Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai e Mafai Ona Tula‘i Atu e Tetee i le Alii o Alii?

O Ai e Mafai Ona Tula‘i Atu e Tetee i le Alii o Alii?

Mataupu Sefulu

O Ai e Mafai Ona Tulaʻi Atu e Tetee i le Alii o Alii?

1, 2. Aiseā e tāua ai iā i tatou le faaaliga na iloa e Tanielu, i le tausaga lona tolu o le nofoaiga a Pelesara?

UA MAVAE atu le limasefulu ma le fitu o tausaga talu le faatafunaina o le malumalu o Ieova i Ierusalema. Ua pule faatasi nei Pelesara ma lona tamā o Naponita i le Emepaea o Papelonia, le malo malosi lona tolu o le lalolagi e pei ona valoia mai i le Tusi Paia. * O loo faaaunuua Tanielu le perofeta a le Atua i Papelonia. A o faagasolo “le tolu o tausaga o le nofoaiga a le tupu o Pelesara,” na avatu ai e Ieova iā Tanielu se faaaliga, e faailoa atu ai auʻiliʻiliga o le toe faafoʻisiaina o le tapuaʻiga moni.—Tanielu 8:1.

2 O le faaaliga faavaloaga lea na iloa e Tanielu, na iai se aafiaga loloto iā te ia, ma tatou te fia iloa foʻi ona o lea tatou te ola ai i “ona pō o le iʻuga.” Na taʻu atu e le agelu o Kaperielu iā Tanielu e faapea: “Faauta mai, ou te faailoa iā te oe mea e tutupu i ona pō e taufaaiʻu ai le toʻasa; auā o ona pō ua tuupōina e oo ai le iʻuga.” (Tanielu 8:16, 17, 19, 27) Seʻi o tatou iloiloina nei loa ma le naunautaʻi le mea na iloa e Tanielu, atoa ai ma lona uiga mo i tatou i aso nei.

LE MAMOE POʻA MA ONA NIFO E LUA

3, 4. O le ā le manu na iloa e Tanielu o tū i tafatafa o le vaitafe, ma o le ā ua faaataina mai ai?

3 Na tusi mai Tanielu e faapea: “Na ou iloa foʻi le faaaliga, na ou iloa ai a o i ai aʻu i Susana i le maota, ua i ai i le itu malo o Elama; na ou iloa foʻi i le faaaliga sa aʻu i ai e lata ane i le vaitafe o Ulai.” (Tanielu 8:2) E lē o taʻua mai pe na iai moni Tanielu i Susana (Susa), le laumua o Elama lea e pe a ma le 220 maila [350 kilomita] i sasaʻe o Papelonia, pe faapea foʻi na iai e ala i le faaaliga.

4 Na faaauau mai Tanielu: “Na ou tepa aʻe, ona ou iloa lea, faauta foʻi, ua tū i tafatafa o le vaitafe o le mamoe poʻa, ua i ai nifo e lua.” (Tanielu 8:3a) E leʻi natia ai pea iā Tanielu le uiga lilo o lenei mamoe poʻa. Na mulimuli ane taʻua e le agelu o Kaperielu e faapea: “O le mamoe poʻa na e iloa ua i ai nifo e lua, o tupu ia o Metai ma Peresia.” (Tanielu 8:20) O tagata Metai, e ō mai i laufanua maualuluga maugā i le itu i sasaʻe o Asuria, a o tagata Peresia na avea muamua o ni tagata maumausolo i le vaega i mātū o le faga o Peresia. A o faatupulaʻia pea le Emepaea o Metai ma Peresia, na maua e ona tagata mea eseese ma oloa e tele.

