Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

TILE BULU NEE NSIA

Nyia Kenlebie Mɔɔ Ɛnlɛ Awieleɛ La Maa Wɔ Abusua

Nyia Kenlebie Mɔɔ Ɛnlɛ Awieleɛ La Maa Wɔ Abusua

1. Bodane boni a ɛnee Gyihova lɛ maa abusua ngyehyɛleɛ ne a?

MEKƐ mɔɔ Gyihova hanle Adam nee Yive bɔle nu wɔ agyalɛ nu la, Adam vale Hibulu edwɛkɛdwɛndolɛ mɔɔ lumua la hanle ye anyelielɛ ne anwo edwɛkɛ. (Mɔlebɛbo 2:22, 23) Noko akee, ɛnee dɔɔnwo wɔ Bɔvolɛ ne adwenle nu tɛla anyelielɛ ala mɔɔ ɔmaa alesama mɔɔ bɛle ɔ mra anyia la. Ɛnee ɔkulo kɛ agyalɛma nee mbusua yɛ ye ɛhulolɛdeɛ. Ɔhanle ɔhilele agyalɛma mɔɔ lumua la kɛ: “Bɛlɔ, bɛyɛ mɔnwo mɔnwo, bɛyi azɛlɛ ye na bɛzie azɛlɛ ye. Eza bɛzie azule nee nyevile nu fɛlɛ, anwomanyunlu nloma nee azɛlɛ ye azo abɔdeɛ biala mɔɔ die ɛnwomenle la.” (Mɔlebɛbo 1:28) Nea kɛzi ɛnee zɔhane gyima ne le kpole na nyilalɛ wɔ nu a! Saa Adam nee Yive yɛle Gyihova ɛhulolɛdeɛ wɔ tieyɛ kpalɛ nu a, nea kɛzi anrɛɛ bɛ nee bɛ mra mɔɔ bɛbawo bɛ kenlebie anye balie la!

2, 3. Kɛ ɔkɛyɛ na mbusua anyia anyelielɛ kpole kpalɛ ɛnɛ ɛ?

2 Ɛnɛ noko, saa mbusua bɔ nu yɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ a bɛ nye die kpole. Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hɛlɛle kɛ: “Nyamenlezonlenlɛ kpalɛ zo lɛ nvasoɛ wɔ ninyɛne kɔsɔɔti anu, ɔluakɛ ɔlɛ ngoane ɛhye nee mɔɔ bara la anwo ɛwɔkɛ.” (1 Temɔte 4:8, NW) Abusua mɔɔ fa nyamenlezonlenlɛ kpalɛ bɔ ye ɛbɛla na ɔdi Gyihova adehilelɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu azo la banyia anyelielɛ wɔ “ngoane ɛhye” anu. (Edwɛndolɛ 1:1-3; 119:105; 2 Temɔte 3:16) Saa abusua ne anu sonla ko bɔbɔ fa Baebolo ne anu ngyinlazo bɔ ye ɛbɛla a, ɔbamaa ninyɛne ayɛ kpalɛ adɛla kɛ awie biala ɛnyɛ zɔ la.

3 Buluku ɛhye ɛzuzu Baebolo ngyinlazo dɔɔnwo mɔɔ boa maa abusua yɛ anyelielɛ la anwo. Bie a wɔyɛ ye nzonlɛ kɛ bɛha bie mɔ anwo edwɛkɛ fane dɔɔnwo wɔ buluku ne anu. Duzu ati ɔ? Ɔboalekɛ nɔhalɛ edwɛkɛ mɔɔ tumi wɔ nu mɔɔ boa menli kɔsɔɔti mɔɔ wɔ abusua asetɛnla ngakyile nu la a wɔ nu a. Abusua mɔɔ bɔ mɔdenle fa Baebolo ngyinlazo ɛhye mɔ di gyima la nwu kɛ amgba nyamenlezonlenlɛ kpalɛ ‘lɛ ngoane ɛhye anwo ɛwɔkɛ.’ Maa yɛzia yɛzuzu zɔhane ngyinlazo ne mɔ anu nna mɔɔ hyia la anwo.

