Skip to content

Skip to table of contents

VAHE NIMA

Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí

Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí

1, 2. ʻOku totonu ke hanga ʻa e ngaahi mātuʻá kia hai ki ha tokoni ʻi hono ʻohake ʻo ʻenau fānaú?

 “KOE fānau koe tofia mei a Jihova,” ko e kalanga ia ʻa ha mātuʻa houngaʻia ʻi he taʻu nai ʻe 3,000 kuo maliu atú. (Sāme 127:​3PM) Ko e moʻoni, ko e fiefia ʻi he tuʻunga ko e mātuʻa tauhi fānaú ko ha pale maʻongoʻonga ia mei he ʻOtuá, ko e taha ʻa ia ʻoku ala maʻu ki he tokolahi taha ʻo e kakai malí. Kae kehe, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu fānaú ʻoku vave ʻenau fakatokangaʻi ʻoku ʻomai ʻe he tuʻunga ko e mātuʻa tauhi fānaú ʻa e fiefiá, fakataha mo e ngaahi fatongia.

2 Tautefito ʻi he ʻahó ni, ko hono tauhi hake ʻo e fānaú ko ha ngāue lahi fakaʻulia ia. Ka neongo ia, kuo lavameʻa ʻa e tokolahi ʻi hono fai iá, pea ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he tokotaha-tohi-sāme fakamānavaʻí ʻa e foungá, ʻaki ʻene pehē: “Ka ʻikai langa ʻe Sihova ʻa e fale, ko e ongosia ʻa e kau langa ko e kulanoa pe.” (Sāme 127:1) Ko e ofi ange ʻa hoʻo muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová, te ke hoko ai ko e mātuʻa lelei ange. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Falala ki he ʻEiki ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, ʻo ʻouae fāki ki ho poto oʻou.” (Palovepi 3:5) ʻOkú ke loto-lelei ke fanongo ki he faleʻi ʻa Sihová ʻi hoʻo kamata ʻa hoʻo ngāue taʻu ʻe 20 ʻo hono ʻohake ʻa e kiʻi tamá?

TALI ʻA E VAKAI ʻA E TOHITAPÚ

3. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi tamaí ʻi hono ʻohake ʻo e fānaú?

3 ʻI he ngaahi ʻapi lahi takatakai ʻi he māmaní, ʻoku vakai ʻa e tangatá ki hono akoʻi ʻa e fānaú ko e ngāue tefito ia ʻa e fefiné. Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngafa ʻo e tamaí ʻi hono tuʻunga ko e tokotaha ngāue paʻanga tefitó ia. Kae kehe, ʻoku toe pehē ai ʻoku ʻi ai hono ngaahi fatongia ʻi he ʻapí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Tokonaki hoʻo ngaue ʻi tuʻa, pea teuteu maʻau ʻi he vao; hili ia pea ke nofo ke langa hao fale.” (Palovepi 24:27) ʻI he vakai mai ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi tamaí mo e ngaahi faʻeé ko e ngaahi hoa ia ki hono akoʻi ʻo e kiʻi tamá.​—Palovepi 1:​8, 9.

4. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau vakai ki he fānau tangatá ʻoku nau māʻolunga ange kinautolu ʻi he fānau fefiné?

4 ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki hoʻo fānaú? ʻOku pehē ʻe he ngaahi līpōtí ʻi ʻĒsia “ʻoku ʻikai faʻa talitali lelei ai ʻa e fanga kiʻi pēpē fefiné.” Ko e tomuʻa fehiʻa ki he tamaiki fefiné fakatatau ki he līpōtí ʻoku kei hoko ia ʻi ʻAmelika Latina, naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e “ngaahi fāmili ʻoku nau maʻu ʻa e mahino lahi angé.” Neongo ia, ko hono moʻoní, ko e tamaiki fefiné ʻoku ʻikai ko e fānau ia ʻi ha kalasi hono ua. Ko Sēkope, ko ha tamai ʻiloa ʻo e kuonga muʻá, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e kotoa ʻo ʻene fānaú, ʻo kau ai ha ngaahi ʻofefine pē naʻe fanauʻi ʻi he aʻu mai ki he taimi ko iá, ko e “fanau ia kuo meaʻofaʻaki ʻe he ʻOtua [kiate au].” (Senesi 33:​1-5; 37:35) ʻI he tuʻunga tatau, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e kotoa ʻo e “tamaiki iki” (tamaiki tangata mo e fefine) naʻe ʻomai kiate iá. (Mātiu 19:​13-15PM) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻá ne tapua mai ʻa e vakai ʻa Sihová.​—Teutalonome 16:14.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku totonu ke ne puleʻi ʻa e fili ʻa ha ongo meʻa fekauʻaki mo e lahi ʻo hona fāmilí?

