Skip to content

Skip to table of contents

VAHE TAHAFĀ

Tupu Fakataha ʻo Motuʻa Angé

Tupu Fakataha ʻo Motuʻa Angé

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku hoko ʻi he fakaofiofi mai ʻa e taʻumotuʻá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e maʻu ʻe he kau tangata fakaʻotua ʻi he taimi ʻo e Tohitapú ʻa e fiemālie ʻi he taʻumotuʻá?

 ʻOKU lahi ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau tupu ʻo motuʻa angé. ʻOku mimisi ʻe he vaivai fakaesinó hotau mālohí. Ko ha sio atu ki he sioʻatá ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ngaahi mingimingi foʻou mo ha kamata māmālie ke hinā ʻa e ʻulú—naʻa mo e tula. Te tau tofanga nai ʻi ha kovi ʻa e manatú. ʻOku tupu hake ha ngaahi vahaʻangatae foʻou ʻi he taimi ʻoku mali ai ʻa e fānaú, pea toe hoko ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e fanga makapuná. Ki he niʻihi, ko e mālōlō mei he ngāue fakamāmaní ʻoku iku ia ki ha founga-tuʻumaʻu kehe ʻi he moʻuí.

2 Ko hono moʻoní, ko e lahi ange ʻo e ngaahi taʻú ʻe lava ke hoko ia ko ha ʻahiʻahi. (Koheleti 12:​1-8) Neongo ia, fakakaukau angé ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e Tohitapú. Neongo naʻe faifai pē ʻo nau iku ki he maté, naʻa nau maʻu fakatouʻosi ʻa e poto mo e mahino, ʻa ia naʻe ʻomai ai kiate kinautolu ʻa e fiemālie lahi ʻi he taʻumotuʻá. (Senesi 25:8; 35:29; Siope 12:12; 42:17) Naʻe anga-fēfē ʻenau lavameʻa ʻo fiefia ʻi he tupu ʻo motuʻa angé? Ko e moʻoni naʻe hoko ia ʻi he moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he ʻahó ni ʻa ia ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú.—Sāme 119:105; 2 Timote 3:​16, 17.

3. Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Paula ki he kau tangata mo e kau fefine motuʻa angé?

3 ʻI heʻene tohi kia Taitusí, naʻe ʻomai ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tataki lelei ki he faʻahinga ʻoku nau hoko ʻo motuʻa angé. Naʻá ne tohi: “Ke faa tokaga e he mātua tagata, bea nau aga fakamotua, o fakabotoboto, mo haohaoa i he tui, moe ofa, moe faa kataki. Moe kau fine mātua foki, ke nau ulugaaga fakamaonioni, ke oua naa koe kau fakakovi, be tokaga lahi ki he uaine, ka koe kau akonaki oe mea lelei.” (Taitusi 2:​2, 3PM) Ko e tokanga ki he ngaahi lea ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e tupu ʻo motuʻa angé.

LILIU KI HE TAUʻATĀINA ʻA HOʻO FĀNAÚ

4, 5. ʻOku anga-fēfē ʻa e tali ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ʻi he taimi ʻoku mavahe ai mei ʻapi ʻenau fānaú, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e feʻunuʻaki ʻa e niʻihi ki he tuʻunga foʻoú?

4 Ko e fetongi ʻo e ngaahi ngafá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feliliuaki. He fakamoʻoni ē ki he moʻoni ʻo e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ʻa e fānau lalahí mei ʻapi ʻo malí! Ki he ngaahi mātuʻa tokolahi ko e ʻuluaki fakamanatu eni kiate kinautolu ʻoku nau hoko ʻo motuʻá. Neongo ʻa e fiefia ʻi he hoko ko e kakai lalahi ʻenau fānaú, ʻoku faʻa hohaʻa ʻa e ngaahi mātuʻá pe naʻa nau fai nai ʻa e meʻa kotoa naʻa nau malavá ke teuʻi ai ʻa e fānaú ki heʻenau tauʻatāiná. Pea te nau ongoʻi nai ʻa e ʻikai te nau ʻasi holo ʻi ʻapí.