NVASOƐ WƆ BƐNWOZOHOMOLƐ ZO

4. Duzu ati a bɛnwozohomolɛ hyia wɔ agyalɛ nu ɛ?

4 Belemgbunli Sɔlɔmɔn hanle kɛ: “Sonla mɔɔ ɛngola ɔ nwo zo komo la le kɛ suakpole mɔɔ bɛbubu nwolɛ bane ne amuala bɛgua la.” (Mrɛlɛbulɛ 25:28; 29:11) Edwɛkɛ mɔɔ bɛdi ye bɛ kunlu, bɛfa bɛkomo bɛ nwo zo la le debie mɔɔ hyia maa menli mɔɔ kulo kɛ nyia anyelielɛ wɔ agyalɛ nu la. Saa ɛmaa nganeɛ ɛtane mɔɔ le kɛ ɛyavalɛ kpole, nla nwo atiakunluwɔzo ɛtane fo ɛ nwo zo a, ɔbazɛkye ninyɛne mɔɔ ɔbava ɛvolɛ dɔɔnwo yɛayɛ boɛ la​—saa bɔbɔ bɛyɛ a ɔkɛyɛ boɛ a.

5. Kɛ ɔkɛyɛ na dasanli mɔɔ tɔ sinli la anyia bɛnwozohomolɛ ɛ, na nvasoɛ boni a wɔ zo a?

5 Nɔhalɛ nu Adam abozonli biala ɛnrɛhola ɛnrɛhomo ye nwonane ne mɔɔ tɔ sinli la azo bɔkɔɔ. (Wulomuma 7:21, 22) Noko, bɛnwozohomolɛ le sunsum ne ma. (Galeehyeama 5:22, 23) Ɛhye ati, saa yɛsɛlɛ subane ɛhye, yɛfa folɛdulɛ kpalɛ mɔɔ wɔ Ngɛlɛlera ne anu la yɛbɔ yɛ ɛbɛla, na yɛ nee menli mɔɔ da ye ali tu na yɛtwe yɛ nwo yɛfi menli mɔɔ bɛnlɛ ye la anwo a, Nyamenle sunsum ne bamaa yɛanyia bɛnwozohomolɛ. (Edwɛndolɛ 119:100, 101, 130; Mrɛlɛbulɛ 13:20; 1 Pita 4:7) Yɛyɛ zɔ a ɔbamaa ‘yɛagyakyi ɛbɛla mgbane mgbane’ anzɛɛ adwɔmanebɔlɛ wɔ mekɛ mɔɔ bɛkɛva bɛkɛzɔ yɛ bɛkɛnlea la. (1 Kɔlentema 6:18) Yɛbakpo basabasayɛlɛ na yɛahoati anzɛɛ yɛali nzabolɛ zo konim. Na ɔbamaa yɛagyinla ngyegyelɛ mɔɔ anu yɛ se nee ɛya mɔɔ bɛkɛha yɛ la anloa. Ɔrɛla ye kɛ yɛ kɔsɔɔti​—mɔɔ ngakula boka nwo la​—yɛbanyia sunsum ma ɛhye mɔɔ anwo hyia la.​—Edwɛndolɛ 119:1, 2.

TILEYƐLƐ NWO ADWENLE KPALƐ

6. (a) Tileyɛlɛ nwo ngyehyɛleɛ mɔɔ Nyamenle ɛyɛ la a le boni? (b) Saa nrenya tileyɛlɛ ne bamaa ye abusua ne anye alie a duzu a ɔwɔ kɛ ɔkakye a?

