Skip to content

Skip to table of contents

“‘Oku Faingata‘a ke Mo‘oni Ia!”

“‘Oku Faingata‘a ke Mo‘oni Ia!”

KO HA fakamatala ‘eni ‘a ha tangata mei Niu ‘Ioke (U.S.A.): “Na‘e ‘alu ‘a hoku foha ko Jonathan ‘i ha ngaahi maile si‘i ‘o ‘a‘ahi ki hono ngaahi kaume‘á. Na‘e ‘ikai ke loto ‘a hoku uaifí, ko Valentina, ki he‘ene ‘alu ki he feitu‘u na‘e nofo ai ‘a hono ngaahi kaume‘á. Na‘e manavasi‘i ma‘u pē ‘a Valentina ‘o fekau‘aki mo e fe‘alu‘aki ‘a e kakaí ‘i he ngaahi me‘alelé ‘i he halá. Ka na‘e manako ‘a Jonathan ‘i he ngaahi me‘a faka‘ilekitolōniká, pea ko hono ngaahi kaungāme‘á na‘e ‘i ai honau fale ngāue ‘a ia ‘e malava ke ne ma‘u mei ai ha taukei ‘i hono ngāue‘aki iá. Na‘á ku ‘i homau ‘apí ‘i Manhattan fakahihifo, ‘i Niu ‘Ioke. Na‘e ‘alu ‘a hoku uaifí ‘i he‘ene ‘a‘ahi ki hono kāinga ‘i Pueto Liko. Na‘á ku fakakaukau ‘o pehē: ‘ Kuo mei a‘u mai ‘a Jonathan.’ Hili iá na‘e tatangi ‘a e ki‘i fafangu ‘i he matapaá. ‘ ‘Oku pau pē ko ia ‘eni.’ Ka na‘e ‘ikai ko ia. Ka ko e kau polisi mo e kau ngāue fakafaito‘o fakavavevave mo pōto‘i na‘a nau ngāue ki ha fakatu‘utāmaki na‘e hoko. Na‘e ‘eke mai ‘e he tangata polisí: ‘ ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a e laiseni faka‘uli ko ‘ení?’ ‘ ‘Io, ko e laiseni faka‘uli ia ‘a hoku fohá, ko Jonathan.’ ‘ ‘Oku mau fie tala atu ha ongoongo fakamamahi kiate koe. Na‘e hoko ha fakatu‘utāmaki ‘i he halá, pea . . . ko ho fohá, . . . kuó ne mālōlō.’ Ko ‘eku ‘uluaki talí, ‘ ‘Oku faingata‘a ke mo‘oni ia!’ Ne hanga ‘e he me‘a faka‘ohovale ko ‘eni na‘e hokó ‘o fakalavea‘i homau lotó ‘a ia ‘oku kei fai hono faito‘o, pea na‘a mo e ngaahi ta‘u ‘amui angé.”

‘ ‘Oku mau fie tala atu ha ongoongo fakamamahi kiate koe. Na‘e hoko ha fakatu‘utāmaki ‘i he halá, pea . . . ko ho fohá, . . . kuó ne mālōlō.’

Ko e tohi ‘eni ‘a ha tamai ‘i Barcelona (Sipeini): “Na‘a mau hoko ko ha ki‘i fāmili fiefia ‘i Sipeini ‘i he ngaahi ta‘u 1960 tupú. Ko María, ko hoku uaifí ia, pea mo ‘ema fānau ‘e toko tolu, ko David na‘e ta‘u 13, ko Paquito na‘e ta‘u 11, pea mo Isabel na‘e ta‘u 9.

“ ‘I he ‘aho ‘e taha ‘i Ma‘asi 1963, na‘e foki mai ai ki ‘api mei he akó ‘a Paquito ‘o ne lāunga fekau‘aki mo e langa lahi hono ‘ulú. Na‘á ma puputu‘u pe ko e hā nai hono tupu‘angá​—ka na‘e ‘ikai fuoloa mei ai kuó ma ‘ilo. ‘I he hili pē ‘a e houa ‘e tolu ne mālōlō ‘a e tamasi‘í ni. Ko ha fo‘i kālava na‘e pā pea fānoa ‘a e totó ‘i hono ‘utó ‘o ngata fakafokifā ai ‘a ‘ene mo‘uí.

“Na‘e hoko ‘a e mate ‘a Paquito ‘i he ta‘u ‘e 30 tupu kuo maliu atú. Ka neongo ia, ‘oku kei ‘iate kimautolu ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni ‘a e mamahi lahi ‘o e mole atu ko iá. ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha ongo mātu‘a ‘e mole atu ha‘ana tama pea ‘ikai te na ongo‘i kuo mole atu ha me‘a meiate kinaua​—neongo pe ko e hā ‘a hono lahi ‘o e taimi kuo maliu atu mei aí pe ko hono lahi ‘o ha toe fānau kuó na ma‘u nai.”