5 ʻOku lava ke mahino, ʻoku hokohoko atu ʻa e hohaʻa ʻa e ngaahi mātuʻá tonu ki he lelei ʻa ʻenau fānaú, naʻa mo e hili ko ia ʻa e mavahe mei ʻapi ʻa e fānaú. “Kapau pē ā ʻe lava ke u toutou fetuʻutaki mo kinautolu, ke fakapapauʻi kiate au ʻoku nau sai pē—ʻe ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u fiefia,” ko e lea ia ʻa ha faʻē ʻe taha. ʻOku pehē ʻe ha tamai: “ʻI he taimi naʻe mavahe ai mei ʻapi ʻa homa ʻofefiné, ko ha taimi mātuʻaki faingataʻa ia. Naʻe tuku mai ai ha motuhia lahi ʻi homau fāmilí koeʻuhi he naʻa mau fai fakataha maʻu pē ʻa e meʻa kotoa pē.” Kuo anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa e ngaahi mātuʻa ko ení mo e ʻikai ke ʻi ai ʻa ʻenau fānaú? ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻaki hono fakahaaʻi ʻa e tokanga pea mo hono tokoniʻi ʻa e kakai kehé.

6. Ko e hā ʻoku tokoni ke tauhi ʻa e ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí ʻi honau tuʻunga totonú?

6 ʻI he taimi ʻoku mali ai ʻa e fānaú, ʻoku liliu ai ʻa e ngafa ʻo e ongo mātuʻá. ʻOku pehē ʻe he Senesi 2:24: “ʻE tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na hoko ko e kakano pe taha.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Ko hano ʻiloʻi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotua fekauʻaki mo e tuʻunga-ʻulú pea mo e fokotuʻutuʻu leleí ʻe tokoni ia ki he ongo mātuʻá ke tauhi ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau tuʻunga totonú.​—1 Kolinito 11:3; 14:​33, 40.

7. Ko e hā ʻa e fakakaukau lelei naʻe fakatupulekina ʻe ha tamai ʻe taha ʻi he taimi naʻe mavahe ai mei ʻapi ʻo mali ʻa hono ongo ʻofefiné?

7 Hili e mali pea hiki ʻa e ongo ʻofefine ʻo ha ongo meʻa, naʻe ongoʻi ai ʻe he ongo meʻá ha tuʻunga taʻeʻaonga ʻi heʻena moʻuí. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ongoʻi ʻita ʻa e husepānití ki hono ongo foha-ʻi-he-fonó. Ka ʻi heʻene fakakaukau atu ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú, naʻá ne ʻiloʻi ai ko e ongo husepāniti ʻo hono ongo ʻofefiné ʻi he taimi ko iá te na fai fatongia ki hona ongo fāmili mavahé. Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe kole mai ai ʻe hono ongo ʻofefiné ha faleʻí, naʻá ne ʻeke ange kiate kinaua pe ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa hona ongo husepānití, peá ne toki fakapapauʻi leva ke hoko ʻo poupou ki ai ʻo ka malava. ʻOku vakai leva ʻa hono ongo foha-ʻi-he-fonó kiate ia he taimí ni ko ha kaumeʻa pea ʻokú na talitali lelei ʻa ʻene faleʻí.

8, 9. Kuo anga-fēfē ʻa e liliu ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ki he tauʻatāina ʻa ʻenau fānau lalahí?

8 Fēfē kapau ko e ongo meʻa toki mali foʻoú, neongo ʻoku ʻikai te na fai ha meʻa taʻefakatohitapu, ʻoku ʻikai te na fai ʻa e meʻa ʻoku fakakaukau ʻa e ongo mātuʻá ko e lelei tahá? “ʻOkú ma tokoniʻi maʻu pē kinautolu ke nau sio ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihová,” ko e fakamatala ia ʻa ha ongo meʻa ʻe taha ʻoku ʻi ai ʻena fānau ʻosi mali, “ka ʻo kapau ʻoku ʻikai te ma loto-tatau mo haʻanau fili, ʻokú ma tali ia pea ʻoange kiate kinautolu ʻa ʻema poupoú mo e fakalototoʻá.”