6 Ngyinlazo mɔɔ tɔ zo nwiɔ mɔɔ hyia la a le tileyɛlɛ ne mɔɔ ɔwɔ kɛ yɛdie yɛto nu la. Pɔɔlo hanle kɛzi bɛhyehyɛ ninyɛne pɛpɛɛpɛ la anwo edwɛkɛ wɔ mekɛ mɔɔ ɔhanle kɛ: “Mekpondɛ kɛ bɛte ɔ bo kɛ nrenya biala amenle a le Kelaese, raalɛ biala amenle a le ɔ hu, yɛɛ Kelaese amenle a le Nyamenle” la. (1 Kɔlentema 11:3) Ɛhye kile kɛ nrenya di abusua ne anyunlu, ɔ ye fa nɔhalɛlilɛ boa ye, na ngakula ne mɔ tie bɛ awovolɛ. (Ɛfɛsɛsema 5:22-25, 28-33; 6:1-4) Noko, yɛ ye nzonlɛ kɛ tileyɛlɛ mɔɔ bɛdi nwolɛ gyima wɔ adenle kpalɛ zo la a fa anyelielɛ ba a. Kunlima mɔɔ fa nyamenlezonlenlɛ kpalɛ bɔ bɛ ɛbɛla la ze kɛ tileyɛlɛ ɛnle sonla ko tumililɛ. Bɛsukoa Gyisɛse, mɔɔ le bɛ Ti la. Ɔwɔ nuhua kɛ ɛnee Gyisɛse le “Awulae mɔɔ bo ninyɛne kɔsɔɔti azo” ɛdeɛ, noko ‘yeamba kɛ bɛzonle ye; emomu, ɔrale kɛ ɔbazonle.’ (Ɛfɛsɛsema 1:22; Mateyu 20:28) Zɔhane ala a Keleseɛne nrenya yɛ ye tileyɛlɛ ne kɛ ɔfa yeaboa ɔ ye nee ɔ mra na tɛ kɛ ɔfa yeaboa ɔ nwo a.​—1 Kɔlentema 13:4, 5.

7. Ngɛlɛlera ne anu ngyinlazo boni a baboa yelɛ yeamaa yeali gyima mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa ye wɔ abusua ne anu la anwo gyima a?

7 Yelɛ mɔɔ fa nyamenlezonlenlɛ kpalɛ bɔ ye ɛbɛla la nee ɔ hu ɛnzu anzɛɛ ɔmbɔ mɔdenle kɛ ɔkomo ɔ nwo zo. Ɔ nye die kɛ ɔbaboa ɔ hu na ɔ nee ye abɔ nu ayɛ gyima. Baebolo ne ka ye wienyi kɛ: “Kunli ne a lɛ tumi wɔ ɔ ye anwo zo a.” (Ɛfɛsɛsema 5:23) Raalɛ mɔɔ wɔ agyalɛ bo la, “mɛla kyekye ye beta ɔ hu anwo.” (Wulomuma 7:2) Mekɛ ko ne ala, Baebolo ne ka kɛ ɔle ye “ɛsaso boavolɛ.” (Mɔlebɛbo 2:20) Ɔfa subane nee mɔdenlebɔlɛ mɔɔ ɔ hu ɛnlɛ la ɔmaa na ɔboa ye kɛmɔ ɔfɛta la. (Mrɛlɛbulɛ 31:10-31) Ngɛlɛlera ne anu ngyinlazo ɛhye mɔ boa kunli nee yelɛ maa bɛnwu kɛzi bɛ nuhua ko biala de la na bɛkile ɛbulɛ nee enililɛ bɛmaa bɛ nwo.

‘TIE Ɛ NZO ANWO’

8, 9. Kilehile ngyinlazo bie mɔ mɔɔ baboa abusua ne anu amra kɔsɔɔti yeamaa bɛ adwelielilɛ anyia anyuhɔlɛ la anu.

8 Bɛha kɛzi adwelielilɛ hyia la anwo edwɛkɛ dɔɔnwo wɔ buluku ɛhye anu. Duzu ati ɔ? Ɔboalekɛ saa menli di adwelie na bɛtie mɔɔ bɛ nuhua ko biala kɛha la a ɔmaa ninyɛne kɔ zo kpalɛ. Bɛzile zo fane dɔɔnwo kɛ adwelielilɛ le kɛ adenle mɔɔ bɛyɛ kɛ kale nwiɔ ɛva zo la. Ɛdoavolɛ Gyemise hanle ye wɔ adenle ɛhye azo kɛ: “Ɔwɔ kɛ awie biala tie ɔ nzo anwo, ɔmmatendɛ dɔɔnwo.”​—Gyemise 1:19.

