1. Što se dogodilo kralju Nabuhodonozoru, i koja nam se pitanja nameću?

KRALJ Nabuhodonozor je uz Jehovino dopuštenje postao svjetski vladar. Kao babilonski vladar, imao je veliko bogatstvo, obilje hrane, veličanstvenu palaču — sve što je poželio u materijalnom pogledu. No iznenada je doživio poniženje. Budući da je postao duševno poremećen, Nabuhodonozor se ponašao kao neka zvijer! Otjeran od kraljevskog stola i iz carske rezidencije, živio je na poljima i jeo je travu kao bik. Kako je došlo do te teške situacije? I zašto bi nas ona trebala zanimati? (Usporedi Joba 12:17-19; Propovjednika 6:1, 2.)

2, 3. Koje je iskustvo kralj Babilona podijelio sa svojim podanicima, i kakav je stav imao prema Najvišem Bogu?

² Ubrzo nakon oporavka od tog potpunog duševnog sloma, Nabuhodonozor je po cijelom svom kraljevstvu razglasio izvanredan izvještaj o tome što se dogodilo. Jehova je nadahnuo proroka Danijela da sačuva točan zapis o tim događajima. On započinje ovim riječima: “Kralj Nabuhodonozor svim narodima, plemenima i jezicima što su po svoj zemlji, mir da vam se umnoži. Svidje mi se da objavim znake i čudesa što mi učini Bog višnji [“Najviši”, NS]. Znaci njegovi kako su veliki! i čudesa njegova kako su silna! kraljevstvo je njegovo kraljevstvo vječno, i vlast njegova od koljena do koljena” (Danijel 4:1-3).

 ³ Nabuhodonozorovi su podanici živjeli “po svoj zemlji” — njegovo je carstvo obuhvaćalo većinu svijeta opisanog u biblijskom izvještaju. Kralj je za Danijelovog Boga rekao: “Njegovo [je] kraljevstvo vječno.” Kako li su te riječi veličale Jehovu diljem Babilonskog Carstva! Osim toga, ovom se prilikom Nabuhodonozoru po drugi put pokazalo da je Božje Kraljevstvo jedino vječno, da će postojati “dovijeka” (Danijel 2:44).

4. Kako su započeli Jehovini ‘znaci i čudesa’ u Nabuhodonozorovom slučaju?

⁴ Koje je “znake i čudesa” “Najviši” učinio? Sve je počelo s kraljem koji je svoje osobno iskustvo ispričao ovim riječima: “Ja Nabuhodonozor bijah miran u kući svojoj i cvjetah u dvoru svom. Usnih san, koji me uplaši, i misli na postelji mojoj i vizije glave moje uznemiriše me” (Danijel 4:4, 5). Što je babilonski kralj poduzeo s obzirom na taj uznemirujući san?

5. Kako je Nabuhodonozor gledao na Danijela, i zašto?

⁵ Nabuhodonozor je sakupio babilonske mudrace i ispričao im san. Ali kako su ga samo razočarali! Bili su potpuno nesposobni da daju neko objašnjenje. Izvještaj nastavlja: “Najposlije dođe preda me Danijel, koji se zove Baltazar po imenu boga mojega, i u kom je duh svetih bogova, i pripovjedih mu san” (Danijel 4:6-8). Danijelovo dvorsko ime bilo je Baltazar, a lažno božanstvo koje je kralj nazvao ‘moj bog’ moglo bi biti Bel, Nebo ili Marduk. Nabuhodonozor je, zato što je bio politeist, na Danijela gledao kao na osobu u kojoj je bio “duh svetih bogova”. A zbog Danijelovog položaja prefekta nad svim babilonskim mudracima, kralj mu se obratio kao ‘poglavaru vračara’ (Danijel 2:48; 4:9; usporedi Danijela 1:20). Naravno, vjerni Danijel nikada  nije napustio obožavanje Jehove da bi prakticirao magiju (3. Mojsijeva 19:26; 5. Mojsijeva 18:10-12).