9 ʻI he ngaahi fonua ʻĒsia ʻe niʻihi, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he ngaahi faʻē ʻe niʻihi ʻa e faingataʻa tautefito ke tali ʻa e tauʻatāina honau ngaahi fohá. Kae kehe, kapau ʻoku nau tokaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu faka-Kalisitiané pea mo e tuʻunga-ʻulú, ʻoku nau ʻilo ai ʻoku siʻi ʻenau fetēleni mo honau ngaahi ʻofefine-ʻi-he-fonó. ʻOku ʻilo ʻe ha fefine Kalisitiane ʻe taha ko e mavahe ʻa hono ngaahi fohá mei he ʻapi fakafāmilí kuo hoko ia ko ha “matavai fakautuutu ia ʻo e houngaʻiá.” ʻOkú ne fiefia ke sio ki heʻenau malava ke fakalele ʻa honau ngaahi fāmili foʻoú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻuhinga ení ko ha fakamaʻamaʻa ia ʻo e kavenga fakaesino mo fakaeʻatamai ʻe pau ke ne fua mo hono husepānití ʻi heʻena hoko ʻo motuʻa angé.

TOE FAKALONGOMOʻUIʻI ʻA E HAʻI ʻO HOʻO NOFO MALÍ

10, 11. Ko e hā ʻa e akonaki Fakatohitapu te ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fakaʻehiʻehi mei he niʻihi ʻo e ngaahi tauhele ʻo e hoko ʻo fatutangatá?

10 ʻOku tali ʻa e kakaí ʻi he ngaahi founga kehekehe ki he aʻu ʻo fatutangatá. ʻOku tui vala ʻa e kau tangata ʻe niʻihi ʻi ha founga kehe ʻi ha feinga ke hā kei siʻi ange. ʻOku hohaʻa ʻa e kakai fefine ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi feliliuaki ʻoku ʻomai ʻi he ʻosi ʻa e puke fakamāhiná. ʻOku fakamamahí, he ʻoku fakalanga ʻe he kau fatutangata mo e fatufefine ʻe niʻihi ke loto-ʻita mo fuaʻa ʻa honau ngaahi hoá ʻaki ʻenau fakamalinga mo e faʻahinga kei iiki ange ko e fefine pe tangata. Neongo ia, ko e kau tangata motuʻa ange fakaʻotuá, ʻoku nau “fai fakabotoboto,” ʻi hono taʻofi ʻa e ngaahi holi taʻetotonú. (1 Pita 4:​7PM) ʻOku ngāue ʻa e kakai fefine matuʻotuʻá ʻi ha founga tatau ke tauhi maʻu ʻa e tuʻumaʻu ʻo ʻenau ngaahi nofo malí, ʻi he ʻofa ki honau ngaahi husepānití pea mo ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova.

11 ʻI he malumalu ʻo e fakamānavaʻí, naʻe lēkooti ai ʻe Tuʻi Lēmiueli ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻo e “uaifi lavameʻá” ʻa ia ʻokú ne fakapaleʻi ʻa hono husepānití “ʻaki ʻa e lelei, ʻo ʻikai ko e kovi, ʻi he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene moʻuí.” ʻE ʻikai taʻemalava ke fakahoungaʻi ʻe ha husepāniti Kalisitiane ʻa e anga ʻo e ngaahi feinga ʻa hono uaifí ke fekuki mo ha mamahi fakaeongo pē ʻokú ne hokosia lolotonga ʻa hono ngaahi taʻu lotolotó. ʻE ueʻi ia ʻe heʻene ʻofá ke ne ‘fakahīkihikiʻi ia.’​—Palovepi 31:​10, 12, 28NW.

12. ʻE lava fēfē ke tupu ʻo vāofi ange fakataha ha ongo meʻa mali ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú?

