Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Te Mafee Tɛŋŋ Ni Mikɛ Miwerɛho Lɛ Ahi Shi?

Te Mafee Tɛŋŋ Ni Mikɛ Miwerɛho Lɛ Ahi Shi?

BENI Mike kaiɔ etsɛ gbele lɛ, etsɔɔ mli akɛ: “Minu nɔnyɛɛ babaoo he, ni enɛ bi ni maye mihenumɔi anɔ.” Yɛ Mike gbɛfaŋ lɛ, ewerɛhoyeli lɛ naatsii tsɔɔ akɛ eefee nuu. Shi eyoo yɛ sɛɛ mli akɛ nɔ ni efee lɛ ejaaa. No hewɔ lɛ beni Mike naanyo ko nii gbo lɛ, Mike le nɔ ni esa akɛ efee. Ekɛɛ akɛ: “Kulɛ nɔ ni mafee yɛ afii komɛi ni eho lɛ amli ji ekɔŋ nɔ ní matswa ni makɛɛ lɛ akɛ, ‘Feemɔ nuu.’ Shi amrɔ nɛɛ lɛ mimɔ enine mli ni mikɛɛ lɛ akɛ, ‘Bɔ fɛɛ bɔ ni osumɔɔ ni onu he lɛ, nu he nakai. Ebaaye ebua bo ni onyɛ odamɔ naa. Kɛ oosumɔ ni mishio ni miya lɛ maya. Kɛ oosumɔ ni mahi omasɛi lɛ, mahi shi. Shi kaashe gbeyei akɛ ooojie ohenumɔi akpo.’”

MaryAnne hu nu nɔnyɛɛ he beni ewu gbo ni eka akɛ eeetsimɔ ehenumɔi anaa lɛ. Ekaiɔ akɛ: “Mihao waa yɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa ni mitaoɔ akɛ mafee maha mɛi krokomɛi lɛ mli, no hewɔ lɛ miŋmɛɛɛ gbɛ ni mihenumɔi aje kpo. Shi mikase yɛ naagbee akɛ mɔdɛŋ ni mibɔɔ koni mafee hewalɛwoo akulashiŋ maha mɛi krokomɛi lɛ yeee ebuaaa mi. Mije shishi misusu shihilɛ ni miyɔɔ mli lɛ he ni mikɛɛ, ‘Kɛ esa akɛ ofo lɛ fo. Kaabɔ mɔdɛŋ ofee ohe mɔ ni he wa tsɔ. Jiemɔ ohenumɔi akpo koni ohe ajɔ bo yɛ sɛɛ mli.’”

No hewɔ lɛ Mike kɛ MaryAnne fɛɛ jie yi akɛ: Ŋmɛɛ awerɛho ni oyeɔ lɛ gbɛ! Ni nɔ ni amɛwie nɛɛ ja. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ awerɛhoyeli ji henumɔ ni ehe hiaa ni ajie lɛ kpo. Ohenumɔi ni ooojie lɛ kpo lɛ baanyɛ ajie nɔnyɛɛ ni oyɔɔ mli lɛ kɛya. Adebɔɔ naa henumɔi ni ajieɔ lɛ kpo, ní shishinumɔ kɛ anɔkwa saji fata he lɛ haa okɛ ohenumɔi woɔ gbɛhe ni sa mli.

Shi, jeee mɔ fɛɛ mɔ jieɔ awerɛho kpo yɛ gbɛ kome too lɛ nɔŋŋ nɔ. Ni saji tamɔ kɛji suɔlɔ lɛ gbo trukaa loo gbele lɛ ba yɛ hela ko ni sɛɛ tsɛ aahu sɛɛ lɛ baanyɛ asa mɛi ni eshi amɛ yɛ esɛɛ lɛ anifeemɔi yɛ henumɔŋ lɛ he. Shi nɔ kome yɛ ni jeɔ kpo faŋŋ: Ohenumɔi anɔ ni ooonyɛ lɛ baanyɛ aye awui yɛ gbɔmɔtsoŋ kɛ henumɔŋ fɛɛ. Ehi kwraa akɛ ooojie owerɛhoyeli lɛ kpo. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ŋaawoo ni anyɛɔ atsuɔ he nii lɛ yɛ Ŋmalɛi lɛ amli.