6, 7. Kako bi opisao ono što je Nabuhodonozor vidio u svom snu?

⁶ Kakav je bio sadržaj zastrašujućeg sna babilonskog kralja? “A vizija glave moje na postelji mojoj bješe: vidjeh, gle, drvo usred zemlje i visina mu velika. Drvo bješe veliko i jako, i visina mu dosezaše do neba, i viđaše se do kraja sve zemlje. Lišće mu bješe lijepo i rod obilat, i na njemu bješe hrane svemu; zvijerje poljsko odmaraše se u hladu njegovu, i na granama njegovim stanovahu ptice nebeske, i od njega se hranjaše svako tijelo” (Danijel 4:10-12). Nabuhodonozor je navodno jako volio velike libanonske cedrove, išao ih je gledati i neke je dopremio u Babilon kao građevno drvo. No nikada nije vidio ništa što bi nalikovalo stablu iz njegovog sna. Ono je zauzimalo važan položaj “usred zemlje”, moglo ga se vidjeti sa svih krajeva Zemlje i bilo je toliko plodno da je hranilo sva živa stvorenja.

⁷ San je sadržavao još toga, jer je Nabuhodonozor dodao: “Vidjeh u vizijama glave svoje na postelji svojoj, i gle, stražar i svetac siđe s neba. Povika jako i reče ovako: posijecite drvo, i okrešite mu grane, pokidajte mu lišće i razmetnite mu rod; neka pobjegnu zvijeri ispod njega i ptice s grana njegovih. Ali panj sa žilama ostavite mu u zemlji, u okovima željeznim i bakrenim u travi poljskoj, neka ga kvasi rosa nebeska i dio da mu je sa zvijerima od trave zemaljske” (Danijel 4:13-15).

8. Tko je bio “stražar”?

⁸ Babilonci su imali vlastitu religioznu predodžbu o dobrim i zlim duhovnim stvorenjima. No tko je bio taj  “stražar” s neba? On je nazvan i “svetac”, a bio je jedan pravedan anđeo, Božji zastupnik. (Usporedi Psalam 103:20, 21.) Zamisli kakva su samo pitanja mučila Nabuhodonozora! Zašto posjeći to stablo? Od kakve je koristi panj s korijenjem kojemu željezni i bakreni okovi sprečavaju rast? Zaista, čemu može služiti obični panj?

9. Što je stražar u biti rekao, i koja se pitanja javljaju?

⁹ Nabuhodonozor je sigurno bio potpuno zbunjen kad je čuo stražareve daljnje riječi: “Srce čovječje neka mu se promijeni, i srce životinjsko neka mu se da, i sedam vremena neka prođe preko njega. To su odredili stražari i izrekli sveti da bi poznali živi da višnji [“Najviši”, NS] vlada kraljevstvom ljudskim, i daje ga kome hoće, i postavlja nad njim najnižega između ljudi” (Danijel 4:16, 17). Panj nema ljudsko srce koje kuca u njemu. Kako se onda panju može dati životinjsko srce? Što predstavlja “sedam vremena”? I kako se sve to odnosi na vladavinu u ‘ljudskom kraljevstvu’? Nabuhodonozor je to sigurno želio saznati.

10. (a) Što, prema Bibliji, mogu simbolizirati stabla? (b) Što predočava veliko stablo?

