1, 2. (a) Tyina omunthu akulupa ukala nomapiluluko patyi? (b) Oñgeni ovalume ovakuatyili vokohale vavasa ehambu etyi vakulupa?

 OKUKULUPA tyieta omapiluluko omanyingi. Tyitepulula ononkhono. Tyina ulitalela motyilivandyelo umona omaonya, no nohuki mbutuela, nokutokako. Hamwe uhimbika okulimbwa ovipuka. Okulinga oupanga omupe novakai vovana venyi novatekula, pamwe tyipuiya. Ku vamwe okuhaundapa vali ku kaputu tyipilulula onkhalelo yavo yomuenyo.

² Okukulupa tyipondola okueta ovitateka ovinyingi. (Eclesiastes 12:1-8) Ngotyo, tulilongesilei kovaumbili va Huku vokohale. Namphila vankhiale, vakalele nounongo nenoñgonoko lievetela ehambu enene etyi vakulupa. (Gênesis 25:8; 35:29; Jó 12:12; 42:17) Oñgeni vetyivila okukulupa nehambu? Tyotyili omokonda ankho vatualako okuendela monondonga hono mbukahi Mombimbiliya.—Salmo 119:105; 2 Timóteo 3:16, 17.

3. Onondonga patyi Paulu avela ovalume novakai vakulupa?

³ Momukanda apostolu Paulu ahonekela Tito, wava onondonga onongwa ku vana vekahi nokukulupa. Wahoneka okuti: “Tupu, ovakai ovakulu vakale novituwa vihumbisa, vahatendeleye, nokuhakala ovapika vovinyu, mahi vakale ovalongesi vovipuka oviwa.” (Tito 2:2, 3) Okulandula onondaka ombo tyipondola okukukuatesako okufinda ovitateka tyina ukulupa.

4, 5. Oñgeni ovohe ovanyingi vakala tyina ovana vatunda meumbo, iya oñgeni vamwe valamba ovitateka ovio?

⁴ Kese tyilinga otyipe tyesukisa okutyityiliya. Onondaka ombo mbumoneka okuti ombo tyotyili tyina ovana vekula avanepe! Ovohe ovanyingi, otyo tyivehinangelesa okuti vekahi no nokukulupa. Namphila otyo tyivehambukisa mokonda ovana vekula, mahi vasukalala okusoka okuti kavalingile atyiho opo ovana vakakale nomaumbo avo. Hamwe veivaluka ovana vatunda meumbo.

⁵ Katyapengele ovohe okusuka novana vavo namphila vatundale meumbo. Ina umwe wati: “Ankho ndyipopia navo apeho opo ndyinoñgonoke oñgeni vekahi otyo tyindyetela ehambu.” He umwe wati: “Etyi omona wetu omuhikuena atunda meumbo, atukala novitateka. Wetusila ousike omunene, mokonda ankho tulingila ovipuka kumwe.” Oñgeni ovohe ovo valamba otyitateka otyo? Ovikando vimwe okukuatesako ovanthu ovakuavo.

6. Oityi tyikuatesako opo ombunga ikale noupanga omuwa?

⁶ Tyina ovana vakanepa, ovilinga vio vohe vipiluluka. Gênesis 2:24 yati: “Omulume masipo he na ina, iya una okuliwaneka nomukai wae, avakala vala olutu lwike.” Okuimbuka onondonga mba Huku konthele younkhalamutwe nokuonganeka, tyikuatesako ovohe okutala ovipuka monkhalelo yaviuka.—1 Coríntios 11:3; 14:33, 40.

7. Otyituwa patyi otyiwa tyakala na he umwe etyi ovana vae vanepwa?

⁷ Ovalinepi vamwe vakala nousike omunene, etyi ovana vavo vevali ovahikuena vanepwa. Ponthyimbi he kahambukilwe novanaivi. Mahi etyi asokolola  konthele yotyitumino tyounkhalamutwe, aimbuka okuti ovanaivi ovo pahe vena otyilinga tyokuhongolela ombunga yavo. Ngotyo, tyina ovana vae vemupula tyimwe, ankho uvepula oityi ovalume vavo vasoka, pahe alingi ngetyi ovalume vavo vasoka opo evekuateseko. Ovanaivi vatala okuti epanga ewa nokutavela etyi apopia.

8, 9. Oñgeni ovohe vamwe vetyiliya etyi ovana vavo vekula avatundu meumbo?