Awerɛhoyeli ni Ajieɔ lɛ Kpo—Yɛ Mɛɛ Gbɛ Nɔ?

Wiemɔ baanyɛ afee enɛ kpojiemɔ ni yeɔ buaa. Yɛ blematsɛ Hiob bii nyɔŋma lɛ fɛɛ agbele, kɛ agbɛnɛ eheloonaa nibii krokomɛi lɛ ahiɛkpatamɔ lɛ sɛɛ lɛ, ekɛɛ akɛ: “Mijeŋhilɛ eje mitsine; maŋmɛ mikɔmɔyeli lɛ gbɛ, [Hebri, “majie lɛ kpo”], mawie yɛ misusuma hejaramɔ lɛŋ.” (Hiob 1:2, 18, 19; 10:1) Hiob nyɛɛɛ atsĩ bɔ ni enuɔ sane lɛ he ehaa lɛ naa dɔŋŋ. Esa akɛ ejie lɛ kpo; esa akɛ ‘ewie.’ Nakai nɔŋŋ Ŋleshinyo shwɛmɔi ahe woloŋmalɔ Shakespeare ŋma yɛ wolo ni ji Macbeth lɛ mli akɛ: “Okɛ wiemɔi awo awerɛhoyeli mli; awerɛhoyeli ni ajieee lɛ kpo yɛ faŋŋ mli lɛ baanyɛ aye gbɔmɔ lɛ nɔ kwraa yɛ dioofeemɔ mli.”

No hewɔ lɛ, ohenumɔi ni ooowie he otsɔɔ “naanyo anɔkwafo” ni kɛ tsuishitoo kɛ henumɔ baabo toi lɛ baanyɛ ni ekɛ hejɔlɛ ko aba. (Abɛi 17:17, NW) Yɛ bei pii amli lɛ niiashikpamɔi kɛ henumɔi ni akɛwoɔ wiemɔi amli lɛ haa efeɔ mlɛo akɛ aaanu shishi ni anyɛ atsu he nii. Ni kɛji ákɛ toibolɔ lɛ ji mɔ kroko ni esuɔlɔ egbo ni etsu nɔ ni elaaje lɛ he nii yɛ gbɛ ni mɔɔ shi nɔ lɛ, obaanyɛ omɔmɔ ŋaawoi komɛi ni tsɔɔ gbɛ ni oootsɔ nɔ odamɔ naa lɛ kɛjɛ ewiemɔi amli. Beni nyɛ ko bi gbo lɛ, etsɔɔ nɔ hewɔ ni yoo kroko ni lɛ hu ekɛ shihilɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ ekpe pɛŋ ni ekɛ lɛ wie lɛ ye bua lɛ lɛ mli akɛ: “Le ni mibale akɛ mɔ kroko hu etsɔ shihilɛ ni tamɔ nakai nɔŋŋ mli, ni eje mli shweshweeshwe, ni eeya nɔ yɛ shihilɛ mli ni eshihilɛ eŋmɛ pɛpɛɛpɛ ekoŋŋ lɛ wo mi hewalɛ waa.”

Biblia mli nɔkwɛmɔnii tsɔɔ akɛ ohenumɔi ni oooŋmala lɛ baanyɛ aye abua bo ni ojie owerɛhoyeli lɛ kpo