Ko e ongo me‘a ko ‘eni ‘e ua na‘e hokó, ‘a ia ko e mole atu ‘a e fānau mei he ongo mātu‘á, ‘okú ne fakahāhaa‘i ‘a hono loloto pea mo hono tolonga ‘a e mamahi ‘oku hoko ‘i he mate ‘a ha ki‘i tama. He toki me‘a mo‘oni ē ka ko e ngaahi lea na‘e tohi ‘e ha tangata toketā filōsefa ‘o pehē: “ ‘Oku fakatupu mamahi mo fakaloto-mamahi ange ‘a e mate ‘a ha ki‘i tama ‘i he mate ‘a ha tokotaha matu‘otu‘a ange koe‘uhi ko e ki‘i tamá ko e tokotaha ia ‘i he fāmilí ‘oku ‘amanekina ‘e mate fakamuimuí. . . . ‘Oku fakahāhaa‘i ‘e he mate atu ‘a ha ki‘i tama ‘a e mole atu ‘a e ngaahi fakatu‘otu‘a ki ai ‘i he kaha‘ú, ‘a e ngaahi vaha‘angatae [ko e foha, ko e mali ‘o hoto fohá, ko e mokopuna], mo e ngaahi me‘a te ne hokosia . . . ‘a ia na‘e te‘eki ai ke ne a‘u ki ai.” Pea ko e ongo loloto ko ‘eni ‘o e mole atu ko iá ‘oku toe malava ke hoko ia ki ha fefine pē kuo mole atu ha‘ane pēpē ‘i ha‘ane tamatō.

Ko e fakamatala ‘eni ‘a ha uaifi na‘e loto-mamahi: “Ko hoku husepānití, ko Russell, na‘á ne ngāue ko ha ‘ōfisa fakafaito‘o ‘i he feitu‘u na‘e fai ai ‘a e tau ‘i he Pasifikí he lolotonga ‘a e Tau II ‘a Māmaní. Na‘á ne sio tonu peá ne hao mo‘ui mei he ngaahi tau fakalilifu ‘e ni‘ihi. Na‘á ne foki mai ki he ‘Iunaite Seteté pea ki ha mo‘ui nonga ange. Na‘á ne hoko ki mui ko ha faifekau ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘I hono ta‘u 60 tupu si‘í na‘e kamata ke hā mei ai ‘a e ngaahi faka‘ilonga fekau‘aki mo e palopalema ‘o hono mafú. Na‘á ne feinga ke ne a‘u ki ha mo‘ui longomo‘ui. Ka, ‘i he ‘aho ‘e taha ‘i Siulai 1988, na‘á ne tofanga lahi ai ‘i ha mahaki ‘o hono mafú peá ne mate. Na‘e hoko ko ha mole lahi ‘a ‘ene maté. Na‘e a‘u ‘o ‘ikai ‘aupito te u lava ke lea māvae ki ai. Na‘e ‘ikai ngata pē ‘i he‘ene hoko ko hoku husepānití. Ka na‘á ne hoko ko hoku kaume‘a lelei taha. Na‘á ma nofo fakataha ‘i he ta‘u ‘e 40 ‘o e mo‘uí. ‘I he taimi ko ‘ení ne hā kiate au kuo pau ke u fehangahangai mo ha ta‘elata makehe.”

Ko e ni‘ihi pē ia ‘o e ngaahi me‘a fakamamahi ‘e laui afe ‘oku hoko ‘o ne uesia ‘a e ngaahi fāmili ‘i māmani kātoa ‘i he ‘aho kotoa pē. Hangē pē ko ia ‘e tala atu ‘e he tokolahi taha ‘o e fa‘ahinga ‘oku loto-mamahí, ‘i he taimi ‘oku ‘ave ai ‘e he maté ‘a ho‘o ki‘i tamá, ho husepānití, ho uaifí, ha taha ‘i ho‘o ongo mātu‘á, ho kaume‘á, ‘oku mo‘oni ‘aupito ‘a e me‘a na‘e ui‘aki ‘a e maté ‘e he tokotaha tohi Kalisitiane ko Paulá, ko e “fili fakamui.” ‘Oku fa‘a hoko ko e ‘uluaki tali ‘oku hoko fakaenatula mai pē ‘i he ngaahi ongoongo fakamamahi peheé ko hono faka‘ikai‘i nai, “ ‘Oku faingata‘a ke mo‘oni ia! ‘Oku ‘ikai te u tui ki ai.” ‘Oku ‘i ai mo e ngaahi me‘a kehe ‘oku fa‘a hoko atu, ‘o hangē ko ia te tau vakai ki aí.​—1 Kolinito 15:​25, 26.