¹⁰ Kad je čuo san, Danijel je na trenutak bio zapanjen, a onda prestrašen. Budući da ga je Nabuhodonozor požurivao na objašnjenje, prorok je rekao: “Gospodaru moj, san da bude tvojim dušmanima, i značenje njegovo neprijateljima tvojim. Drvo što si vidio, veliko i jako, (...) to si ti, kralju, koji si velik i silan, i veličina je tvoja visoka i doseže do neba i vlast tvoja do krajeva zemaljskih” (Danijel 4:18-22). U Bibliji stabla  mogu simbolizirati pojedince, vladare i kraljevstva (Psalam 1:3; Jeremija 17:7, 8; Ezehijel 31. poglavlje). Nabuhodonozor je poput golemog stabla iz svog sna bio “velik i silan” jer je bio glava jedne svjetske sile. No veliko stablo predstavlja ‘vlast do krajeva zemaljskih’, što uključuje sva kraljevstva čovječanstva. Ono stoga simbolizira Jehovinu univerzalnu suverenost, posebno u odnosu na Zemlju (Danijel 4:17).

11. Kako je kraljev san pokazao da će on iskusiti ponižavajuću promjenu?

¹¹ Pred Nabuhodonozorom je ležala ponižavajuća promjena. Ukazujući na taj razvoj događaja, Danijel je dodao: “Što kralj vidje stražara i sveca gdje silažaše s neba i govoraše: posijecite drvo i potrite ga, ali mu panj sa žilama ostavite u zemlji u okovima željeznim i bakrenim u travi poljskoj, da ga kvasi rosa nebeska, i sa zvijerima poljskim neka mu je dio dokle sedam vremena prođe preko njega, ovo znači, kralju, i ovo je naredba višnjega koja će se izvršiti na mom gospodaru kralju” (Danijel 4:23, 24). Kolika je samo hrabrost bila potrebna da bi se moćnom kralju prenijela ta poruka!

12. Što je trebalo zadesiti Nabuhodonozora?

¹² Što će zadesiti Nabuhodonozora? Zamisli njegovu reakciju kad je Danijel dodao: “Bićeš prognan između ljudi, i sa zvijerima ćeš poljskim živjeti, i hraniće te travom kao goveda, i rosa će te nebeska kvasiti, i sedam će vremena proći preko tebe dokle poznaš da višnji vlada kraljevstvom ljudskim i daje ga kome hoće” (Danijel 4:25). Nabuhodonozora će očito čak i njegovi dvorski službenici ‘prognati od ljudi’. Ali hoće li se za njega brinuti samilosni pastiri? Neće, jer je Bog odredio da će  Nabuhodonozor živjeti s ‘poljskim zvijerima’ i hraniti se biljem.

13. Što će, prema onome što je vidljivo iz sna o stablu, biti s Nabuhodonozorovim položajem kao svjetskog vladara?

¹³ Baš kao što je i stablo bilo posječeno, tako će i Nabuhodonozor biti oboren sa svjetske vlasti — ali samo za kratko vrijeme. Danijel je objasnio: “Što se reče da se ostavi panj sa žilama od drveta, kraljevstvo će ti ostati, kad poznaš da nebesa vladaju” (Danijel 4:26). U Nabuhodonozorovom je snu panju srušenog stabla bilo dozvoljeno da ostane, iako je bio okovan da bi se spriječio njegov rast. Slično tome, “panj” babilonskog kralja ostat će, iako će biti okovan da se ne bi širio “sedam vremena”. Njegov položaj svjetskog vladara bit će sličan okovanom panju. Čuvat će se na sigurnom dok nad njim ne prođe sedam vremena. Jehova će se pobrinuti da u tom periodu nitko ne naslijedi Nabuhodonozora kao jedinog vladara u Babilonu, iako ga je njegov sin imenom Evil-Merodah možda zamijenio kao privremeni vladar.

14. Na što je Danijel potaknuo Nabuhodonozora?

¹⁴ S obzirom na ono što je prorečeno za Nabuhodonozora, Danijel ga je hrabro potaknuo: “Zato, kralju, da ti je ugodan moj savjet, oprosti se grijeha svojih pravdom, i bezakonja svojih milošću prema nevoljnima, eda bi ti se produljio mir” (Danijel 4:27). Možda bi se Nabuhodonozorova situacija promijenila kad bi napustio svoj grešni put ugnjetavanja i ponosa. Uostalom, Jehova je oko dva stoljeća ranije odlučio uništiti stanovnike asirskog glavnog grada, Ninive, ali nije jer su se njen kralj i njegovi podanici pokajali (Jona 3:4, 10; Luka 11:32). Što je s ponosnim Nabuhodonozorom? Hoće li i on promijeniti svoje puteve?