12 Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu femoʻuekina ʻo hono tauhi hake ʻa e fānaú, te mo fakatou fiefia nai ke tuku ki he tafaʻakí ʻa hoʻomo ngaahi holi fakafoʻituituí kae tokanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hoʻomo fānaú. Hili ʻenau mavahé ko e taimi ia ke toe fakahanga ai ʻa e tokangá ki hoʻomo nofo malí. “ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa homa ngaahi ʻofefiné mei ʻapí,” ko e lau ia ʻa ha husepāniti ʻe taha, “naʻá ku toe kamata faisō ai mo hoku uaifí.” ʻOku pehē ʻe ha husepāniti ʻe taha: “ʻOkú ma fetokangaʻaki fekauʻaki mo homa tuʻunga moʻuileleí taki taha pea fefakamanatuʻaki ʻa e fiemaʻu ke ma fakamālohi sinó.” Koeʻuhi ke ʻoua te na ongoʻi taʻelata, ko ia mo hono uaifí ʻokú na fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai ki he ngaahi mēmipa kehe ʻo e fakatahaʻangá. ʻIo, ko e fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he niʻihi kehé ʻoku ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova.​—Filipai 2:​4; Hepelu 13:​2, 16.

13. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku fakahoko ʻe he lea tauʻatāiná mo e faitotonú ʻi he tupu ha ongo meʻa ʻo motuʻa angé?

13 ʻOua ʻe fakaʻatā ha motuhia ʻo e fetuʻutakí ke tupu ʻi ho vā mo ho hoa malí. Talanoa hangatonu fakataha. (Palovepi 17:27) “ʻOkú ma ʻai ke loloto ange ʻema femahinoʻakí ʻaki ʻema fetokangaʻaki mo hoko ʻo fakaʻatuʻi,” ko e lau ia ʻa ha husepāniti ʻe taha. ʻOku loto-tatau mo ia ʻa hono uaifí, ʻo ne pehē: “ʻI heʻema tupu ʻo motuʻa angé, kuó ma hoko ai ʻo fiefia ʻi heʻema maʻu fakataha ha ipu tií, fetalanoaʻakí, mo e fāitaha ʻiate kimauá.” Ko hoʻo lea tauʻatāina mo faitotonú ʻe lava ke tokoni ia ke fakafefekaʻi ai ʻa e haʻi ʻo hoʻo nofo malí, ʻo ʻoange ai ki ai ha mālohi ʻa ia te ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané, ʻa e tokotaha maumauʻi ʻo e nofo malí.

FIEFIA ʻI HO FANGA MAKAPUNÁ

14. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku hā mahino naʻe fakahoko ʻe he kui-fefine ʻa Tīmoté ʻi heʻene tupu hake ʻo hoko ko ha Kalisitiané?

14 Ko e fanga makapuná “ko e kalauni” ia ʻo e kau taʻumotuʻá. (Palovepi 17:6) Ko e feohi mo e fanga makapuná ʻe lava moʻoni ke hoko ia ko ha meʻa fakafiefia—longomoʻui mo fakaivifoʻou. ʻOku fakamatala lelei ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo Loisi, ko ha kui-fefine, ʻa ia ko ia mo ʻene tamá ʻa ʻIunisi, naʻá na vahevahe ʻa ʻene ngaahi tuí ki hono mokopuna tangata valevale ko Tīmoté. Naʻe tupu hake ʻa e kiʻi tamasiʻí ni ʻo ʻiloʻi ko ʻene faʻeé fakatouʻosi mo ʻene kui-fefiné naʻá na fakamahuʻingaʻi ʻa e moʻoni ʻi he Tohitapú.​—2 Timote 1:5; 3:​14, 15.

15. ʻI he fekauʻaki mo e fanga makapuná, ko e hā ʻa e tokoni mahuʻinga ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi kuí, ka ko e hā ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei aí?

15 Ko ha tafaʻaki makehe leva eni, ʻa ia ʻe lava ai ke fai ha tokoni mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi kuí. ʻA e ngaahi kui, kuo mou ʻosi vahevahe ʻa hoʻomou ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová ki hoʻomou fānaú. ʻE lava ke mou fai he taimí ni ʻa e meʻa tatau ki ha toe toʻutangata ʻe taha! ʻOku fiefia ʻa e fānau iiki tokolahi ke fanongo ki he fakamatala ʻa ʻenau ngaahi kuí ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohitapú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te mou toʻo ai ʻa e fatongia ʻo e tamaí ke uhuʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Tohitapú ki heʻene fānaú. (Teutalonome 6:7) ʻI hono kehé, ʻoku mou fakakakato ʻa e meʻá ni. ʻOfa ke hoko hoʻomou ngaahi lotú ʻo hangē ko e lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOua foki, Elohimi, te ke liʻaki kita, ʻi he to mai ʻa e motuʻa mo e ʻuluhina; ʻoua ke u fakaha ki he toʻutangata ʻe taha hoʻo mafimafi, mo ho ivi ki he fuʻu fononga ʻoku laka mai.”—Sāme 71:18; 78:​5, 6.