9 Eza ɔhyia kɛ yɛnea kɛzi yɛtendɛ la boɛ. Ɛdendɛlɛ fiefie, katekate anzɛɛ tendɛtia ɛsesebɛ ɛmmaa adwelielilɛ ɛnli munli. (Mrɛlɛbulɛ 15:1; 21:9; 29:11, 20) Saa mɔɔ yɛlɛka la le kpalɛ bɔbɔ na yɛka ye wɔ atisesebɛ, anwomemaazo, anzɛɛ adenle ɛtane zo a ɔbazɛkye ninyɛne dɔɔnwo. Ɔwɔ kɛ yɛmaa yɛ ɛdendɛlɛ yɛ fɛ na “ɔyɛ anyelielɛ.” (Kɔlɔsaema 4:6) Ɔwɔ kɛ yɛ edwɛkɛ yɛ kɛ “ezukoa nvutuke ampolo mɔɔ la dwɛtɛ fufule pɛlɛte nu la.” (Mrɛlɛbulɛ 25:11) Mbusua mɔɔ ɛzukoa kɛ bɛbali adwelie kpalɛ la ɛbɔ mɔdenle kpole mɔɔ bamaa bɛ nye alie la.

KƐZI ƐLƆLƐ NWO HYIA LA

10. Ɛlɔlɛ boni a nwolɛ hyia wɔ agyalɛ nu a?

10 Edwɛkɛkpɔkɛ “ɛlɔlɛ” finde fane dɔɔnwo wɔ buluku ɛhye anu. Ɛkakye ɛlɔlɛ titile mɔɔ bɛhanle nwolɛ edwɛkɛ la ɔ? Ɔle nɔhalɛ kɛ nrenya nee raalɛ avinli ɛhulolɛ (Giliki, eʹros) hyia titile wɔ agyalɛ nu, yɛɛ agyalɛ kpalɛ nu, ɛlɔlɛ nee agɔnwolɛvalɛ kpole (Giliki, phi·liʹa) kɔ zo wɔ kunli nee yelɛ avinli. Noko ɛlɔlɛ mɔɔ hyia kpalɛ la a le mɔɔ Giliki edwɛkɛkpɔkɛ a·gaʹpe gyi ɛkɛ maa la. Ɛlɔlɛ ɛhye a yɛnyia yɛmaa Gyihova, Gyisɛse, nee yɛ gɔnwo mɔ la. (Mateyu 22:37-39) Ɔle ɛlɔlɛ mɔɔ Gyihova da ye ali kile alesama a. (Dwɔn 3:16) Nea kɛzi ɔyɛ nwanwane kɛ yɛbahola yɛala ɛlɔlɛ ko ne ala ali yɛahile yɛ agyalɛ bokavolɛ nee yɛ mra ɛ!​—1 Dwɔn 4:19.

11. Kɛzi ɛlɔlɛ boa maa agyalɛ yɛ kpalɛ ɛ?

11 Wɔ agyalɛ nu, ɛlɔlɛ ɛhye mɔɔ kɔ anwuma la amgba ‘maa bɛdi munli.’ (Kɔlɔsaema 3:14) Ɔka agyalɛma ɔbɔ nu na ɔmaa bɛnyia ɛhulolɛ kɛ bɛbayɛ mɔɔ baboa bɛ nee bɛ mra la. Saa mbusua kɔ ngyegyelɛ nu a ɛlɔlɛ boa bɛ maa bɛbɔ nu bɛdi nwolɛ gyima. Mekɛ mɔɔ agyalɛma ɛlɛnyi la, ɛlɔlɛ boa maa bɛboa bɛ nwo na bɛ nye die bɛ nwo dahuu. “Ɛhulolɛ . . . ɛnle angomedi. . . . Ɛhulolɛ ɛmkpo aze ɛlɛ; ɔlɛ diedi wɔ debie biala anu, ɔlɛ debie biala anwo anyelazo yɛɛ ye abotane bo ɛndu ɛlɛ. Ɛhulolɛ ɛmbɔ aze ɛlɛ.”​—1 Kɔlentema 13:4-8.