15. (a) Kakav je stav Nabuhodonozor i dalje pokazivao? (b) Što otkrivaju natpisi o Nabuhodonozorovim aktivnostima?

¹⁵ Nabuhodonozor je i dalje bio ponosan. Šetajući po terasi svoje palače 12 mjeseci nakon svog sna o stablu, hvalisao se: “Nije li to Babilon veliki što ga ja sazidah jakom silom svojom da je stolica kraljevska i slava veličanstvu mojemu?” (Danijel 4:28-30). Nimrod je osnovao Babilon (Babel), no Nabuhodonozor mu je dao sjaj (1. Mojsijeva 10:8-10). U jednom svom natpisu napisanom klinastim pismom hvalio se: “Ja sam Nabuhodonozor, kralj Babilona, obnovitelj Esagile i Ezide, sin Nabopolasara. (...) Ja sam ojačao tvrđave Esagile i Babilona i zauvijek sam učvrstio ime svoje vladavine” (Archaeology and the Bible, George A. Barton, 1949, stranice 478-9). Jedan drugi natpis odnosi se na nekih 20 hramova koje je renovirao ili nanovo sagradio. “Pod Nabuhodonozorovom vlašću”, kaže The World Book Encyclopedia, “Babilon je postao jedan od najveličanstvenijih gradova drevnog svijeta. U svojim je zapisima rijetko spominjao svoje vojne aktivnosti, ali je pisao o svojim građevinskim projektima i brizi za bogove Babilonije. Nabuhodonozor je vjerojatno sagradio babilonske viseće vrtove, jedno od sedam čuda starog svijeta.”

16. Kako je Nabuhodonozor trebao biti ponižen?

¹⁶ Iako se hvalisao, ponosni je Nabuhodonozor trebao biti ponižen. Nadahnuti izvještaj kaže: “Te riječi još bjehu u ustima kralju, a glas dođe s neba: tebi se govori, kralju Nabuhodonozore: kraljevstvo se uze od tebe. I bićeš prognan između ljudi, i živjećeš sa zvijerima poljskim, hraniće te travom kao goveda, i sedam će  vremena proći preko tebe dokle poznaš da višnji vlada kraljevstvom ljudskim i daje ga kome hoće” (Danijel 4:31, 32).

17. Što se dogodilo ponosnom Nabuhodonozoru, i u kojoj se situaciji uskoro našao?

¹⁷ Nabuhodonozor je ubrzo izgubio zdrav razum. Otjeran od ljudi, jeo je biljke “kao goveda”. Dok je bio vani među poljskim zvijerima, on sigurno nije besposleno sjedio u travi nekakvog raja, svakodnevno uživajući u osvježavajućem povjetarcu. U današnjem Iraku, gdje se nalaze ruševine Babilona, temperature variraju od visokih 50 Celzijevih stupnjeva u ljetnim mjesecima do prilično niskih temperatura ispod nule tokom zime. Budući da je bio zapušten i izložen vremenskim neprilikama, Nabuhodonozorova je duga, raščupana kosa izgledala kao orlovo perje, a njegovi su neodrezani nokti na rukama i nogama postali kao ptičje kandže (Danijel 4:33). Kakvog li poniženja za ovog ponosnog svjetskog vladara!

18. Što se dogodilo s babilonskim prijestoljem tokom sedam vremena?