Ni kɛji ákɛ omii shɛɛɛ ohenumɔi ni owieɔ he lɛ ahe hu? Yɛ Saul kɛ Yonatan gbele sɛɛ lɛ, David ŋma awerɛhoyeli lala ko ni henumɔ yɔɔ mli waa ni ekɛfɔse ewerɛhoyeli lɛ eshwie shi. Yɛ naagbee lɛ awerɛho lala nɛɛ bafee Biblia mli wolo ni ji Samuel Wolo ni Ji Enyɔ ni aŋma afɔ shi lɛ fã. (2 Samuel 1:17-27; 2 Kronika 35:25) Nakai nɔŋŋ hu ewaaa haaa mɛi komɛi akɛ amɛaajie amɛhenumɔi akpo yɛ niŋmaai amli. Yoo okulafo ko bɔ amaniɛ akɛ enyɛɔ eŋmaa ehenumɔi eshwieɔ shi ni yɛ gbii komɛi asɛɛ lɛ ekaneɔ nɔ ni eŋma lɛ. Ena akɛ enɛ ye ebua lɛ ni ehe jɔ lɛ.

Ohenumɔi ni ooogba he sane otsɔɔ, kɛtsɔ wiemɔ loo niŋmaa nɔ lɛ baanyɛ aye abua bo ni ojie owerɛhoyeli lɛ kpo. Ebaanyɛ eye ebua ni ajie shishinumɔ ni anaaa lɛ kɛya. Nyɛ ni ebi egbo tsɔɔ mli akɛ: “Mi kɛ miwu fɛɛ nu gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi ni tse gbala mli beni amɛbi ko gbo lɛ he sane, ni wɔsumɔɔɔ ni enɛ aba wɔnɔ. No hewɔ lɛ, be fɛɛ be ni wɔmli aaafu, ni wɔmiisumɔ ni wɔshwa wɔteŋ mɔ ko lɛ, wɔgbaa he sane ni wɔbaa gbeekpamɔ yɛ he. Misusuɔ akɛ wɔnyɛ wɔbɛŋkɛ wɔhe kpaakpa kɛtsɔ nakai feemɔ nɔ.” No hewɔ lɛ, ni oooha ale ohenumɔi lɛ baanyɛ aye abua bo ni onu shishi akɛ, eyɛ mli akɛ ekolɛ nyɛ fɛɛ nyɛlaaje nɔ ko moŋ, shi mɛi krokomɛi yeɔ awerɛho yɛ gbɛ̀i srɔtoi anɔ​—yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛbe naa kɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛgbɛ nɔ hu.

Nɔ kroko hu ni baaye abua ni ojie owerɛhoyeli lɛ kpo ji yaafo. Biblia lɛ kɛɔ akɛ: “Yaafo be yɛ.” (Jajelɔ 3:1, 4) Yɛ anɔkwale mli lɛ mɔ ko ni wɔsumɔɔ lɛ lɛ gbele kɛ be ni tamɔ nɛkɛ baa. Etamɔ nɔ ni awerɛhoyeli ni kɛ yaafonui baa lɛ bafeɔ tsamɔ nifeemɔ ni he hiaa ní yaa nɔ lɛ fã.

Oblayoo ko tsɔɔ bɔ ni enaanyo kpakpa ko ye ebua lɛ ni enyɛ edamɔ naa beni enyɛ gbo lɛ mli. Ekaiɔ akɛ: “Minaanyo lɛ yɛ mimasɛi be fɛɛ be. Ekɛ mi fo. Ekɛ mi wie. Minyɛ mijie mihenumɔi akpo yɛ faŋŋ mli, ni no he hiaa mi waa. Ehe ehiaaa ni ohiɛ agbo yɛ yaafo he.” (Kwɛmɔ Romabii 12:15.) Ni asaŋ ehe ehiaaa ni ohiɛ agbo yɛ oyaafonui ahe. Taakɛ wɔna lɛ, Biblia lɛ eyi obɔ kɛ hii kɛ yei ni yɔɔ hemɔkɛyeli​—ni Yesu Kristo fata he​—ni fo yɛ faŋŋ mli ni amɛhiɛ gbooo lɛ ahe nɔkwɛmɔnii.​—1 Mose 50:3; 2 Samuel 1:11, 12; Yohane 11:33, 35.