⁸ Mahi inkha ovana vanepa, namphila vahalingi natyike tyailikwa Nombimbiliya, mahi, kavalingi etyi ovohe vasoka okuti otyo tyaviuka? Ovalinepi vamwe vati: “Apeho tuvekuatesako okutala etyi Jeova asoka, mahi ankho katuatavelele etyi vasoka, tuveyeka atuvekuatesako nokuvepameka.”

⁹ Kovilongo vimwe ko Asia, ovoina vamwe vasoka okuti katyapepukile okuyeka ovana vavo ovakuendye vahimbike okulitumina. Mahi, tyina vaimbuka otyitumino tyounkhalamutwe, vatala okuti ovitateka viavo novanaivi vitepuluka. Omukai umwe Omukristau wati etyi ovana vae ovakuendye vatunda meumbo otyo “tyiyawisa olupandu luavo.” Omukai oo uhambukwa nounongo ovana vena wokutekula ombunga omphe. Otyo tupu tyitepulula omulemo wavo wokutekula ombunga tyina vakulupa.

10, 11. Mombimbiliya muna onondonga patyi mbukuatesako okutepulula ovitateka tyina ovalinepi vakulupa?

¹⁰ Ovanthu tyina vekula vakala novituwa vielikalaila. Ovalume vamwe vapilulula onkhalelo yavo yokuvala opo vakale ngoti ovakuendye. Ovakai ovanyingi vasukalala unene tyina pahe vahavele vali  konohanyi. Mahi ovanthu vamwe vokuekula vanumanesa vana velinepa navo tyina valekesa ngoti uhanda omunthu omukuavo. Ovalume vakulupa vena onthilo na Huku “ovana-ndunge” velityilika omahando omavi. (1 Pedro 4:7) Tupu ovakai vanoñgonoka nawa ovihonekwa velikuatehila opo otyinepo tyavo tyipame, mokukala nohole novalume vavo nokuhambukiswa Jeova.

¹¹ Ohamba Lemuele wahoneka ehiliviko “liomukai omuna-ndunge” uyamba omulume wae “noviwa ha novipuka ovivi, mononthiki ambuho mbomuenyo wae.” Omulume Omukristau ukuatesako omukai movitateka akala novio mokonda yokuakulupa. Ohole yae imulunda ‘okumupanda’.—Provérbios 31:10, 12, 28.

12. Oñgeni ovalinepi vapondola okupameka vali oupanga wavo?

 ¹² Mokueenda kuomanima omanyingi okutekula ovana, ovalinepi hamwe vayekepo omahando avo opo vafuisepo omasuko ovana. Tyina ovana vamatundu meumbo omuwo wokusoka kotyinepo. Omulume umwe wati: “Etyi ovana vange vanepwa, andyihimbika okupanda vali omukai wange”. Omulume omukuavo wati: “Tuahimbika okutala nawa ekongoko lietu, nokulihinangelesa okulinga ovipuka vikalesa nawa ekongoko.” Opo vahakale nounye ankho vakonga ovakuatate meuaneno opo veye meumbo liavo. Okusuka navakuetu tyieta ononkhano onongwa. Tupu tyihambukiswa Jeova.—Filipenses 2:4; Hebreus 13:2, 16.

13. Omokonda yatyi oukuatyili wesukisa tyina ovalinepi vahimbika okukulupa?

¹³ Uhayeke natyike tyikutyilike okutomphola na una welinepa nae. Tompholei nawa. (Provérbios 17:27) Omulume umwe wati: “Tuelinoñgonoka vali nawa nokusuka nonthilo na kese umwe.” Omukai wae, tupu wati: “Tyina tukulupa, tutomphola, nokulia kumwe, nokuundapela kumwe.” Oukuatyili ukuatesako okupameka oupanga motyinepo, opo tutyivile okulityilika omaliva a Satanasi, ukahi nokuhanya ovinepo.

14. Oñgeni Omukristau Timoteo akuatesuako na inakulu?

¹⁴ Ovatekula “otyaka” tya vana vakulupa. (Provérbios 17:6) Okukala novatekula tyihambukiswa nokupameka unene. Ombimbiliya ihivilika omukulukai umwe utiwa o Loide, nomona wae Eunise, valongesa omatavelo avo omutekula wae Timoteo. Omukuendye oo wekula tyityi okuti ina na inakulu  ankho vehole otyili tyikahi Mombimbiliya.—2 Timóteo 1:5; 3:14, 15.