¹⁸ U Nabuhodonozorovom snu veliko je stablo srušeno, a panj je bio okovan da bi se spriječio njegov rast u visinu za sedam vremena. Slično tome, Nabuhodonozor je bio “smetnut s kraljevskoga prijestolja svojega” kad ga je Jehova kaznio ludilom (Danijel 5:20). Ustvari, kraljevo se srce uslijed toga promijenilo iz čovječjeg u srce bika. Pa ipak, Bog je Nabuhodonozoru sačuvao prijestolje dok ne prođe sedam vremena. Dok je vjerojatno Evil-Merodah bio privremeni vladar države, Danijel je služio kao ‘gospodar nad svom zemljom babilonskom i poglavar nad svim mudracima babilonskim’. Njegova  su tri hebrejska druga i dalje vršila dužnost upravitelja nad poslovima te oblasti (Danijel 1:11-19; 2:48, 49; 3:30). Četiri su izgnanika čekala Nabuhodonozorov povratak na prijestolje kao duševno zdravog kralja koji je uvidio da “višnji [“Najviši”, NS] vlada kraljevstvom ljudskim, i daje ga kome hoće”.

19. Što je babilonski kralj shvatio nakon što ga je Jehova ozdravio?

¹⁹ Kada je prošlo sedam vremena, Jehova je Nabuhodonozoru vratio zdrav razum. Kralj je tada, priznajući Najvišeg Boga, rekao: “Poslije toga vremena ja Nabuhodonozor podigoh oči svoje k nebu, i um moj vrati mi se, i blagoslovih višnjega [“Najvišega”, NS], i hvalih i slavih onoga koji živi dovijeka, čija je vlast vlast vječna i čije je kraljevstvo od koljena do koljena; i svi stanovnici zemaljski ništa nisu prema njemu, i radi što hoće s vojskom nebeskom i sa stanovnicima zemaljskim, i nema nikoga da bi mu ruku ustavio i rekao mu: što radiš?” (Danijel 4:34, 35). Da, Nabuhodonozor je ipak shvatio da je Najviši uistinu Suvereni Vladar nad ljudskim kraljevstvom.

20, 21. (a) Kakva paralela postoji između uklanjanja metalnih okova oko panja s korijenjem stabla iz sna i onoga što se dogodilo Nabuhodonozoru? (b) Što je Nabuhodonozor priznao, i da li je zbog toga postao obožavatelj Jehove?

²⁰ Kad se Nabuhodonozor vratio na svoje prijestolje, bilo je to kao da su metalni okovi oko panja stabla iz sna uklonjeni. O svom je povratku rekao: “U to vrijeme um moj vrati mi se, i na slavu kraljevstva mojega vrati mi se veličanstvo moje i svjetlost moja; i dvorani moji i knezovi moji potražiše me, i utvrdih se u kraljevstvu  svom, i doda mi se više veličanstva” (Danijel 4:36). Ako su neki dvorski službenici prije prezirali poremećenog kralja, sada su ga ‘tražili’ u potpunoj podložnosti.

²¹ Kakve li je “znake i čudesa” učinio Najviši! Ne bi nas trebalo iznenaditi što je ponovno postavljeni babilonski kralj rekao: “Sada ja Nabuhodonozor hvalim, uzvisujem i slavim kralja nebeskoga, čija su sva djela istina i čiji su putovi pravedni i koji može oboriti one koji hode ponosito” (Danijel 4:2, 37). Međutim, to priznanje Nabuhodonozora nije učinilo ne-židovskim obožavateljem Jehove.

22. S kojim su poremećajem neki poistovjetili Nabuhodonozorovo ludilo, ali što trebamo imati na umu s obzirom na uzrok njegovog poremećenog stanja?

²² Neki su Nabuhodonozorovo ludilo poistovjetili s likantropijom. Jedan medicinski rječnik kaže: “LIKANTROPIJA (...) dolazi od riječi [lýkos], lupus, vuk; [ánthropos], homo, čovjek. Tako se naziva bolest ljudi koji vjeruju da su se pretvorili u neku životinju i koji oponašaju glasanje ili krikove, izgled ili ponašanje te životinje. Ti pojedinci obično zamišljaju da su se preoblikovali u vuka, psa ili mačku; ponekad i u bika, kao što je bio slučaj s Nabuhodonozorom” (Dictionnaire des sciences médicales, par une société de médicins et de chirurgiens, Pariz, 1818, svezak 29, stranica 246). Simptomi likantropije slični su simptomima Nabuhodonozorovog dementnog stanja. Međutim, budući da je njegova psihička bolest bila božanski određena, ne može se izričito poistovjetiti s nekim poznatim poremećajem.