5. Na faapefea ona avea ma nifo e sili ona umi le nifo na “muliaʻi tupu” mai?

5 Na faamatala mai Tanielu: “O nifo foʻi ua uumi, a ua sili ona umi o le tasi i le tasi, o lē ua umi foʻi sa muliaʻi tupu ia.” (Tanielu 8:3e) O le nifo e sili ona umi lea na tupu mulimuli ane, na faaata mai ai Peresia, ae o le isi nifo, na faaata mai ai Metai. Na muamua lava la pule Metai. Peitaʻi i le 550 T.L.M., na pei lava o se mea noa le manumalo o Kuresa le tupu Peresia iā Asetuaki le tupu Metai. Na tuufaatasia e Kuresa aganuu ma tulafono a atunuu e lua ina ia autasia ai o la malo, ma faalautele le la pulega. Na amata mai ai lava i lenā taimi, ona avea le emepaea ma malo fuifuilua e pulea le lalolagi.

UA FAASAUSILI LE MAMOE POʻA

6, 7. Na faapefea ona ‘leai se manu e tasi na mafai ona tū atu i luma’ o le mamoe poʻa?

6 Na faamatala atili mai e Tanielu le mamoe poʻa e faapea: “Na ou iloa ua sua le mamoe poʻa i sisifo, ma le itu i mātū, atoa ma le itu i toga; ua leai foʻi se manu e tasi ua mafai ona tū i ona luma, ua leai foʻi sē na te laveaʻi mai ai lona lima; a ua ia fai mea ua ia loto i ai, ma ua faasilisili lava ia.”—Tanielu 8:4.

7 I le faaaliga muamua atu lea na avatu iā Tanielu, na faaataina mai ai Papelonia e le manu feʻai na alu aʻe nai le sami, e pei o se leona e iai ona apaʻau e pei o le aeto. (Tanielu 7:4, 17) O lea manu feʻai faafaatusa, na faamaonia lona lē mafai ona tū atu i luma o le “mamoe poʻa” o le faaaliga fou lenei. I le 539 T.L.M., na faaumatia ai Papelonia e Kuresa le Sili. E toetoe lava 50 tausaga mulimuli ane ai, e “leai foʻi se manu e tasi” po o se malo faapolotiki, na mafai ona tū atu e tetee i le Emepaea o Metai ma Peresia; le malo malosi lona fā o le lalolagi e tusa ai ma le valoaga a le Tusi Paia.

8, 9. (a) Na faapefea ona “sua le mamoe poʻa i sisifo, ma le itu i mātū, atoa ma le itu i toga”? (e) O le ā le faamatalaga a le tusi o Eseta e faatatau i lē na sosoo iā Tariu I le tupu Peresia?

8 O lona sau mai i “sasaʻe” po o le itu e oso aʻe ai le lā, na faia ai lava e le Malo Malosi o le Lalolagi o Metai ma Peresia, le mea e loto i ai, ‘i lona sua i sisifo, ma le itu i mātū, atoa ma le itu i toga.’ (Isaia 46:11) Na faatoʻilaloina Aikupito e le tupu o Kamisese II, o lē na soloaʻi atu iā Kuresa le Sili. O lē na sosoo atu iā te ia o le tupu Peresia e igoa iā Tariu I. Na agaʻi atu Tariu i le itulagi i sisifo ma ui atu ai i le vāinuu o Poporasi i le 513 T.L.M., ma vagaia le oganuu Europa o Tarake, ma lona laumua sa taʻua muamua o Pisanitimu (lea ua igoa nei iā Istanbul). I le tausaga e 508 T.L.M., na ia pulea ai Tarake ma ia faatoʻilaloina foʻi Maketonia i le 496 T.L.M. O lea la, e oo mai i le taimi o Tariu, ua pulea e le “mamoe poʻa” po o Metai ma Peresia ia oganuu i itulagi autū e tolu: o le itu i mātū agaʻi i Papelonia ma Asuria, le itu i sisifo agaʻi i Asia Itiiti, ma le itu i saute agaʻi i Aikupito.