16. ʻE lava fēfē ke fakaʻehiʻehi ʻa e ngaahi kuí mei he hoko ko e tupuʻanga ʻo e fepaki ʻoku tupu hake ʻi honau fāmilí?

16 ʻOku fakamamahí, he ʻoku fuʻu fakapelepeleʻi kovi ʻe he ngaahi kui ʻe niʻihi ʻa e fānau īkí ʻo tupu ai ʻa e ngaahi fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kuí mo ʻenau fānau lalahí. Kae kehe, ko hoʻomou anga-ʻofa loto-moʻoní te ne ʻai nai ai ke faingofua ki homou fanga makapuná ke nau falala atu kiate kimoutolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai te nau ongoʻi hehema ai ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ki heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻamanaki ai ʻa e fānau īkí ʻe kau mo kinautolu ʻenau ngaahi kui anga-fakanainaí ʻo fakafepakiʻi ʻenau ngaahi mātuʻá. Ko e hā leva ke faí? Ngāueʻi ʻa e potó pea fakalototoʻaʻi homou fanga makapuná ke nau hangatonu ki heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE lava ke mou fakamatalaʻi ange ʻoku hōifua ʻa Sihova ki he meʻá ni. (Efeso 6:​1-3) Kapau ʻe fiemaʻu, te mou pole nai ke fakahaaʻi ki he ngaahi mātuʻá ki muʻa pea toki fakaofiofi atu kiate kinautolu ʻenau fānaú. Lea hangatonu ki homou fanga makapuná ʻo fekauʻaki mo e meʻa kuo mou ako ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú. Ko hoʻomou faitotonú mo e loto-moʻoní ʻe lava ke ʻaonga ia kiate kinautolu.

FEʻUNUʻAKI ʻI HOʻO TAʻUMOTUʻÁ

17. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻoku totonu ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e kau Kalisitiane taʻumotuʻá?

17 ʻI hoʻo motuʻa angé, te ke ʻiloʻi ai ʻe ʻikai lava ke ke fai ʻa e meʻa kotoa naʻá ke anga ki aí pe ko e meʻa kotoa ʻokú ke loto ki aí. ʻOku anga-fēfē ʻa e tali pea mo fekuki ha taha mo e hoholo ʻo motuʻá? ʻI hoʻo fakakaukaú te ke ongoʻi nai ʻokú ke taʻu 30, ka ko ha hila atu ki he sioʻatá ʻoku fakahaaʻi mai ai ha foʻi moʻoni kehe. ʻOua ʻe loto-siʻí. Naʻe kōlenga ʻa e tokotaha-tohi-sāmé kia Sihova: “Oua naa jiaki au i he aho o eku motua; oua naa liaki au oka mole iate au eku malohi.” ʻAi ko hoʻo fakapapaú ia ke faʻifaʻitaki ki he fakapapau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. Naʻá ne pehē: “Teu amanaki lelei mau ai be, bea e tubulekina be eku fakamalo kiate koe.”—Sāme 71:​9, 14PM.

18. ʻE lava fēfē ke ngāueʻaongaʻaki ʻe ha Kalisitiane matuʻotuʻa ʻa ʻene mālōloó?