5 ʻOku ʻamanekina ʻi ho koló ha fefine ke ne fanauʻi ʻa e fānau tokolahi taha ʻe ala lavá? Ko hono totonú, ko e tokolahi ʻo e fānau ʻoku maʻu ʻe ha ongo meʻa malí ko e fili fakafoʻituitui pē ia ʻa kinaua. Fēfē kapau ʻoku hala ʻa e ongo mātuʻá ʻi he ngaahi meʻa ke fafangaʻi, fakavalaʻi, mo akoʻiʻaki ʻa e fuʻu fānau tokolahí? Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke fakakaukau ʻa e ongo meʻá ki he meʻá ni ʻi he taimi ʻokú na fai ai ʻa e fili ki he lahi ʻo hona fāmilí. Ko e ngaahi hoa mali ʻe niʻihi ʻa ē ʻoku ʻikai lava ke nau tokoniʻi ʻa e kotoa ʻo ʻenau fānaú, ʻoku nau tuku ki he ngaahi kāingá ʻa e fatongia ki hono ʻohake ʻa e niʻihi ʻo kinautolú. ʻOku fakapotopoto ʻa e tōʻonga ko ení? Ko e moʻoni ʻoku ʻikai. Pea ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi mātuʻá mei honau fatongia ki heʻenau fānaú. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai te ne tokonaki ki he faʻahinga ʻoku ʻaʻaná, pea tautefito ki he faʻahinga ko e ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí, kuo fakaʻikaiʻi ʻe ia ʻa e tuí.” (1 Timote 5:8NW) Ko e ngaahi hoa fua fatongiá ʻoku nau feinga ke palani ʻa e lahi ʻo honau “fāmilí” koeʻuhi ke nau lava ai ʻo ‘tokonaki ki he faʻahinga ʻoku ʻanautolú.’ ʻE lava ke nau fai ha fakavahavaha-fanau koeʻuhi ke fai ai ʻa e meʻá ni? Ko e meʻa foki ko iá ko ha fili fakafoʻituitui mo ia, pea kapau ʻe fili ʻa e ngaahi hoa malí ki he founga ko ení, ko e fili ki he meʻa ke taʻofi ʻaki ʻa e feitamá ko ha toe meʻa fakafoʻituitui pē mo ia. “Kuo pau ke taki taha fua ʻene kavenga aʻana.” (Kaletia 6:5) Kae kehe, ko e fakavahavaha-fanau ʻoku kau ki ai ha faʻahinga founga pē ʻo e fakatōtamá ʻoku fepaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e “matavai ʻo e moʻui.” (Sāme 36:9) Ko ia ai, ke fakaʻauha ha moʻui hili hono feitamaʻí ʻe fakahaaʻi ai ʻa e taʻeʻapasia lahi kia Sihova pea ʻoku tatau ia mo e fakapō.​—Ekisoto 21:​22, 23; Sāme 139:16; Selemaia 1:5.

FAKALATO ʻA E NGAAHI FIEMAʻU HOʻO FĀNAÚ

6. Ko fē taimi ʻoku totonu ke kamata ai ʻa hono akoʻi ʻo ha kiʻi tamá?

6 ʻOku pehē ʻe he Palovepi 22:6: “Atu ako ki ha tamasiʻi, ʻo tāu mo hono ʻalunga.” Ko hono akoʻi ʻo e fānaú ko e toe fatongia fakaemātuʻa lahi ia ʻe taha. Ko ia ai, ko fē ʻa e taimi, ʻoku totonu ke kamata ai ʻa e ako ko iá? Tōmuʻa ʻaupito. Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko Tīmoté naʻe akoʻi ia ‘talu ʻene kei jií.’ (2 Timote 3:​15PM) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki hení ʻoku lava ke ʻuhinga ia ki ha kiʻi pēpē pe naʻa mo ha kiʻi tama teʻeki fanauʻi. (Luke 1:​41, 44; Ngāue 7:​18-20) Mei hení, naʻe maʻu ʻe Tīmote ʻa e akó mei he taimi naʻá ne kei siʻi ʻaupito aí​—pea ʻoku totonu ia. Ko e kei siʻí ʻa e taimi lelei ke kamata ai hono akoʻi ʻo ha kiʻi tama. Naʻa mo ha kiʻi pēpē kei siʻi ʻoku ʻi ai ʻene hoholi ki he ʻiló.

7. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki he ongo mātuʻá fakatouʻosi ke na fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo ʻena pēpeé? (e) Ko e hā ʻa e vahaʻangatae naʻe hoko ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú?

7 “ʻI he taimi naʻá ku ʻuluaki sio ai ki heʻeku pēpeé,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ʻe taha, “naʻá ku ʻofa kiate ia.” ʻOku pehē ʻa e tokolahi taha ʻo e ngaahi faʻeé. Ko e fepikitaki fakaʻofoʻofa ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e faʻeé mo e pēpeé ʻoku tupu ia ʻi heʻena maʻu ʻa e taimi fakataha ʻi he hili ʻa e fanauʻí. ʻOku toe tānaki atu ʻa e fakahuhú ki he fekoekoeʻi ko iá. (Fakafehoanaki mo e 1 Tesalonaika 2:7.) Ko hano amoamohi ʻe ha faʻē ʻa ʻene pēpeé mo talanoa ki aí ʻoku mahuʻinga ia ki hono fakalato ʻa e ngaahi fiemaʻu fakaeongo ʻa e pēpeé. (Fakafehoanaki mo Aisea 66:12.) Kae fēfē ʻa e tamaí? Ko ia foki ʻoku totonu ke ne faʻu ha fehokotaki vāofi mo ʻene kiʻi tama foʻoú. Ko Sihova tonu ko ha faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e meʻá ni. ʻI he tohi ʻa Palovepí, ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo e vahaʻangatae ʻo Sihova mo hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, ʻa ia ʻoku fakahoko mai ai ʻa ʻene pehē: “Naʻe maʻu au e Jihova i he kamataaga o hono hala . . . ko hono fiefiaaga au i he aho kotoabe.” (Palovepi 8:​22, 30PM; Sione 1:​14) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakatupulekina ʻe ha tamai lelei ha vahaʻangatae māfana, mo ʻofa mo ʻene kiʻi tamá mei he taimi tonu pē ko ia ʻo e kamata ʻa e moʻui ʻa e kiʻi tamá. “Fakahaaʻi ʻa e ʻofa lahi,” ko e lau ia ʻa ha mātuʻa ʻe taha. “ʻOku ʻikai ha kiʻi tama ʻe faifai pea mate ʻi he ngaahi fāʻofuá mo e ngaahi ʻumá.”

8. Ko e hā ʻa e fakaʻaiʻai fakaeʻatamai ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi mātuʻá ki he fanga kiʻi pēpeé ʻi he vave taha ʻe ala lavá?

8 Ka ʻoku fiemaʻu ʻe he fanga kiʻi pēpeé ia ʻa e meʻa lahi ange. Mei he mōmeniti pē ʻo e fanauʻí, ʻoku mateuteu ai honau fanga kiʻi ʻutó ke maʻu mo tauhi ʻa e fakamatalá, pea ko e ngaahi mātuʻá ko ha matavai tefito ia ʻo e meʻá ni. Tau fakatātāʻaki ʻa e leá. ʻOku pehē ʻe he kau fakatotoló ko e anga ʻo e lelei ʻa e ako ʻa ha kiʻi tama ke talanoá pea ke lautohí ʻoku “pehē ʻoku fehokotaki vāofi ia mo e natula ʻo e muʻaki felāveʻiʻaki ʻa e kiʻi tamá mo ʻene ongo mātuʻá.” Talanoa mo lautohi ki hoʻo kiʻi tamá mei heʻene kei pēpeé ʻo faai mai ai. ʻE vave ʻa ʻene loto ke faʻifaʻitaki kiate koé, pea ʻikai fuoloa te ke akoʻi leva ia ke lautohi. Ngalingali, ʻe malava ia ke lautohi ki muʻa ke hū ki he ʻapiakó. ʻE tautefito ʻa ʻene ʻaonga iá kapau ʻokú ke nofo ʻi ha fonua ʻa ia ʻoku siʻi ai ʻa e kau faiakó pea fuʻu lahi fau ʻa e ngaahi loki akó.

9. Ko e hā ʻa e taumuʻa mahuʻinga taha ʻoku fiemaʻu ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá?

9 Ko e tokanga muʻomuʻa ʻa e ongo mātuʻa Kalisitiané ko hono fakalato ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻena kiʻi tamá. (Sio ki he Teutalonome 8:3.) Pea ko e hā ʻa e taumuʻá? Ke tokoniʻi ʻena kiʻi tamá ke ne fakatupulekina ha angaʻitangata hangē ko Kalaisí, ko hono moʻoní, ke ʻai “ʻa e tangata foʻou.” (Efeso 4:24) ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ke nau fakakaukau ki he ngaahi naunau langa totonú mo e ngaahi founga fakaelanga totonú.