Kae kehe, ki mu‘a ke tau fakakaukau atu ki he ngaahi ongo‘i loto-mamahi ‘oku hokó, tau tali ange ha ngaahi fehu‘i mahu‘inga ‘e ni‘ihi. ‘Oku ‘uhinga ‘a e maté ‘o pehē ko e ngata‘anga ia ‘o e tokotaha ko iá? ‘Oku ‘i ai ha ‘amanaki te tau toe sio ki he fa‘ahinga na‘a tau ‘ofa aí?

‘Oku ‘i Ai ha ‘Amanaki Mo‘oni

‘Oku fakahāhaa‘i mai ‘e he tokotaha tohi Tohitapu ko Paulá ha ‘amanaki fakafiemālie mei he “fili fakamui,” ko e maté. Na‘á ne tohi: “ ‘E hala‘atā ha mate.” “Ko e fili fakamui ‘e to‘o atú ko mate.” (1 Kolinito 15:​26, The New English Bible) Ko e hā ‘a e ‘uhinga na‘e mātu‘aki fakapapau‘i ai ‘e Paula ‘a e me‘a ko iá? Koe‘uhí he na‘e ako‘i ia ki ai ‘e he tokotaha na‘e ‘osi fokotu‘u mei he maté, ko Sīsū Kalaisi. (Ngāue 9:​3-19) Ko e toe ‘uhinga ia na‘e malava ai ‘a Paula ke ne tohi ‘o pehē: “He ko e me‘a ‘i he fou mai ‘i ha tangata [‘Ātama] ‘a e mate, pea fou mai ‘i ha tangata foki [Sīsū Kalaisi] ‘a e toetu‘u ‘o e pekia. ‘Io, hange tofu pe ‘oku mate kotoa pe ‘ia Atama, pehe foki ‘e fakamo‘ui hake kotoa pe ‘ia Kalaisi.”​—1 Kolinito 15:​21, 22.

Na‘e loto-mamahi ‘aupito ‘a Sīsū ‘i he‘ene fetaulaki mo ha uitou mei Neini peá ne sio kuo mate ‘a e tama ‘a e uitoú. ‘Oku fakahā mai ‘e he fakamatala ‘a e Tohitapú: “Pea ‘i he‘ene [Sīsū] ofi ki he matanikolo [Neini], ‘iloange, na‘e fata mai kitua‘ā ha pekia, ko e tama pe toko taha ia a ‘ene fa‘e, pea ko e fefine uitou ia: pea na‘e ‘iate ia ha kakai tokolahi ‘o e kolo. Pea ‘i he mamata ‘e Sisu ki he fefine, na‘e langa hono fatu ‘i he ‘ofa ki ai, ‘o ne pehē kiate ia, ‘Oua ‘e tangi. Pea ne ‘alu atu ‘o ala ki he fata; pea tu‘u pe ‘a e kau fata. Pea ne pehē, Tama, ‘oku ou tala atu, Ke ke tu‘u. Pea nofo hake ‘a e ‘anga‘anga, ‘o kamata lea. Pea ne tuku ia ki he‘ene fa‘e. Pea mo‘u ilifia ‘a e kakai kotoa pe: ‘o nau fakamālō‘ia ‘a e ‘Otua, ‘o nau pehē, Kuo tupu ‘i hotau lotolotonga ha palofita lahi: mo ‘eni, kuo ‘a‘ahi ‘a e ‘Eiki ki hono kakai.” Fakatokanga‘i ‘a e anga ‘o hono ue‘i ‘a Sīsū ‘e he manava‘ofá, ‘o ne fokotu‘u ai mei he maté ‘a e tama ‘a e uitoú! Fakakaukau atu ki hono fakakite mai ‘e he me‘a ko iá ‘a e me‘a ‘e hoko ‘i he kaha‘ú!​—Luke 7:​12-16.

‘I ai, ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e fa‘ahinga na‘a nau sio tonu ki he me‘á ni, na‘e fakahoko ai ‘e Sīsū ha me‘a fakangalongata‘a ko hono fokotu‘u ha taha mei he maté. Ko hono fakapapau‘i ia ‘o e toetu‘u ‘a ia na‘á ne ‘osi kikite‘i ‘i ha taimi ki mu‘a pea toki hoko ‘a e me‘á ni, ko hono fokotu‘u mai ke mo‘ui ‘i he māmaní ‘i he malumalu ‘o “ha langi fo‘ou.” ‘I he taimi ko iá na‘e pehē ai ‘e Sīsū: “ ‘Oua te mou ofo ‘i he me‘a ko ia: he ‘oku ‘unu mai ha taimi, ‘a ia ‘e fanongo ai ki hono le‘o ‘e he kakai kotoa pe ‘oku ‘i he ngaahi fa‘itoka, pea te nau ‘alu atu mei ai.”​—Fakahā 21:​1, 3, 4; Sione 5:​28, 29; 2 Pita 3:13.