18 Kuo teuteu ki muʻa ʻa e tokolahi ke fakalahi ʻenau fakahīkihiki kia Sihová hili ʻa e mālōlō mei heʻenau ngāue fakamāmaní. “Naʻá ku palani ki muʻa ʻa e meʻa te u fai ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻa e ako ʻa homa ʻofefiné,” ko e fakamatala ia ʻa ha tamai ʻe taha ʻa ia kuo mālōlō he taimí ni. “Naʻá ku fakapapauʻi te u kamata ʻi he ngāue fakamalanga taimi-kakató, pea naʻá ku fakatau atu ʻa ʻeku pisinisí koeʻuhi ke u ʻatā ke tauhi kakato ange ai kia Sihova. Naʻá ku lotu ki he tataki ʻa e ʻOtuá.” Kapau ʻokú ke ofi ki he taʻu ʻo e mālōloó, maʻu ʻa e fiemālie mei he fakahaaʻi ʻe hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá: “ʻIo, ʻo aʻu ki hoʻomou motuʻa ka ko au ai pe, pea ko au te u fafa ʻo aʻu ki hoʻomou ʻuluhiná.”—Aisea 46:4.

19. Ko e hā ʻa e akonaki ʻoku fai maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau tupu ʻo motuʻá?

19 Ko e liliu ki he mālōlō mei he ngāue fakaemāmaní ʻe ʻikai nai ke faingofua. Naʻe akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau tangata taʻumotuʻá ke nau “aga fakamotua.” ʻOku fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e mataʻofi fakalūkufua, ʻo ʻikai tō ki he hehema ke kumi ha moʻui fiemālié. ʻE ʻi ai nai naʻa mo ha fiemaʻu lahi ange ki ha founga-tuʻumaʻu mo e akonakiʻi-kita ʻi he hili ʻa e mālōloó ʻo lahi ange ia ʻi he taimi ki muʻá. Hoko leva ʻo femoʻuekina, “ʻo mou tupulekina maʻu ai pe ʻi he ngaue ʻa e ʻEiki: ʻi hoʻomou ʻilo ni, ko e meʻa ki he ʻEiki, ko hoʻomou fakaongosia ʻoku ʻikai ko e laufanō ia.” (1 Kolinito 15:58) ʻAi ke fano atu ʻa hoʻomou ngaahi ngāue ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (2 Kolinito 6:13) ʻOku fai eni ʻe he kau Kalisitiane tokolahi ʻaki hono malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo leleí ʻi ha vave fakatatau ki he taʻumotuʻá. ʻI hoʻo tupu ʻo motuʻa angé, ke ke “haohaoa i he tui, moe ofa, moe faa kataki.”—Taitusi 2:​2PM.

FAKALELEIʻI ʻA E MOLE ʻA HO HOA MALÍ

20, 21. (a) ʻI he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá, ko e hā kuo pau ke faifai pē ʻo ne fakamāvaeʻi ha ongo meʻa mali? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e tokonaki mai ʻe ʻAna ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he ngaahi hoa mali ʻoku mamahí?

20 Ko ha moʻoniʻi meʻa fakamamahi kae moʻoni ʻa e pehē ko ia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá, ʻoku faifai atu pē ʻo fakamāvaeʻi ʻa e ngaahi hoa malí ʻe he maté. Ko e ngaahi hoa mali Kalisitiane ʻoku mamahí ʻoku nau ʻiloʻi ko e faʻahinga ʻoku nau ʻofa aí ʻoku nau mohe he taimí ni, pea ʻoku nau tuipau te nau toe sio kiate kinautolu. (Sione 11:​11, 25) Ka ʻoku kei fakamamahi pē ʻa e molé. ʻE anga-fēfē ha fekuki mo ia ʻa e tokotaha ʻoku hao moʻuí? a

21 ʻI hono manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ha tokotaha moʻoni ʻi he Tohitapú ʻe tokoni ia. Naʻe uitou ʻa ʻAna ʻi he hili pē ha taʻu ʻe fitu ʻo ʻene nofo malí, pea ʻi he taimi ʻoku tau lautohi ai fekauʻaki mo iá, naʻá ne taʻu 84. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻá ne mamahi ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa hono husepānití. Naʻe anga-fēfē ʻene fekuki mo iá? Naʻá ne fai ʻa e ngāue toputapu kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi he temipalé ʻi he pō mo e ʻaho. (Luke 2:​36-38) Ko e moʻui ngāue fakamātoato ʻa ʻAná ko ha fakaleleiʻanga lahi taʻetoeveiveiua ia ki he mamahi mo e taʻelata naʻá ne ongoʻi ʻi he tuʻunga ko ha uitoú.