15. Konthele yovatekula, oñgeni ovo inakulu vapondola okukuatesako, mahi oityi vena okulityilika?

¹⁵ Otyo otyilinga tyimwe otyinene tyakolela ovo inakulu vapondola okukuatesako ovatekula. Onwe mualongesale ovana venyi ehando lia Jeova. Pahe mupondola okulongesa vali ovatekula! Ovana ovanyingi vahambukwa unene okutehelela ovo inakulu vevepopila omahipululo Ombimbiliya. Mahi, onwe mutupu otyilinga tyovohe tyokupapeya otyili tyo Mbimbiliya movana. (Deuteronômio 6:7) Mukahi vala nokuvekuatesako. Likuambelei ngo muhoneki wo Salmu, wati: “Na tyina namakulupa nokuna onombi, uhandyekepo Huku yange. Alo ndyipopila ovanthu aveho ounene wove. Na aveho vana maveya okutehelela ounene wove.”—Salmo 71:18; 78:5, 6.

16. Oñgeni ovo inakulu vapondola okulityilika okueta ovitateka mombunga?

¹⁶ Ovo inakulu vamwe vaenga-enga ovatekula, otyo atyieta ovitateka pokati kovohe novana. Tupu, okankhenda kovo inakulu kakuatesako ovatekula okupopia etyi velitehelela, tyina vahahande okutyipopila ovohe. Pamwe ovana vahanda ovo inakulu veveamene ko vohe. Oityi mavalingi? Nounongo, avela ondundo ovatekula vatomphole novohe etyi vasoka. Vehangununina okuti okulinga ngotyo tyihambukiswa Jeova. (Efésios 6:1-3) Inkha tyesukisa, ovo inakulu vapondola okuvekuatesako okutomphola no vohe. Popilei nawa ovatekula konthele yetyi muelilongesa mokueenda kuomanima. Oukuatyili wove novituwa oviwa vipondola okuvekuatesako.

17. Etokolo patyi liomuhoneki wo Salmu Ovakristau vakulupa vena okuhetekela?

¹⁷ Mokueenda kuomanima motale okuti kumetyivili vali okulinga etyi ankho ulinga, ine etyi uhanda okulinga. Oñgeni mofindi ovitateka ovio? Ove hamwe ulitehelela ngatyina una omanima 30, mahi okulitalela motyilivandyelo utala etyi tyili-tyili ukahi. Uhasoye. Omuhoneki wo Salmu waita ku Jeova, okuti: “Uhandyumbehi tyina namakulupa. Uhandyekepo tyina nehena vali ononkhono.” Hetekela omuhoneki wo Salmu watokola, okuti: “Apeho mandyikevelela, nokuyawisa kehiviliko liove aliho.”—Salmo 71:9, 14.

18. Oñgeni Omukristau apondola okuundapesa omuwo wae tyina ahaundapa vali kukaputu?

¹⁸ Ovanyingi velifuiika opo vayawise ehiviliko liavo ku Jeova tyina vahaundapa vali kukaputu. He umwe pahe uhaundapa vali kukaputu, wati: “Ame nasoka liwa etyi mandyilingi tyina omona wetu amamanuhula okulongeswa kosikola. Natokola okunyingila movilinga viokuivisa omuvo auho, nokulandesa ondyuo yetu yovitanda opo ndyityivile okuundapela nawa Jeova. Nelikuambela ku Huku okuita ankhuateseko.” Inkha ove ukahi popepi nokuyekapo okuundapa kukaputu, pamekwa nonondaka Mbomutungi wetu Omunene, wati: “Alo umwe tyina omunthu amakulupa, ame, ame vala, alo ponohuki onongonga mbomunthu, mandyitualako okumutekula.”—Isaías 46:4.

19. Elondolo patyi liapewa vana vakulupa?

¹⁹ Okukala pohi tyihaundapa vali kukaputu tyipondola okupuiya. Apostolu Paulu walondola ovalume vakulupa “okukala no nondunge”. Otyo tyesukisa  okulityilika otyituwa tyo kuhahande okuundapa. Tyina wamatundu movilinga, tyesukisa okulilongesa okuonganeka nawa ovipuka tyipona kohale. Kala, “apeho novilinga ovinyingi movilinga via Tatekulu, okunoñgonoka okuti, ovilinga vienyi mu Tatekulu kaviapesekele.” (1 Coríntios 15:58) Yawisa ovilinga viove viokukuatesako vakuenyi. (2 Coríntios 6:13) Ovakristau ovanyingi valinga ngotyo mokuivisa onondaka onongwa nombili monkhalelo yelikuata neti liavo. Tyina mukulupa, ‘kalei tyakongoka mekolelo, nohole, no mekoleleyo’.—Tito 2:2.