Mɛi ni yeɔ awerɛho lɛ ahiɛ sɔɔ miishɛjemɔ, yɛ maŋ fɛɛ maŋ nɔ

Ekolɛ obaana akɛ be shɛɔ ni onyɛɛɛ otsɔɔ be mli ni ohenumɔi baaje kpo. Yaafonui baanyɛ aho ni oleee ohe be. Yoo okulafo ko na akɛ nii ni eeehe yɛ shwapo ko ni ahɔɔ niyenii srɔtoi yɛ mli lɛ (nɔ ko ni ekɛ ewu fɔɔ feemɔ lɛ) baanyɛ aha efo, titri lɛ kɛ́ eehe niyenii ni ewu sumɔɔ jogbaŋŋ lɛ. Too tsui oha ohe. Ni kaanu he akɛ esa akɛ otsi yaafonui lɛ anaa. Kaimɔ akɛ, eji bɔ ni gbɔmɔ bɔɔ su yɔɔ yɛ awerɛhoyeli he kɛ awerɛhoyeli lɛ fã ni he hiaa.

Tɔmɔ He Nitsumɔ

Taakɛ wɔtsɔ hiɛ wɔna lɛ, mɛi komɛi nuɔ tɔmɔ he yɛ amɛsuɔlɔ ko gbele sɛɛ. Enɛ baanyɛ aye abua ni etsɔɔ awerɛho babaoo ni Yakob, nuu anɔkwafo lɛ ye beni aha ehe eye akɛ “kooloo fɔŋ ko” etserɛ ebinuu Yosef mli lɛ mli. Yakob diɛŋtsɛ tsu Yosef akɛ eyakwɛ akɛ ani enyɛmimɛi hii lɛ yɛ jogbaŋŋ lo. No hewɔ lɛ ekã shi faŋŋ akɛ tɔmɔ henumɔi bɔi Yakob naa gbamɔ, tamɔ akɛ, ‘Mɛni hewɔ mitsu Yosef kome too kɛtee? Mɛni hewɔ mitsu lɛ kɛtee he ni kooloi awuiyelɔi yɔɔ?’​—1 Mose 37:33-35.

Ekolɛ onuɔ he akɛ ohiɛ ni oku ofɔ nɔ ko nɔ lɛ kɛ osuɔlɔ lɛ gbele ba. Nakai tɔmɔ lɛ yɔsemɔ​—kɛ́ eyɛ mli loo eji susumɔ ko kɛkɛ lɛ​—ji nifeemɔi ni jeɔ kpo yɛ awerɛhoyeli lɛ he, ni ebaanyɛ efee nɔ ni yeɔ buaa. Ehe ehiaaa ni oha henumɔ ni tamɔ nɛkɛ ahi okome omli yɛ biɛ hu. Ní ooowie bɔ ni onuɔ tɔmɔ he ohaa lɛ baanyɛ ekɛ hejɔlɛ ni he hiaa bo babaoo lɛ aba.

Shi, esa akɛ oyoo akɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni wɔsumɔɔ mɔ ko babaoo wɔhaa lɛ, wɔnyɛŋ wɔkudɔ eshihilɛ, ni wɔnyɛŋ wɔtsĩ “be kɛ shihilɛ mli nibii ni aleee ni baa trukaa” lɛ naa koni ekaba mɛi ni wɔsumɔɔ amɛ lɛ anɔ. (Jajelɔ 9:11, NW) Agbɛnɛ hu, ekã shi faŋŋ akɛ efɔŋ ko bɛ oyiŋtoi lɛ ahe. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ani datrɛfonyo ni oyanaaa lɛ amrɔ nɔŋŋ lɛ tsɔɔ akɛ oto oyiŋ ni osuɔlɔ lɛ he aye ni egbo? Jeee nakai kwraa! Belɛ ani bo ji mɔ ni nakai mɔ lɛ gbele lɛ jɛ? Dabi.