23. Koje svjetovno svjedočanstvo govori u prilog Nabuhodonozorovoj duševnoj bolesti?

 ²³ Izučavatelj John E. Goldingay navodi nekoliko slučajeva koji su slični Nabuhodonozorovom ludilu i ozdravljenju. Naprimjer, on objašnjava: “Izgleda da se jedan nepotpuni tekst pisan klinastim pismom odnosi na neki psihički poremećaj kod Nabuhodonozora i možda na to da je zanemario i napustio Babilon.” Goldingay citira dokument nazvan “Babilonski Job” i kaže da on “svjedoči o Božjim kaznama: bolesti, poniženju, traženju tumačenja zastrašujućeg sna, rušenju poput stabla, izbacivanju, jedenju trave, gubitku razumijevanja, ponašanju poput vola, Mardukovom napadu, deformiranim noktima, narasloj kosi, stavljanju u lance i zatim ozdravljenju zbog kojeg hvali boga”.

24. (a) Što simbolizira veliko stablo iz sna? (b) Što je bilo prekinuto sedam vremena, i kako je do toga došlo?

²⁴ Kao što je predočeno velikim stablom, Nabuhodonozor je simbolizirao svjetsku vladavinu. No prisjeti se, stablo predstavlja vladavinu i suverenost daleko veću od one koju je imao taj babilonski kralj. Ono simbolizira univerzalnu suverenost Jehove, “kralja nebeskoga”, naročito s obzirom na Zemlju. Prije nego što su Babilonci uništili Jeruzalem, kraljevstvo sa sjedištem u tom gradu s Davidom i njegovim nasljednicima na ‘prijestolju Jehovinom’ predstavljalo je Božju suverenost u odnosu na Zemlju (1. Dnevnika 29:23). Sam Bog je tu suverenost srušio i okovao 607. pr. n. e. kada je upotrijebio Nabuhodonozora da uništi Jeruzalem. Iskazivanje božanske  suverenosti nad Zemljom putem kraljevstva iz Davidove linije bilo je prekinuto sedam vremena. Koliko traje tih sedam vremena? Kada su počela i što je obilježilo njihov kraj?

25, 26. (a) Koliko je trajalo “sedam vremena” u Nabuhodonozorovom slučaju, i zašto tako odgovaraš? (b) Kada je i kako započelo “sedam vremena” u većem ispunjenju?

²⁵ Tokom Nabuhodonozorovog ludila ‘narastoše mu dlake na glavi kao pera u orla i nokti kao u ptica’ (Danijel 4:33). Za to je trebalo više od sedam dana ili sedam tjedana. U različitim prijevodima stoji “sedam vremena”, a alternativni prijevodi glase “određena (utvrđena) vremena” ili “vremenski periodi” (Danijel 4:16, 23, 25, 32). Varijanta u starogrčkom prijevodu (Septuaginti) glasi “sedam godina”. Josip Flavije, židovski povjesničar iz prvog stoljeća, smatra da “sedam vremena” predstavlja “sedam godina” (Antiquities of the Jews, knjiga 10, poglavlje 10, odlomak 6). I neki izučavatelji hebrejskog jezika na ta “vremena” gledaju kao na “godine”. Prijevodi An American Translation, Today’s English Version, prijevod Jamesa Moffatta te Silvija Grubišića koriste izraz “sedam godina”.