Ko e toe kau sio tonu kehe ki ha toetu‘u na‘e hoko, na‘e kau ai ‘a Pita, fakataha mo e ni‘ihi kehe ‘o e toko 12 na‘a nau fononga fakataha mo Sīsuú. Na‘a nau fanongo tonu kia Sīsū ‘i he hili ‘ene toetu‘ú he‘ene lea ange kiate kinautolu ‘i he Tahi Kālelí. ‘Oku fakahā mai ‘e he fakamatalá: “Pea me‘a ‘a Sisū kiate kinautolu, Mou ōmi ‘o fai ho‘omou pelekifasi. Pea na‘e ‘ikai ha taha ‘i he kau ako ‘e fakato‘oto‘a ke huhū ange kiate ia, ‘o pehē, Ko hai tū koe? he na‘a nau ilo ko e ‘Eiki ia. Pea me‘a mai ‘a Sisū, ‘o ne to‘o ‘a e fo‘i ma, ‘o ‘ange kiate kinautolu, pea pehē foki mo e mata‘i ika. Ko hano tu‘o tolu ‘eni o ‘ene ha ‘a Sisū ki he kau ako, hili ‘ene toetu‘u mei he pekia.”​—Sione 21:​12-14.

Ko ia ai, na‘e malava ‘e Pita ke ne tohi‘aki ‘ene tuipau ‘o pehē: “Ha tahaā ke fakamalo‘ia, pe ko e ‘Otua mo Tamai ‘a hotau ‘Eiki ko Sisu Kalaisi; ‘a ia, ‘i he lahi o ‘ene meesi, na‘a ne fakatupufo‘ou kitautolu ke ma‘u ha ‘amanaki ‘oku mo‘ui, ko e me‘a ‘i he toetu‘u ‘a Sisu mei he pekia.”​—1 Pita 1:3.

Na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a ‘ene ‘amanaki pau ‘i he‘ene pehē: “ ‘O u tui pē ki he ngaahi me‘a kotoa pe kuo tohi ‘i he Lao mo e Tohi Palofita; pea u falala pe ki he ‘Otua, ‘e faifai pea hoko ha toetu‘u ‘a e angatonu mo e angahala fakatou‘osi​—pea ko e me‘a ia ‘oku tui ki ai ‘e kinautolu ni foki.”​—Ngāue 24:​14, 15.

Ko ia ai, ‘oku laui miliona ‘a e fa‘ahinga kuo nau lava ‘o ma‘u ‘a e ‘amanaki mālohi ke sio ki he fa‘ahinga na‘a nau ‘ofa aí te nau toe mo‘ui mai ‘i he māmaní kae ‘i he malumalu ‘o e ngaahi tu‘unga mātu‘aki kehekehe. Ko e hā ‘a e ngaahi tu‘unga ko iá? Ko e ngaahi fakamatala fakaikiiki ange fekau‘aki mo e ‘amanaki ko ‘eni ‘oku makatu‘unga ‘i he Tohitapú ‘o fekau‘aki mo e fa‘ahinga na‘a tau ‘ofa ai ka kuo mole atu ‘i he maté ‘e fai hono fakamatala‘i ‘i he konga fakamuimui ‘o e polosiua ko ‘ení, kuo fakakaveinga “Ko ha ‘Amanaki Papau ki he Kau Maté.”

Ka te tau tomu‘a lave ki he ngaahi fehu‘i ‘okú ke ma‘u nai ‘o kapau ‘okú ke loto-mamahi ‘i he mole atu ha taha na‘á ke ‘ofa ai: ‘Oku totonu ke te loto-mamahi pehē ni? ‘E anga-fēfē ‘eku fekuki mo hoku loto-mamahí? Ko e hā ‘oku malava ke fai ‘e he ni‘ihi kehé ke tokoni mai kiate au ke u fekuki mo ia? Te u tokoni fēfē ki he ni‘ihi kehe ‘oku nau loto-mamahí? Pea ko e tu‘u-ki-mu‘á, Ko e hā ‘a e lau ‘a e Tohitapú ‘o fekau‘aki mo ha ‘amanaki papau ki he kau maté? Te u toe sio koā ki he fa‘ahinga na‘á ku ‘ofa aí? Pea ‘i fē?