9 I le faamaonia o le telē o le Emepaea o Metai ma Peresia, ua taʻua ai e le Tusi Paia Kesese I, lea na sosoo iā Tariu, e faapea o le ‘Asueru lea na fai ma tupu e gata mai i Initia e oo atu i Aitiope, i itu malo e tasi le selau e lua sefulu ma le fitu.’ (Eseta 1:1) Peitaʻi, o lenei emepaea malosi o le a oo ina lolo atu i se isi malo, ma e faatatau i lea tulaga, na faailoa mai e le faaaliga a Tanielu ni mea moni mataʻina, e tatau ona faamalosia ai lo tatou faatuatua i afioga faavaloaga a le Atua.

UA TUĪA E LE ʻOTI LE MAMOE POʻA

10. O le ā le manu na taiaina i lalo le “mamoe poʻa” e tusa ai ma le faaaliga a Tanielu?

10 Seʻi manatu i le ofo tele o Tanielu i le mea na ia vaaia. Ua faapea mai le faamatalaga: “O aʻu sa aʻu manatunatu, faauta foʻi, o le ʻoti poʻa ua sau mai sisifo i le fogāeleele uma, a ua lē paʻi i le laueleele; ua i ai foʻi i le ʻoti le nifo tele i le va o ona mata. Ua alu atu lava ia i le mamoe poʻa ua i ai nifo e lua, o lē na aʻu iloa o tū i tafatafa o le vaitafe, ua oso atu iā te ia ma lona malosi tele. Na ou iloa o ia, ua ia faalatalata atu i le mamoe poʻa, ua matua lili iā te ia, ma na tuīa le mamoe poʻa, ua gaugau ai ona nifo e lua; ua lē lavā lava le mamoe poʻa ona tū i ona luma, a ua na lafotuina ia i le eleele, ma soli iā te ia; ua leai lava sē na te laveaʻiina le mamoe poʻa ai lona lima.” (Tanielu 8:5-7) O le ā le uiga o nei mea uma?

11. (a) Na faapefea ona faamatala e le agelu o Kaperielu “le ʻoti taufulufulu” ma lona “nifo tele”? (e) O ai na faaataina mai e le nifo tele?

11 E leʻi taumateina e Tanielu le uiga o le faaaliga lenei, ma e faapena foʻi i tatou. Na taʻu atu e le agelu o Kaperielu iā Tanielu e faapea: “O le ʻoti taufulufulu foʻi, o le tupu lea o Iavana [Eleni]; a o le nifo tele o i le va o ona mata, o le tupu muamua lea.” (Tanielu 8:21) I le 336 T.L.M., na faapaleina ai le tupu mulimuli lava o le Emepaea o Peresia, o Tariu III (Kotomano). O le tausaga lava foʻi lea na avea ai Alesana ma tupu i Maketonia. Ua faamaonia i talafaasolopito le avea o Alesana le Sili ma ‘⁠tupu muamua o Eleni’ na valoia mai. Na vave tele le agaʻi atu a Alesana e amata “mai sisifo” po o le mea e goto i ai le lā, i le tausaga 334 T.L.M. I le peiseaʻī “ua lē paʻi i le laueleele,” na ia faatoʻilaloina atunuu ma taia i lalo le “mamoe poʻa.” I le faamutaina o le pulega a Metai ma Peresia lea pe tusa ma le lua senituri le umi, na avea ai Eleni ma malo malosi lona lima o le lalolagi, e iai sona tāua faale-Tusi Paia. E mataʻina tele le faataunuuga o lea valoaga a le Atua!

12. Na faapefea ona “gauiesea” le “nifo tele” o le ʻoti faafaatusa, ma o ā nifo e fā na tutupu aʻe e sui aʻi?

12 Ae peitaʻi, e ao ona faapuupuuina le pulega a Alesana. Na faaalia atili e le faaaliga: “Ona faasilisili lava lea o le ʻoti poʻa; ua oo ina malosi o ia, ona gauiesea lea o le nifo tele; a ua tutupu aʻe ni nifo tetele e fā e sui aʻi, ua faasaga foʻi i matagi e fā o le lagi.” (Tanielu 8:8) I le faamatalaina o le valoaga, na faapea mai Kaperielu: “Ua gau foʻi lenā nifo, a ua tutū mai ai isi e fā e sui aʻi, e tutū mai malo e fā mai le atu nuu, a e lē o i ai lona malosi.” (Tanielu 8:22) E pei lava ona valoia, i le tumutumuga o ona manumalo, na “gauiesea,” pe na maliu ai Alesana ina ua faatoʻā 32 ona tausaga. Na oo foʻi ina vaevaeina lona malo tele i ana taʻitaʻiʻau e toʻafā.