Nyɛ ko kase bɔ ni eeetsu tɔ̃mɔ lɛ he nii eha beni ebiyoo gbo yɛ kar oshara ko mli lɛ sɛɛ. Yoo lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Minu he akɛ mitɔ̃ akɛ mitsu lɛ. Shi mibayɔse akɛ eyɛ ŋmɔlɔ akɛ manu he nakai. Nɔ fɔŋ ko bɛ tsú ni mitsu lɛ ni ekɛ etsɛ ayatsu nɔ ko lɛ he. Oshara ni yɔɔ gbeyei ko kɛkɛ ba.”

Ekolɛ obaakɛɛ akɛ, ‘Shi nibii pii yɛ ni miná ni kulɛ miwie loo mifee.’ Eji anɔkwale, shi wɔteŋ namɔ baanyɛ akɛɛ akɛ wɔfee tsɛ, nyɛ loo bi ni yeɔ emuu? Biblia lɛ kaiɔ wɔ akɛ: “Wɔ fɛɛ wɔtɔ̃ɔ babaoo; kɛ́ mɔ ko tɔ̃ɔɔ yɛ wiemɔ mli lɛ, lɛ lɛ nuu ni hi kɛwula shi ji lɛ.” (Yakobo 3:2; Romabii 5:12) No hewɔ lɛ kpɛlɛmɔ anɔkwale ni eji akɛ oyeee emuu lɛ nɔ. Ní oooya nɔ okɛ wiemɔi ni ji “eji mifee nɛkɛ kɛ nɛkɛ kulɛ” atsu nii yɛ gbɛ̀i srɔtoi babaoo nɔ lɛ tsakeŋ nɔ ko nɔ ko, shi moŋ ebaanyɛ eha tɔmɔ ni onuɔ he lɛ nɔ kunim ni oooye lɛ sɛɛ agbala shi.

Kɛ oyɛ yiŋtoi kpakpai ni ooodamɔ nɔ ohe oye akɛ otɔ̃ diɛŋtsɛ, shi jeee nɔ ko kɛkɛ ni osusuɔ lɛ, no lɛ susumɔ nɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ tɔmɔ jiemɔ mli lɛ he​—Nyɔŋmɔ dɛŋ eshaifaa. Biblia lɛ maa nɔ mi ehaa wɔ akɛ: “Kɛji bo, Yehowa, okɛɛ ooodi nishaianii asɛɛ lɛ, kulɛ, Nuŋtsɔ, namɔ po aaanyɛ shi adamɔ? Shi bo odɛŋ eshaifaa yɔɔ.” (Lala 130:3, 4) Onyɛŋ oku osɛɛ kɛya nɔ ni eho lɛ he ni otsake nɔ ko. Shi, obaanyɛ okpa Nyɔŋmɔ fai kɛha eshaifaa kɛha tsutsu tɔmɔi lɛ. Kɛkɛ lɛ mɛni? Ojogbaŋŋ, kɛ Nyɔŋmɔ ewo shi akɛ ekɛ otsutsu tɔmɔi baake bo lɛ, ani esaaa akɛ bo hu okɛkeɔ ohe?​—Abɛi 28:13; 1 Yohane 1:9.

Mlifu He Nitsumɔ

Ani ekolɛ omli fuɔ datrɛfoi, helatsɛmɛi akwɛlɔi, nanemɛi, aloo mɔ ni gbo lɛ po? Yɔsemɔ akɛ enɛ hu ji gbele lɛ sɛɛ nifeemɔi ni jeɔ kpo. Ekolɛ omlifu lɛ jɛ dɔlɛ ni onuɔ he lɛ mli. Niŋmalɔ ko wie akɛ: “Mlifu lɛ ni oooyoo​—ní jeee akɛ okɛaatsu nii shi moŋ ni ooole akɛ onuɔ he​—lɛ pɛ baaha oye ohe kɛjɛ nibii ni efiteɔ ni jɛɔ mli baa lɛ he.”