12. Kɛmɔti a agyalɛma nyia Nyamenle anwo ɛlɔlɛ a ɔmaa bɛ agyalɛ ne anu mia ɛ?

12 Agyalɛma koyɛlɛ ne anu mia wɔ mekɛ mɔɔ bɛbanyia Gyihova anwo ɛlɔlɛ titile na eza bɛanyia ɛlɔlɛ bɛamaa bɛ nwo la. (Nolobɔvo ne 4:9-12) Kɛmɔti ɛ? Ɔluakɛ ɛzoanvolɛ Dwɔn hɛlɛle kɛ: “Saa yɛdi Nyamenle mɛla ne mɔ azo a ɛnee yɛkulo Nyamenle.” (1 Dwɔn 5:3) Yemɔti, tɛ ɛlɔlɛ kpole mɔɔ agyalɛma lɛ maa bɛ mra la ati a bɛfa nyamenlezonlenlɛ kpalɛ bɛtete bɛ a na kɛmɔ ɔle Gyihova adehilelɛ la ati ɔ. (Mɛla ne 6:6, 7) Tɛ kɛ bɛkulo bɛ nwo la ati a ɔwɔ kɛ bɛkoati ɛbɛlatane a na kɛmɔ bɛlɛ Gyihova mɔɔ babua ‘bɛdabɛ mɔɔ bɛle adwɔmane nee bɛdabɛ mɔɔ bɛsɛkye agyalɛ’ ndɛne anwo ɛlɔlɛ titile la ati ɔ. (Hibuluma 13:4) Saa bokavolɛ ko fa ngyegyelɛ kpole ba abusua ne anu bɔbɔ a, Gyihova anwo ɛlɔlɛ bamaa ko ne ava Baebolo ngyinlazo ali gyima dahuu. Nɔhalɛ nu, mbusua mɔɔ Gyihova anwo ɛlɔlɛ maa bɛnyia ɛlɔlɛ bɛmaa bɛ nwo la anye die!

ABUSUA MƆƆ YƐ NYAMENLE ƐHULOLƐDEƐ LA

13. Kɛzi kpɔkɛ mɔɔ menli babɔ kɛ bɛyɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la baboa bɛ yeamaa bɛava bɛ adwenle bɛazie ninyɛne mɔɔ hyia la azo ɛ?

13 Keleseɛnenli ɛbɛlabɔlɛ kɔsɔɔti gyi Nyamenle ɛhulolɛdeɛyɛlɛ zo. (Edwɛndolɛ 143:10) Ɛhye a nyamenlezonlenlɛ kpalɛ kile a. Nyamenle ɛhulolɛdeɛyɛlɛ boa mbusua maa bɛfa bɛ nye bɛsie ninyɛne mɔɔ hyia kpalɛ la azo. (Felepaema 1:9, 10) Kɛ neazo la, Gyisɛse bɔle kɔkɔ kɛ: “Membale kɛ mebamaa mralɛ mrenya adwazo atia bɛ ze mɔ, mralɛ mraalɛ adwazo atia bɛ nli mɔ, nwuvolɛ mraalɛ adwazo atia bɛ hu mɔ bɛ nli mɔ; sonla biala kpɔvolɛma kpalɛ vi ɔdaye ye sua nu.” (Mateyu 10:35, 36) Kɛmɔ Gyisɛse bɔle nwolɛ kɔkɔ la, ye ɛdoavolɛma dɔɔnwo abusua nu amra ɛkpɔ bɛ. Alɔbɔlɛ edwɛkɛ boni a le ɛhye! Noko akee, ɔnle kɛ abusua nu amra anwo ɛlɔlɛ yɛ kpole tɛla ɛlɔlɛ mɔɔ yɛlɛ yɛmaa Gyihova Nyamenle nee Gyisɛse Kelaese la. (Mateyu 10:37-39) Saa awie gyinla abusua dwazotia nloa a, bie a dwazotiama ne banwu nvasoɛ mɔɔ wɔ nyamenlezonlenlɛ kpalɛ zo la na bɛahakyi bɛ adwenle. (1 Kɔlentema 7:12-16; 1 Pita 3:1, 2) Saa yeamba ye zɔ bɔbɔ a, nvasoɛ kpalɛ ɛnle zo kɛ dwazotia ti ɛkɛgyakyi kɛ ɛkɛzonle Nyamenle.