FAKAHŪHŪ ʻA E MOʻONÍ KI HOʻO KIʻI TAMÁ

10. Ko e hā ʻa e ngaahi anga ʻoku fiemaʻu ke fakatupulekina ʻe he fānaú?

10 Ko e tuʻunga lelei ʻo ha langa ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi he faʻahinga naunau naʻe ngāueʻaki ʻi hono faʻú. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko e ngaahi naunau langa lelei taha ki he ngaahi angaʻitangata faka-Kalisitiané ko e “koula, siliva, [mo e] maka mahuʻinga.” (1 Kolinito 3:​10-12) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi anga hangē ko e tui, poto, ʻiloʻilo, mateaki, ʻapasia, mo e houngaʻia ʻi he ʻofa kia Sihova mo ʻene ngaahi laó. (Sāme 19:​7-11; Palovepi 2:​1-6; 3:​13, 14) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú mei he fuofua taimi ʻo e hoko ko e kiʻi tamá ke fakatupulekina ʻa e ngaahi anga ko ení? ʻAki ʻa e muimui ʻi ha founga naʻe fakahaaʻi fuoloa mai ʻi he kuohilí.

11. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ʻIsilelí ʻenau fānaú ke nau fakatupulekina ʻa e ngaahi angaʻitangata fakaʻotuá?

11 Taimi nounou ki muʻa ʻi he hū ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe tala ai ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻa ʻIsilelí: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni ʻoku ou kouna atu he ʻaho ni ʻe fuesia ʻe ho loto: pea te ke uhuʻi [“fakahūhū,” NW] ki hoʻo fanau, pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalonome 6:​6, 7) ʻIo, ʻoku fiemaʻu ke hoko ʻa e ngaahi mātuʻá ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga, ngaahi takanga, kau fetuʻutaki, mo e kau faiako.

12. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke hoko ʻa e ngaahi mātuʻá ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí?

12 Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga. ʻUluakí, naʻe folofola ʻa Sihova: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni . . . ʻe fuesia ʻe ho loto.” Naʻá ne tānaki atu leva: ‘Te ke fakahūhū kinautolu ki hoʻo fanaú.’ Ko ia, ko e ngaahi anga fakaʻotuá kuo pau ke ʻuluaki ʻi he loto ia ʻo e ngaahi mātuʻá. Kuo pau ke ʻofa ʻa e mātuʻá ki he moʻoní pea moʻuiʻaki ia. Ko e toki taimi pē ia ʻe lava ke ne aʻu ai ki he loto ʻo e kiʻi tamá. (Palovepi 20:7) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tākiekina lahi ange ʻa e fānaú ʻe he meʻa ʻoku nau sio ki aí ʻi he meʻa ko ia ʻoku nau fanongo ki aí.​—Luke 6:40; 1 Kolinito 11:1.

13. ʻI hono fai ʻa e tokanga ki heʻenau fānaú, ʻoku lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?

13 Hoko ko ha takanga. Naʻe tala ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻa ʻi ʻIsilelí: ‘Lea ki hoʻo fanaú ʻi hoʻo nofo ʻi ho falé pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he halá.’ ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa hono fakamoleki ʻa e taimi mo e fānaú tatau ai pē pe ʻoku femoʻuekina ʻa e ngaahi mātuʻá. ʻOku hā mahino naʻe ongoʻi ʻe Sīsū naʻe tuha mo e fānaú ke tuku ki ai ʻa hono taimí. Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, “naʻe ʻomi kiate ia ha tamaiki, koeʻuhi ke ne ala kiate kinautolu.” Ko e hā ʻa e tali ʻa Sīsuú? “Pea ne hapai ʻa e kau tamaiki, ʻo ne ʻai hono nima kiate kinautolu, ʻo ne fuʻu tapuekina.” (Maake 10:​13, 16) Fakaʻuta atu, naʻe vave ʻa e tuʻunuku mai ʻo e ngaahi houa fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsuú. Neongo ia, naʻá ne ʻoange ki he fānau ko ení ʻa hono taimí mo ʻene tokangá. Ko ha lēsoni lelei moʻoni ē!

14. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ki he ngaahi mātuʻá ke fakamoleki hanau taimi mo ʻenau kiʻi tamá?