Ekolɛ ebaaye ebua kɛ́ ojie mlifu lɛ kpo loo okɛ mɛi gba he sane. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ekã shi faŋŋ akɛ jeee yɛ bolɔmɔ ni naa wa ni anyɛɛɛ nɔ aye lɛ mli. Biblia lɛ bɔɔ kɔkɔ akɛ oshara yɛ mlifu ni sɛɛ tsɛɔ lɛ mli. (Abɛi 14:29, 30) Shi ekolɛ obaaná miishɛɛ kɛjɛ enɛ he ni ooowie otsɔɔ naanyo ko ni nuɔ mɔ shishi lɛ mli. Ni mɛi komɛi ena akɛ amɛkpɔiaŋ ni amɛgbɔleɔ waa yɛ be mli ni amɛmli efu lɛ yeɔ buaa ni mlifu lɛ baa shi.​—Kwɛmɔ Efesobii 4:25, 26 hu.

Eyɛ mli akɛ ehe hiaa ni owie anɔkwale yɛ ohenumɔi ahe moŋ, shi kɔkɔbɔɔ wiemɔ hu sa jogbaŋŋ yɛ biɛ. Srɔtofeemɔ agbo yɛ ohenumɔi ni owieɔ he otsɔɔ, kɛ fɛ̃ ni ooofɛ̃ loo ofɔse oshwie mɛi krokomɛi anɔ lɛ teŋ. Ehe ehiaaa ni oshwa mɛi krokomɛi yɛ omlifu kɛ onaagba lɛ hewɔ. No hewɔ lɛ, ha ohiɛ ahi omlifu ni ooowie he otsɔɔ lɛ nɔ, shi jeee yɛ gbɛ ni ejaaa nɔ. (Abɛi 18:21) Yelikɛbuamɔ nɔ ko ni haa adamɔɔ awerɛhoyeli naa fe fɛɛ eko yɛ, ni wɔbaasusu enɛ he agbɛnɛ.

Yelikɛbuamɔ ni Jɛ Nyɔŋmɔ Ŋɔɔ

Biblia lɛ maa nɔ mi kɛhaa wɔ akɛ: “Yehowa bɛŋkɛɔ mɛi ni tsuii ekumɔ lɛ, ni ehereɔ mɛi ni mumɔ tswiaa shi kɛ dɔlɛ lɛ.” (Lala 34:19) Hɛɛ, nɔ ni fe fɛɛ lɛ, wekukpaa ni aaakã okɛ Nyɔŋmɔ teŋ lɛ baanyɛ aye abuao ni onyɛ odamɔ mɔ ni osumɔɔ lɛ lɛ gbele naa. Yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? Ŋaawoi ni anyɛɔ atsuɔ he nii ni akɛha kɛbashi bianɛ lɛ fɛɛ damɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ, ni ji Biblia lɛ nɔ, loo ekɛ lɛ kpaa gbee. Ekɛ nitsumɔ baanyɛ aye abua bo ni odamɔ naa.

Kɛfata he lɛ, kaabu bɔ ni sɛɛnamɔ yɔɔ sɔlemɔ he waa ha lɛ akɛ nɔ ko bibioo. Biblia lɛ woɔ wɔ hewalɛ akɛ: “Shɛ ojatsu lɛ ofɔ Yehowa nɔ, ni lɛ eeehiɛ omli.” (Lala 55:23) Kɛji ákɛ ohenumɔi ni ogbaa onaanyo ni nuɔ he ehaa bo lɛ aaaye abua lɛ, enyiɛ nɔŋŋ ni otsui ni ooofɔse oshwie “miishɛjemɔ fɛɛ Nyɔŋmɔ lɛ” hiɛ lɛ yeŋ ebuaŋ bo babaoo moŋ!​—2 Korintobii 1:3.