20, 21. (a) Mouye uno, oityi tyihole okuyapula ovalinepi? (b) Ongeleka patyi ongwa Ana aava kovalinepi vasiwapo?

²⁰ Ononkhia otyipuka tyinumanesa, mahi mouye uno, mbupondola okuyapula ovalinepi. Ovakristau ovanyingi vahiwapo vetyii okuti una ankho velinepa nae, pahe wankhia. Mahi, vena onthumbi yokuti mavekelimona vali. (João 11:11, 25) Mahi nongotyo tyiveihama unene. Oñgeni una wasiwapo malingi? a

²¹ Okuhinangela etyi tyaendele nomukai umwe wapopiwa Mombimbiliya tyikuatesako. Ana wasiwapo etyi ankho ena vala omanima 7 motyinepo, mahi tyina tutanga konthele yae ankho una omanima 84. Tyotyili, tyemuihamene unene etyi asiwapo nomulume wae. Oñgeni afinda otyitateka otyo? Ankho ulinga ovilinga via Jeova Huku mo templu, tyitenya na tyinthiki. (Lucas 2:36-38) Mokonda  ankho Ana undapa unene movilinga via Huku, otyo tyemukuatesako okuhakala nounye.

22. Oñgeni vamwe vokuasiwapo vetyivila okufinda otyitateka tyoulike?

²² Omukai umwe womanima 72 wasiwapo konyima yomanima 10 otyinepo, wati: “Otyitateka tyange otyinene okuhena una ndyitomphola nae. Omulume wange ankho unthehelela nawa. Ankho tutomphola konthele yewaneno novilinga vietu viokuivisa.” Omuhepe omukuavo, wati: “Namphila omuvo uhakula, mahi ndyipondola okupopia okuti etyi omunthu alinga pomuvo opo otyo tyikuatesako. Ove una onkhalelo ongwa yokukuatesako vakuenyi.” Omusalume umwe womanima 67, wati: “Tyikuatesako unene tyina wasiwapo, okuungumanesa vakuenyi.”

23, 24. Eungumaneso patyi enene Ombimbiliya yaava ku vana vakulupa, haunene vana vahiwapo?

²³ Namphila ononkhia mbutupola omunthu tuelinepa nae tuhole, Jeova utualako omukuatyili, nokuyumbwa onthumbi. Ohamba David wokohale waimba, okuti “Naita otyipuka tyike ku Jeova, otyo mandyiovola: Okukala mondyuo ya Jeova ononthiki ambuho mbomuenyo wange. Opo ndyitale okankhenda ka Jeova, nokutala nolupandu ondyuo yae.”—Salmo 27:4.

²⁴ Apostolu Paulu walondola okuti: “Humba ovahepe, ovahepe umwe tyotyili.” (1 Tim. 5:3) Onondaka mbulandula kelondolo olio mbulekesa okuti ovahepe vehena mbunga, vatokala okukuatesuako neuaneno. Tupu, ondaka “okuhumba” muakutikinya okuvepanda unene. Tyiungumanesa unene  ovahepe no vasalume okunoñgonoka okuti Jeova uvepanda unene nokuvetekula!—Tiago 1:27.

25. Oityi vokuakulupa nkhele vapondola okukevelela?

²⁵ Ondaka ya Huku, yati: “Onohuki onongonga otyaka tyouwa tyina mbukahi mondyila youviuki. Ouwa wo vakuendye ononkhono mbavo, ouwa wo vokuakulupa onombi mbavo.” (Provérbios 16:31; 20:29) Moluotyo, tyilinge wanepa ine wasiwapo, tualako okupaka komutwe ovilinga via Jeova. Okulinga ngotyo, mokala nenyina ewa komaiho a Huku pahe tyino, nokukala nekevelo liomuenyo uhapu mouye omupe muhakakala vali omaluihamo mokonda yokuakulupa.—Salmo 37:3-5; Isaías 65:20.