14 Hoko ko ha tokotaha fetuʻutaki. Ko hono fakamoleki ha taimi mo hoʻo kiʻi tamá te ne tokoniʻi koe ke ke fetuʻutaki ai mo ia. Ko e lahi ange ʻa hoʻo fetuʻutakí, ko e lelei ange ia ʻa hoʻo ʻiloʻilo ki he anga ʻo e tupulaki ʻa hono angaʻitangatá. Neongo ia, manatuʻi, ko e fetuʻutakí ko e meʻa lahi ange ia ʻi he talanoá. “Naʻe pau ke u fakatupulekina ʻa e pōtoʻi ʻi he fanongó,” ko e lau ia ʻa ha faʻē ʻi Pelēsila, “ʻo fanongo ʻaki ʻa hoku lotó.” Ko ʻene anga-kātakí naʻá ne fakatupu ha fua ʻi he taimi naʻe kamata ke vahevahe ange ai ʻe hono fohá ʻa ʻene ngaahi ongoʻí kiate iá.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi fiemaʻu ke tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he fakafiefiá?

15 ʻOku fiemaʻu ʻe he fānaú ha “ʻaho ke kata . . . mo e ʻaho ke meʻe,” ko ha taimi ki he fakafiefia. (Koheleti 3:​1, 4; Sakalaia 8:5) ʻOku mātuʻaki fakatupu fua ʻa e fakafiefiá ʻi he taimi ʻoku fiefia fakataha ai ʻa e ongo mātuʻá mo e fānaú. Ko ha moʻoniʻi meʻa fakamamahi ia he ʻi he ngaahi ʻapi lahi ʻoku ʻuhinga ʻa e fakafiefiá ki he sio televīsoné. Lolotonga ʻoku fakafiefia ʻa e ngaahi polokalama televīsone ʻe niʻihi, ʻoku fakaʻauha ʻe he ngaahi polokalama lahi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku leleí, pea ko e sio televīsoné ʻoku hehema ia ke ne taʻofi ʻa e fetuʻutakí ʻi ha fāmili. Ko ia ai, ko e hā ʻoku ʻikai ke fai ai ha meʻa ʻoku fakatupu ʻilo mo hoʻo fānaú? Hiva, fai ha ngaahi vaʻinga, feohi mo e ngaahi kaumeʻá, ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakafiefia. Ko e ngaahi fakafiefia peheé ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e fetuʻutakí.

16. Ko e hā ʻoku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻo fekauʻaki mo Sihová, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻenau fai iá?

16 Hoko ko ha faiako. “Te ke fakahūhū [ʻa e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni] ki hoʻo fanau,” ko e folofola ia ʻa Sihová. ʻOku tala atu ʻe he potutohí kiate koe ʻa e meʻa pea mo e founga ke faiako ʻakí. ʻUluakí, “te ke ʻofa [kia Sihova] ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ivi.” (Teutalonome 6:5) Pea “ko e ngaahi foʻi folofola ko ʻeni . . . te ke fakahūhū” leva ia. ʻOatu ʻa e fakahinohino kuo fakataumuʻa ki hono fakatupulekina ʻa e ʻofa ʻaufuatō kia Sihova mo ʻene ngaahi laó. (Fakafehoanaki mo e Hepelu 8:10.) Ko e foʻi lea “fakahūhū” ʻoku ʻuhingá ke akoʻi ʻaki hono toutou ʻai. Ko ia, ko Sihová, ʻoku hangē ʻokú ne tala atu kiate koe, ko e founga tefito ke tokoniʻi ʻaki ʻa hoʻo fānaú ke nau fakatupulekina ha angaʻitangata fakaʻotuá ko e talanoa fekauʻaki mo ia ʻi ha tuʻunga hokohoko. ʻOku kau ki he meʻá ni ʻa hono fai ha ako Tohitapu tuʻumaʻu mo kinautolu.

17. Ko e hā nai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke fakatupulekina ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau kiʻi tamá? Ko e hā hono ʻuhingá?

17 Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku nau ʻiloʻi ko hono ʻai ha fakamatala ke hū ki he loto ʻo ha kiʻi tama ʻoku ʻikai ke faingofua ia. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he kaungā Kalisitiané: “Mou [“fakatupulekina ha,” NW] holi lahi, o hage koe fānau toki faeleʻi, ki he hua huhu taekākā oe folofola.” (1 Pita 2:​2PM) Ko e kupuʻi lea “fakatupulekina ha holi lahi” ʻoku fokotuʻu mai ai ʻoku ʻikai ke fiekaia fakanatula pē ʻa e tokolahi ki he meʻakai fakalaumālié. ʻE fiemaʻu nai ki he ongo mātuʻá ke na maʻu ha ngaahi founga ke fakatupulekina ai ʻa e holi ko iá ʻi heʻena kiʻi tamá.