Jeee akɛ sɔlemɔ haa wɔnuɔ he akɛ wɔhe ejɔ wɔ kɛkɛ. ‘Sɔlemɔ Toibolɔ’ lɛ woɔ shi akɛ ekɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ baaha etsuji ni kɛ anɔkwayeli fɛɛ biɔ enɛ lɛ. (Lala 65:3; Luka 11:13) Ni Nyɔŋmɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ, loo enifeemɔ hewalɛ lɛ baanyɛ awula bo kɛ “hewalɛ ni fa kɛteke nɔ,” koni onyɛ ojɛ gbi kome nɔ kɛya gbi kroko nɔ. (2 Korintobii 4:7) Kaimɔ akɛ: Nyɔŋmɔ baanyɛ aye abua etsuji anɔkwafoi ni amɛŋmɛ amɛtsui shi yɛ naagba fɛɛ naagba ni amɛkɛaakpe lɛ mli.

Yoo ko ni ebi gbo kaiɔ bɔ ni hewalɛ ni sɔlemɔ yɔɔ lɛ ye ebua lɛ kɛ ewu kɛtsɔ nɔ ni amɛlaaje nɛɛ mli. Yoo nɛɛ tsɔɔ mli akɛ: “Kɛ wɔyɛ shia gbɛkɛ ni awerɛhoyeli lɛ bafee nɔ ni wɔnyɛɛɛ wɔye nɔ lɛ, wɔfeɔ ekome wɔsɔleɔ waa. Klɛŋklɛŋ be mli ni wɔfee nii ni efataaa wɔhe​—klɛŋklɛŋ asafoŋ kpee ni wɔtee, klɛŋklɛŋ kpee wulu ni wɔtee lɛ​—wɔsɔle wɔbi hewalɛwoo. Kɛ wɔte shi leebi ni wɔna akɛ wɔnyɛɛɛ wɔdamɔ bɔ ni eji anɔkwale ha lɛ naa lɛ, wɔsɔleɔ wɔhaa Yehowa koni eye ebua wɔ. Yɛ yiŋtoi komɛi ahewɔ lɛ, eyeɔ mi awui diɛŋtsɛ akɛ mikome manyiɛ kɛbote shia lɛ mli. No hewɔ lɛ, be fɛɛ be ni mikome maba shia lɛ, misɔleɔ mikpaa Yehowa fai koni eye ebua mi koni mikagbugba.” Nakai yoo anɔkwafo lɛ heɔ eyeɔ diɛŋtsɛ akɛ nakai sɔlemɔi lɛ kɛ tsakemɔ ba. Bo hu obaana akɛ yɛ osɔlemɔi ni osɔleɔ daa lɛ ahetoohamɔ mli lɛ, ‘Nyɔŋmɔ toiŋjɔlɛ ni fe jwɛŋmɔi fɛɛ lɛ baabu otsui kɛ ojwɛŋmɔŋ nyɛmɔi ahe.’​—Filipibii 4:6, 7; Romabii 12:12.

Yelikɛbuamɔ ni Nyɔŋmɔ kɛhaa lɛ kɛ tsakemɔ baa. Kristofonyo bɔfo Paulo jaje akɛ Nyɔŋmɔ “shɛjeɔ wɔmii yɛ wɔmanehului lɛ fɛɛ mli, koni wɔ hu wɔnyɛ wɔkɛ miishɛjemɔ . . . ashɛje mɛi ni naa amanehulu fɛɛ amanehulu lɛ amii.” Eji anɔkwale akɛ, ŋwɛi yelikɛbuamɔ ejieee piŋmɔ lɛ kɛyaaa moŋ, shi ebaanyɛ eha enaadaamɔ afee mlɛo. No etsɔɔɔ akɛ ofooo dɔŋŋ loo ohiɛ aaakpa osuɔlɔ lɛ nɔ. Shi obaanyɛ oje mli. Ni yɛ be mli ni ofeɔ nakai lɛ, nɔ ni okpa shi ona loo otsɔ mli lɛ baaha ofee mɔ ni nuɔ nii ashishi ni yɔɔ henumɔ babaoo yɛ mɛi krokomɛi ayelikɛbuamɔ mli koni amɛdamɔ gbele ni tamɔ nakai lɛ naa.​—2 Korintobii 1:4.