anau tai na tona metua vaine, e takaua oki aia: e manganui katoa to taua oire ra i reira. E kia akara atura te Atu i taua vaine ra, aroa atura iaia, e kua karanga atura, Auraka e aue. Kua akavaitata atura aia, rave atura i taua paata tupapaku ra; kua tu ua iora te aronga i apai ra; kua karanga atura aia, E teianei tangata ou, ka tu ki runga, te karanga atu nei au kia koe. Kua tu maira taua tangata mate ra ki runga, e tuatua maira oki te vaa. Kua tuku atura aia iaia ki tona metua vaine ra. Rokoia katoatoa iora ratou e te mataku, akakakā atura i te Atua, na ko akera, E peroveta maata tei tupu i roto ia tatou nei; kua kite aroa mai te Atua i tona tangata.” E akamanako ana i akapeea to Iesu akakeu angaia e te aroa, e kua akatuakaou aia i te tamaiti a te vaine takaua ra! E tamanako ana i ta te reira e akatutu maira no te tuatau ki mua ra!—Luka 7:12-16.

I reira, i mua tikai i te aronga kite mata ra, kua raveia e Iesu tetai akatuakaouanga kare e ngaropoinaia. E akairo ia no te tuakaouanga tana i totou ra i tetai tuatau i mua ake i teia tupu anga nei, ko tetai akaora anga kia ora ki runga i te enua nei i raro ake i “te rangi ou.” I taua atianga ra kua karanga a Iesu: “Auraka e poitirere ua i te reira: te vaitata mai nei oki te ora, e akarongo ei te aronga katoa i roto i te rua i tona reo, E kua aere mai ki vao.”—Apokalupo 21:1, 3, 4; Ioane 5:28, 29; 2 Petero 3:13.

Ko etai atu aronga kite mata i tetai tuakaouanga te kapiti ra ia Petero, ma etai atu o te 12 tei aere kapiti ra ma Iesu i tona tutaka aereanga. Kua akarongorongo tikai ratou ia Iesu tei akatuakaouia maira i te tuatua anga i te Tai i Galilea ra. Te akakite maira te tataanga kia tatou e: “Kua karanga aturā Iesu kia ratou, Ka aere mai ka kai. Kare ua ra tetai pipi i ui atu kiaia, Koai koe? i te mataku; kua kite oki ratou e, ko te Atu ïa. Kua aere aturā Iesu, rave iora i te manga, kua tuku atura kia ratou ra, e te ika katoa oki. Ko te tu toru teia o to Iesu akakite anga mai iaia ki te au pipi ra, i muri ake i tona tu akaou anga mai, mei te mate mai.”—Ioane 21:12-14.

E no reira, kua rauka ia Petero i te tata ma te irinaki anga papu tikai: “Kia akameitakiia te Atua te Metua o to tatou Atu ra o Iesu Mesia, ko te akaanau akaou ia tatou no te maata o tona aroa, kia rauka te manako ora i te tuakaouanga o Iesu Mesia mei te mate maira.”—1 Petero 1:3.

Kua akakite maira te apotetoro ko Paulo i tona manakonako papu tikai i tana tuatua anga: “Te akarongo [nei au] i te au tuatua ravarai i tataia i roto i te ture, e te au peroveta ra: Te irinaki nei au ki te Atua, ko ta ratou katoa oki ïa e tiaki nei, e e tuakaouanga to tei mate, te aronga tuatua-tika e te aronga tuatua-tika kore.”—Angaanga 24:14, 15.

E no reira ka rauka te manakonako anga ngaueue kore no te aronga e au mirioni ua atu no te kiteanga i ta ratou au akaperepere i te ora akaou anga ki runga i te enua nei, inara i raro ake i te au turanga tuke roa. Eaa ra taua au turanga ra? Ka uriuri manakoia etai atu tumu no te manakonako anga tei akatumuia ki runga i te Pipiria no ta tatou aronga akaperepere i roto i te tuanga openga o teia puka nei, tei tapaia ra “Tetai Manakonako Anga Papu no Tei Mate Ra.”

Inara na mua tatou i te akamanako anga i etai au uianga penei te manako ra koe, me te mamae ngakau ra koe no te takake anga o tetai tei akaperepereia ra: E mea matauia ainei kia mamae ngakau na teia tu? Akapeea e raukai iaku kia noo ma toku mamae ngakau? Eaa te ka rauka ia etai ke ra i te rave ei tauturu mai iaku? Akapeea au i te tauturu anga ia etai ke te mamae ngakau ra? E maata atu oki, Eaa ta te Pipiria tuatua no tetai manakonako anga papu no tei mate ra? Ka kite akaou ainei au i taku au akaperepere ra? E teea?