²⁶ Očito je Nabuhodonozorovih “sedam vremena” uključivalo sedam godina. U proročanstvima jedna godina prosječno ima 360 dana, ili 12 mjeseci od kojih svaki ima po 30 dana. (Usporedi Otkrivenje 12:6, 14.) Dakle, kraljevih “sedam vremena”, ili sedam godina, zapravo je 360 dana pomnoženo sa 7, ili 2 520 dana. No što je s većim ispunjenjem njegovog sna? Proročanskih “sedam vremena” trajalo je puno duže od 2 520 dana. Na to ukazuju Isusove riječi: “Jeruzalem će gaziti nacije dok se ne ispune određena vremena  nacija” (Luka 21:24). To je ‘gaženje’ počelo 607. pr. n. e. kada je Jeruzalem bio uništen, a predodžbeno Božje kraljevstvo prestalo funkcionirati u Judi. Kada će to gaženje završiti? U ‘vremenima obnove’, kada će se božanska suverenost ponovno očitovati na Zemlji putem simboličnog Jeruzalema, Božjeg Kraljevstva (Djela apostolska 3:21).

27. Zašto bi rekao da “sedam vremena” koja su započela 607. pr. n. e. nisu završila nakon doslovnih 2 520 dana?

²⁷ Kad bismo brojali 2 520 doslovnih dana od uništenja Jeruzalema 607. pr. n. e., došli bismo samo do 600. pr. n. e., do godine koja nema nikakvo biblijsko značenje. Čak ni kada su se 537. pr. n. e. oslobođeni Židovi vratili u Judu, Jehovina se suverenost nije očitovala na Zemlji. To je zato što Zorobabel, nasljednik Davidovog prijestolja, nije bio postavljen za kralja nego samo za namjesnika perzijske provincije Jude.

28. (a) Koje se pravilo mora primijeniti za 2 520 dana iz proročanskih “sedam vremena”? (b) Koliko je trajalo proročanskih “sedam vremena”, i koji datumi obilježavaju njihov početak i kraj?

²⁸ Budući da su “sedam vremena” proročanska, na 2 520 dana moramo primijeniti biblijsko pravilo: ‘Dan za godinu.’ To je pravilo izneseno u proročanstvu o babilonskoj opsadi Jeruzalema (Ezehijel 4:6, 7; usporedi 4. Mojsijevu 14:34). Stoga “sedam vremena” dominacije neznabožačkih sila nad Zemljom, bez uplitanja Božjeg Kraljevstva, obuhvaća 2 520 godina. Započela su sedmog lunarnog mjeseca (15. tišrija) 607. pr. n. e., opustošenjem Jude i Jeruzalema (2. Kraljevima 25:8, 9, 25, 26). Od tog vremena pa do 1. pr. n. e. razdoblje je od 606 godina. Preostalih 1 914  godina proteže se otada do 1914. n. e. Tako je “sedam vremena”, ili 2 520 godina, završilo 15. tišrija, ili 4/5. listopada 1914. n. e.

29. Tko je ‘najniži između ljudi’, i što je Jehova poduzeo da bi ga ustoličio?

²⁹ Te su godine ispunjena “određena vremena nacija”, a Bog je vladanje dao ‘najnižem između ljudi’ — Isusu Kristu — kojeg su njegovi neprijatelji smatrali toliko beznačajnim da su ga dali pribiti na stup (Danijel 4:17). Da bi ustoličio Mesijanskog Kralja, Jehova je slomio simbolične okove od željeza i bakra s ‘panja’ svoje suverenosti. Tako je Najviši Bog dopustio kraljevskom ‘izdanku’ da raste iz njega kao očitovanje božanske suverenosti nad Zemljom posredstvom nebeskog Kraljevstva u rukama Davidovog najvećeg Nasljednika, Isusa Krista (Izaija 11:1, 2; Job 14:7-9; Ezehijel 21:27). Kako smo samo zahvalni Jehovi za taj blagoslovljeni ishod događaja i za otkrivanje tajne velikog stabla!