14. Kɛzi ɛhulolɛ mɔɔ awovolɛ lɛ kɛ bɛyɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la bamaa bɛayɛ ninyɛne mɔɔ baboa bɛ mra la ɛ?

14 Awovolɛ yɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ a ɔboa ɔmaa bɛsi kpɔkɛ kpalɛ. Kɛ neazo la, wɔ ɛleka bie mɔ, awovolɛ bu bɛ mra kɛ bɛle gualilɛ ezukoa, na bɛfa bɛ nye bɛto bɛ mra ne mɔ anwo zo kɛ bɛmɛ a ɔwɔ kɛ bɛnea bɛ wɔ bɛ mgbanyinli nu a. Ɔle kpalɛ kɛ ngakula mɔɔ bɛnyi la kɛnlea bɛ awovolɛ mɔɔ bɛyɛ mgbanyinli la ɛdeɛ, noko ɔnle kɛ ɛhye maa awovolɛ piepia bɛ mra bɛmaa bɛkɔdi nwonane afoa nu ninyɛne nzi. Saa awovolɛ tete bɛ mra bɛmaa bɛbu nwonane afoa nu ninyɛne kɛ nwolɛ hyia tɛla sunsum nu ɛdeɛ ne a, ɔnrɛboa bɛ.​—1 Temɔte 6:9.

15. Kɛzi Temɔte mame Yunaesi, le awovolɛ mɔɔ yɛle Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la anwo neazo kɛnlɛma ɛ?

15 Yunaesi, Pɔɔlo agɔnwo kakula Temɔte mame, yɛle ɛhye anwo neazo kɛnlɛma. (2 Temɔte 1:5) Ɔwɔ nuhua kɛ ɛnee ɔ hu ɛnle diedinli ɛdeɛ, noko Yunaesi nee Temɔte nana Loyese tetele Temɔte kpalɛ manle ɔlile nyamenlezonlenlɛ kpalɛ nzi. (2 Temɔte 3:14, 15) Mekɛ mɔɔ Temɔte nyinli la, Yunaesi manle ye adenle manle ɔvile sua nu na ɔhɔyɛle Belemgbunlililɛ edwɛkɛhanlɛ gyima ne kɛ Pɔɔlo agɔnwo edwɛkpatɛlɛvolɛ. (Gyima ne 16:1-5) Nea kɛzi ɔbayɛ kɛ ɔ nye liele wɔ mekɛ mɔɔ ɔ ra ne yɛle edwɛkpatɛlɛvolɛ mɔɔ bɔ mɔdenle la! Ye nyamenlezonlenlɛ kpalɛ mɔɔ ɔvale ɔyɛle gyima wɔ mekɛ mɔɔ ɔyɛle kpanyinli la kile kɛ ɔnyianle ndetelɛ kpalɛ wɔ ye ngakula nu. Kpolerazulɛ biala ɛnle nwo kɛ mekɛ mɔɔ Yunaesi dele nɔhalɛlilɛ mɔɔ Temɔte ɛlɛfa azonle la ɔ kunlu dwole nwolɛ na ɔ nye liele, ɔnva nwo kɛ bie a ɛnee ɔ nwo dɔ ye la.​—Felepaema 2:19, 20.