18. Ko e hā ʻa e ngaahi founga fakaefaiako ʻa Sīsū ʻoku fakalototoʻaʻi mai ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá?

18 Naʻe aʻu ʻa Sīsū ki he ngaahi lotó ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātaá. (Maake 13:34; Luke 10:​29-37) Ko e founga fakaefaiako ko ení ʻoku tautefito ʻa ʻene ola leleí ki he fānaú. Akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā fakaʻofoʻofa, mo fakamānako, ʻa e ngaahi talanoa nai ʻoku maʻu ʻi he tohi Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú. a ʻAi ke kau ki ai ʻa e fānaú. Tuku ke nau ngāueʻaki ʻenau malava ke fakatupu ʻiló ʻi he tā fakatātā mo fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohitapú. Naʻe toe ngāueʻaki foki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi fehuʻi. (Mātiu 17:​24-27) Faʻifaʻitaki ki heʻene foungá lolotonga ʻa hoʻo ako Tohitapu fakafāmilí. ʻI he ʻikai ke fakahaaʻi pē ha lao ʻa e ʻOtuá, ʻeke ha ngaahi fehuʻi hangē ko ení, Ko e hā naʻe ʻomai ai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e lao ko ení? Ko e hā ʻe hokó kapau te tau tauhi ia? Ko e hā ʻe hokó kapau ʻoku ʻikai te tau tauhi ia? Ko e ngaahi fehuʻi peheé ʻoku tokoniʻi ai ha kiʻi tama ke fakaʻuhinga pea ke sio ai ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻaonga mo lelei.​—Teutalonome 10:13.

19. Kapau ʻoku muimui ʻa e ngaahi mātuʻá ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú ʻi he feangai mo ʻenau fānaú, ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ʻe fiefia ai ʻa e fānaú?

19 ʻI he hoko ko ha faʻifaʻitakiʻangá, ko ha takangá, ko ha tokotaha fetuʻutakí, mo ha faiakó, ʻe lava ke ke tokoniʻi ai hoʻo kiʻi tamá mei hono ʻuluaki ngaahi taʻú ke ne fakatupu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻE fakaʻaiʻai ʻe he vahaʻangatae ko ení ʻa hoʻo kiʻi tamá ke ne hoko ʻo fiefia ʻi he tuʻunga ko ha Kalisitiané. Te ne feinga mālohi ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻene tuí naʻa mo e taimi ʻoku fehangahangai ai mo e tenge mei he toʻumeʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahí. Tokoniʻi maʻu pē ia ke ne houngaʻia ʻi he vahaʻangatae maʻongoʻonga ko ení.​—Palovepi 27:11.

KO E FIEMAʻU MĀTUʻAKI MAHUʻINGA ʻO E AKONAKÍ

20. Ko e hā ʻa e akonaki, pea ʻoku totonu ke fēfē ʻa hono ngāueʻakí?

20 Ko e akonakí ko ha ako ia ʻoku fakatonutonu ai ʻa e ʻatamaí mo e lotó. ʻOku fiemaʻu tuʻumaʻu ia ki he fānaú. ʻOku faleʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi tamaí ke “hanganaki tauhi hake [ʻenau fānaú] ʻi he akonaki mo e fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Ephesians 6:4NW) ʻOku totonu ke akonaki ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he ʻofa, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe Sihová. (Hepelu 12:​4-11) Ko e akonaki ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻofá ʻe lava ke fakahoko ia ʻaki ʻa e fakaʻuhinga. Mei hení, ʻoku tala mai ai kiate kitautolu ke “fanogo ki he akonaki.” (Palovepi 8:​33PM) ʻOku totonu ke fēfē hono fai ʻo e akonakí?

21. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke tauhi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻi heʻenau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku nau akonakiʻi ai ʻenau fānaú?

21 ʻOku fakakaukau ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ko e akonakiʻi ʻenau fānaú ʻoku kau ki ai ʻa e lea pē kiate kinautolu ʻi he ngaahi lea fakamanamana, ʻo tafuluʻi kinautolu, pe naʻa mo hano ngāhiʻi kinautolu. Kae kehe, ʻi he kaveinga tatau, ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Paula: “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau.” (Efeso 6:4) ʻOku enginaki ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke nau hoko ʻo “angalelei ki he kakai kotoa pe . . . ke [nau] fai angamalū [ʻenau] tautea ʻa kinautolu ʻoku fakatauʻilea.” (2 Timote 2:​24, 25) Ko e ngaahi mātuʻa Kalisitiané, lolotonga ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e fiemaʻu ke tuʻumaʻú, ʻoku nau feinga ke tauhi ʻa e ngaahi leá ni ʻi heʻenau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku nau akonakiʻi ai ʻenau fānaú. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻikai ke feʻunga pē ai ʻa e fakaʻuhingá, pea ʻe fiemaʻu nai ai ha faʻahinga founga ʻo e tauteá.​—Palovepi 22:15.