22. Kuo anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa e kau uitou fefine mo e kau uitou tangata ʻe niʻihi mo e taʻelatá?

22 “Ko e pole lahi taha kiate aú ko e ʻikai ko ia ha hoa ke talanoa ki aí,” ko e fakamatala ia ʻa ha fefine taʻu 72 ʻa ia naʻá ne uitou ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo maliu atú. “Ko hoku husepānití ko ha tokotaha fanongo lelei ia. Naʻá ma talanoa ʻo fekauʻaki mo e fakatahaʻangá pea mo ʻema kau ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané.” ʻOku pehē ʻe ha uitou ʻe taha: “Neongo ʻoku faifakamoʻui ʻa e taimí, kuó u ʻiloʻi ʻoku totonu ange ke pehē ko e meʻa ko ia ʻoku fai ʻe ha taha ʻaki hono taimí ʻokú ne tokoniʻi ke moʻui ʻa e tokotaha ko iá. ʻOkú ke ʻi ha tuʻunga lelei ange ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.” ʻOku loto-tatau mo ia ha uitou tangata taʻu 67, ʻi heʻene pehē: “Ko ha founga fakaofo ke fekuki ai mo e mamahí ko hono foaki atu koe tonu ʻi hono fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé.”

FAKAMAHUʻINGAʻI ʻE HE ʻOTUÁ ʻI HE TAʻUMOTUʻÁ

23, 24. Ko e hā ʻa e fakafiemālie lahi ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú ki he faʻahinga taʻumotuʻá, tautefito ki he faʻahinga kuo nau uitoú?

23 Neongo ʻoku toʻo ʻe he maté ha hoa ʻofaʻanga, ʻoku hanganaki faitōnunga ai pē, mo papau ange ʻa Sihova. “Kuo u kole meia Sihova ha meʻa pe taha,” ko e hiva ia ʻa Tuʻi Tēvita ʻo e kuonga muʻá, “ko ia pe te u kumi ki ai; ke u nofo ʻi he fale ʻo Sihova ʻi he ʻaho kotoa o ʻeku moʻui, ke siofi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e ʻEiki, mo fakalaulauloto ʻi hono palasi.”—Sāme 27:4.

24 “Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kau fefine uitou ʻoku paea moʻoní,” ko e enginaki ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá. (1 Timote 5:3, NW) Ko e akonaki ʻoku hoko mai ʻi he fakahinohino ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ko e kau uitou taau ʻoku ʻikai hanau ngaahi kāinga ofí te nau fiemaʻu nai ha tokoni fakamatelie mei he fakatahaʻangá. Ka neongo ia, ko e ʻuhinga ʻo e fakahinohino ke “fakaʻapaʻapaʻi” ʻoku kau ai ʻa e fakakaukau fekauʻaki mo hono fakamahuʻingaʻi kinautolu. Ko ha fakafiemālie moʻoni ē ʻe lava ke maʻu ʻe he kau uitou fefine mo e uitou tangata fakaʻotuá mei he ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi kinautolu ʻe Sihova pea te ne tauhi kinautolú!​—Semisi 1:27.

25. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻoku kei toe ki he kau taʻumotuʻá?

25 “Ko e teunga ʻo haʻa matuʻa ko e ʻulu hina,” ko e fakahaaʻi ia ʻe he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e “kalauni matamatalelei [ia] ʻoku maʻu ʻi he hala ʻo e faitotonu.” (Palovepi 16:31; 20:29) Ko ia, toe hokohoko atu, tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe taʻemali, ke tauhi ke muʻomuʻa ʻa e ngāue ʻa Sihová ʻi hoʻo moʻuí. Te ke maʻu ai ha hingoa lelei ki he ʻOtuá he taimí ni pea mo e ʻamanaki ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani ʻa ia ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ʻa e ngaahi langa ʻi he taʻumotuʻá.​—Sāme 37:​3-5; Aisea 65:20.

a Ki ha fakamatala fakaikiiki lahi ange ʻo fekauʻaki mo e kaveinga ko ení, sio ki he polosiua ʻI he Mate ha Taha ʻOkú Ke ʻOfa Ai, ko e pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.