KƐZI ABUSUA NE KA WƆ KENLEBIE LA

16. Duzu a Gyisɛse dwenlenle nwolɛ kpalɛ kɛ raalɛ nrenya ɛ, noko ɛnee bodane titile boni a gyi ɔ nye zo a?

16 Bɛtetele Gyisɛse wɔ abusua mɔɔ bɛsulo Nyamenle la anu, na mekɛ mɔɔ ɔyɛle kpanyinli la, ɔdwenlenle ye mame anwo kɛ ralɛ nrenya kɛyɛ la. (Luku 2:51, 52; Dwɔn 19:26) Noko akee, ɛnee Gyisɛse bodane titile a le kɛ ɔkɛyɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ, na ɛnee ɔnea a mɔɔ boka ɛhye anwo la a le kɛ ɔbabuke nwolɛ adenle yeamaa alesama anyia dahuu ngoane. Ɔyɛle ɛhye wɔ mekɛ mɔɔ ɔvale ye dasanli ngoane mɔɔ di munli la ɔbɔle afɔle ɔmanle alesama mɔɔ bɛle ɛtanevolɛma kɛ ɛkpɔnedeɛ la.​—Maake 10:45; Dwɔn 5:28, 29.

17. Anyelazo kɛnlɛma boni a nɔhalɛ mɔɔ Gyisɛse lile la bukele nwolɛ adenle manle menli mɔɔ yɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la ɛ?

17 Gyisɛse ewule ne anzi, Gyihova dwazole ye hɔle anwuma na ɔmanle ye tumi kpole, awieleɛ ne ɔvale ye ɔziele ebia zo kɛ Belemgbunli wɔ anwuma Belemgbunlililɛ ne anu. (Mateyu 28:18; Wulomuma 14:9; Yekile 11:15) Gyisɛse afɔlebɔlɛ ne manle bɛholale bɛkpale alesama bie mɔ mɔɔ nee ye bali tumi wɔ zɔhane Belemgbunlililɛ ne anu la. Eza ɔbukele nwolɛ adenle ɔmanle alesama mɔɔ lɛ ahonle kpalɛ la kɛ bɛbanyia ngoane mɔɔ di munli la wɔ azɛlɛ mɔɔ paladaese tɛnlabelɛ ne bazia ara zolɛ bieko la anu. (Yekile 5:9, 10; 14:1, 4; 21:3-5; 22:1-4) Nwolɛ adenle kpole ko mɔɔ yɛlɛ ye ɛnɛ la a le kɛ yɛbabɔ edwɛkpa ɛhye mɔɔ yɛ anyelielɛ la nolo yɛahile yɛ kpalɛzoamra.​—Mateyu 24:14.

18. Ngakyelɛ nee anwosesebɛmanlɛ boni a bɛva bɛmaa mbusua nee sonla ko biala ɛ?

18 Kɛmɔ ɛzoanvolɛ Pɔɔlo hilele la, saa menli fa nyamenlezonlenlɛ kpalɛ bɔ bɛ ɛbɛla a ɔbamaa bɛanyia ɛwɔkɛ ne mɔɔ se menli bahola anyia zɔhane nyilalɛ ne “mɔɔ bara la” anu anyelazo. Nɔhalɛ nu, ɛhye a le adenle kpalɛ mɔɔ bɛdua zo bɛnyia anyelielɛ a! Kakye kɛ, “ewiade nee nuhua atiakunluwɔzo ninyɛne ne mɔ amuala bapɛ nu aze, na sonla ne mɔɔ yɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la de aze dahuu.” (1 Dwɔn 2:17) Ɛhye ati, saa ɛle kakula anzɛɛ awovolɛ, kunli anzɛɛ yelɛ, kpanyinli mɔɔ ɛtɛgyale na ɛlɛ kakula anzɛɛ ɛnlɛ bie a, bɔ mɔdenle yɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ. Saa ɛgyi ngyegyelɛ anzɛɛ edwɛkɛ mɔɔ yɛ se kpole la anloa bɔbɔ a, mmamaa ɛ rɛle fi ye ɛlɛ kɛ ɛle tease Nyamenle ne sonvolɛ. Ɛhye ati, maa wɔ nyɛleɛ ɛmaa Gyihova anye ɛlie. (Mrɛlɛbulɛ 27:11) Na ɔrɛla ye kɛ wɔ subane bamaa wɔanyia anyelielɛ kɛkala na wɔanyia dahuu ngoane wɔ ewiade fofolɛ ne mɔɔ bara la anu!