22. Kapau ʻoku fiemaʻu ke tautea ha kiʻi tama, ko e hā kuo pau ke tokoniʻi ia ke ne mahinoʻí?

22 ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi faʻahinga akonaki kehekehe ki he fānau kehekehe. Ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke “fakatonutonu ia ʻe he ngaahi foʻi leá pē.” Kiate kinautolu, ko hono fai ʻo e tauteá ʻi ha taimi ʻe niʻihi ki he talangataʻá ʻe hoko nai ia ko e fakahaofi moʻui. (Palovepi 17:10; 23:​13, 14; 29:​19NW) Neongo ia, ʻoku totonu ki ha kiʻi tama ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tautea ai iá. “Ko e ʻakau mo e valoki ʻoku nau ʻatu poto.” (Palovepi 29:​15, fakaʻītali ʻamautolu; Siope 6:24.) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo e tauteá. “Te u tautea koe ke feʻunga,” ko e folofola ia ʻa Sihova ki hono kakaí. (Selemaia 46:28e, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku ʻikai ʻaupito poupouʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi uipi fakaʻitá pe ngaahi tā lahí, ʻa ia ʻoku takatakaʻuli pea aʻu ʻo lavea ai ha kiʻi tama.—Palovepi 16:32.

23. Ko e hā ʻoku totonu ke malava ʻo ʻilo ʻe ha kiʻi tama ʻi he taimi ʻoku tauteaʻi ai ia ʻe heʻene ongo mātuʻá?

23 ʻI he taimi naʻe fakatokanga ai ʻa Sihova ki hono kakaí te ne akonakiʻi kinautolú, naʻá ne ʻuluaki folofola: “ʻOua te ke manavahe . . . he ʻoku ou ʻiate koe.” (Selemaia 46:28a) ʻI he founga tatau, ko e akonaki fakaemātuʻá, ʻi ha faʻahinga founga feʻungamālie pē, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻo ongoʻi ai ʻe ha kiʻi tama ia ʻoku liʻekina. (Kolose 3:21) ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke ongoʻi ʻe he kiʻi tamá ʻoku fai ʻa e akonakí koeʻuhi he ʻoku ‘ʻiate ia’ ʻa e mātuʻá, ʻi hono tafaʻakí.

MALUʻI HOʻO KIʻI TAMÁ MEI HA MAUMAU

24, 25. Ko e hā ʻa e fakamanamana palakū ʻe taha ʻa ia ʻoku fiemaʻu ke maluʻi mei ai ʻa e fānaú ʻi he ngaahi ʻahó ni?

24 ʻOku sioloto atu ʻa e kakai lalahi tokolahi ki heʻenau ʻi he tuʻunga kei siʻí ko ha taimi fakafiefia ia. ʻOku nau manatu ki ha ongoʻi māfana ʻo e malu, ko ha fakapapauʻi ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe heʻenau ongo mātuʻá ʻo tatau ai pē pe ko e hā. ʻOku fiemaʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau ongoʻi peheni, ka ʻi he māmani fakaʻau ke kovi ange ʻi he ʻaho ní, ʻoku toe faingataʻa ange ai ʻi he founga naʻe angaʻakí ʻa hono tauhi ke malu ʻa e fānaú.

25 Ko ha fakamanamana palakū kuo tupu hake ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní ko e pāʻusiʻi fakaefehokotaki fakasino ʻo e fānaú. ʻI Malēsia, ko e ngaahi līpooti ʻo e pāʻusiʻi ʻo ha kiʻi tama ʻoku liunga fā ai ʻa hono lahí ʻi he faai mai he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe hongofulu. ʻI Siamane ko e fānau nai ʻe toko 300,000 ʻoku ngaohikoviʻi fakaefehokotaki fakasino ʻi he taʻu taki taha, lolotonga ia ʻi ha fonua ʻi ʻAmelika Tonga, fakatatau ki he fakatotolo ʻe taha, ko e fika fakataʻú ʻoku fakafuofua ko ha fuʻu tokolahi fakaofo ko e toko 9,000,000! ʻOku fakamamahí, ko e tokolahi ʻo e fānau ko ení ʻoku pāʻusiʻi kinautolu ʻi honau ʻapí tonu ʻe he kakai ʻoku nau ʻiloʻi mo falala ki ai. Ka ko e fānaú ʻoku totonu ke ʻi ai hanau maluʻanga mālohi ʻi heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi mātuʻá ko e ngaahi maluʻanga?

26. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tauhi ai ke malu ʻa e fānaú, pea ʻe lava fēfē ke maluʻi ʻe he ʻiló ha kiʻi tama?

26 Koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻi he meʻa ʻoku hokosiá ko e fānau ko ia ʻoku siʻi ʻenau ʻilo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻoku tautefito ʻenau moʻuangofua ki he faʻahinga ʻoku nau pāʻusiʻi ʻa e fānaú, ko ha sitepu lahi ki hono taʻofí ko hono akoʻi ʻa e kiʻi tamá, naʻa mo e taimi ʻokú ne kei siʻi aí. Ko e ʻiló ʻe lava ke ne tokonaki mai ʻa e maluʻi “mei he hala oe tagata kovi, mei he tagata oku lea aki ae gaahi mea kovi.” (Palovepi 2:​10-12PM) ʻIlo ʻo e hā? ʻIloʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú, fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tonu mo hala fakaeʻulungāngá. Ko e ʻiloʻi foki ʻoku fai ʻe he kakai lalahi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi, pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki ha tokotaha kei siʻi ke talangofua ʻi he taimi ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tōʻonga taʻefeʻungá. (Fakafehoanaki mo Taniela 1:​4, 8; 3:​16-18.) ʻOua ʻe fakangatangata pē ʻa e fakahinohino peheé ki ha talanoa tuʻo taha pē. Ko e lahi taha ʻo e fānau īkí ʻoku fiemaʻu ke toutou fai kiate kinautolu ʻa e lēsoní ki muʻa ke nau manatuʻi lelei iá. ʻI he tupu hake ʻa e fānaú ʻo kiʻi lalahi angé, ʻe ʻapasiaʻi anga-ʻofa ai ʻe ha tamai ʻa e totonu ʻa hono ʻofefiné ke ʻi ai haʻane meʻa fakapulipulí, pea ko ha faʻē ki hono fohá​—ʻo ʻai ai ke mālohi ʻa e ongoʻi ʻa e kiʻi tamá ki he meʻa ʻoku totonú. Pea ko e moʻoni, ko e taha ʻo e ngaahi maluʻi lelei taha ki he ngaohikoviʻí ko hono tokangaʻi lelei ʻe kimoutolu ngaahi mātuʻá.

KUMI KI HE TATAKI FAKAʻOTUÁ

27, 28. Ko hai ʻa e Matavai lahi taha ʻo e tokoni ki he ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e pole ʻo hono ʻohake ha kiʻi tamá?

27 Ko e moʻoni, ko hono akoʻi ʻo ha kiʻi tama mei he kei siʻí ko ha pole ia, ka ko e ngaahi mātuʻa tuí ʻoku ʻikai pau ke nau fehangahangai ʻiate kinautolu pē mo e polé. ʻI he ngaahi ʻaho ʻo e kau Fakamāú, ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe ha tangata ko hono hingoá ko Mānoa te ne hoko ko ha tamaí, naʻá ne kole ai kia Sihova ki ha fakahinohino ki hono ʻohake ʻo ʻene kiʻi tamá. Naʻe tali e Sihova ʻene ngaahi lotú.​—Fakamaau 13:​8, 12, 24.

28 ʻI he founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ʻi hono ʻohake ʻe he ngaahi mātuʻa tuí ʻenau fānaú, ʻe lava ke nau toe lea mo kinautolu kia Sihova ʻi he lotu. Ko e hoko ko ha mātuʻá ko e ngāue faingataʻa ia, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pale lahi. ʻOku pehē ʻe ha ongo meʻa Kalisitiane ʻi Hauaiʻi: “ʻOkú ke maʻu ʻa e taʻu ʻe 12 ke fai ai ke lava hoʻo ngāué ki muʻa ʻi he ngaahi taʻu hongofulu tupu faingataʻá. Ka ʻo kapau naʻá ke ngāue mālohi ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú, kuo taimi ke ke utu ʻa e fiefia mo e melino ʻi heʻenau fili ʻoku nau loto ke tauhi ʻa Sihova mei he lotó.” (Palovepi 23:​15, 16) ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻa e fili ko iá, ʻe ueʻi ai mo koe foki ke ke kalanga: “Ko e fānau koe tofia mei a Jihova.”

a Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.