SE NIFO ITIITI UIGA ESE

13. O le ā na tupu aʻe mai i le tasi o nifo e fā, ma na faapefea ona gaoioi?

13 O le isi vaega e sosoo ai o le faaaliga, e sili atu i le 2,200 tausaga le umi ma o lona faataunuuga ua oo mai i ona pō nei. Na tusi mai Tanielu: “Ua tupu aʻe foʻi ai totonu o le tasi o i latou [nifo e fā] o le tasi nifo itiiti, ua tupu tele lava ia i le itu i toga, ma sasaʻe, atoa ma le nuu matagofie. Ua tupu tele foʻi o ia, ua oo i ʻau a le lagi, ma ua na lafotu ifo i le eleele nisi ʻau atoa ma nisi fetu, ma na soli i ai. Ua faasilisili o ia ua oo lava i le ave ʻau, na ia aveesea le taulaga e fai i aso fai soo, ua ia lafotuina foʻi lona malumalu paia. Ona tuuina atu lea o ʻau, atoa ma le taulaga e fai i aso fai soo mo agasala, ua ia lafotuina le upu moni i le eleele, ua ia fai foʻi lona loto, ma ua manuia.”—Tanielu 8:9-12.

14. O le ā le faamatalaga a le agelu o Kaperielu e uiga i gaoioiga a le nifo itiiti faafaatusa, ma o le ā le mea o le a tupu i lenā nifo?

14 E ao ona tatou uaʻi muamua i le agelu a le Atua ina ia mafai ona tatou malamalama i le uiga o upu faatoʻā uma ona sii mai. Ina ua uma ona faasino atu i le tulaʻi mai o malo e fā mai i le emepaea a Alesana, na faapea mai Kaperielu: “A oo i le gataaga o latou malo, pe a faaatoatoaina agasala a ē agasala, ona tū mai ai lea o le tupu mata sauā, na te iloa foʻi upu e faigatā. E tele lona malosi, a e lē o lona lava malosi; e faasilisili lava ia ona faaumatia, e manuia ia, e fai foʻi lona loto, na te faaumatia i ē malolosi, atoa ma le nuu paia. O lona faautauta foʻi na te faamanuia ai ana sauniga pepelo; e faasilisili o ia i lona loto, na te faaumatia foʻi tagata o toʻatele, a o maninoa; e tulaʻi atu foʻi o ia i le Alii o alii; e olopalaina, a e lē se lima e olopalaina ai.”—Tanielu 8:23-25.

15. O le ā le mea na taʻu atu e le agelu iā Tanielu e fai i le faaaliga?

15 Na taʻu atu e le agelu iā Tanielu: “Ia e pupuni foʻi le faaaliga, auā e tele ona aso.” (Tanielu 8:26) E lē faataunuuina le vaega lenei o le valoaga seʻia mavae le “tele o aso,” ma sa tatau ai iā Tanielu ona “pupuni foʻi le faaaliga.” E foliga mai e leʻi iloa e Tanielu lona uiga. Peitaʻi i ona pō nei, ua tatau ona māeʻa lenā vaitaimi o le “tele o aso.” O le fesili la: ‘O le ā ua faaalia e le talafaasolopito o le lalolagi e uiga i le faataunuuga o lea faaaliga faavaloaga?’

UA MALOSI LE PULE A LE NIFO ITIITI

16. (a) O lē fea nifo faafaatusa na tupu mai ai le nifo itiiti? (e) Na faapefea ona avea Roma ma malo malosi lona ono o le lalolagi e pei ona valoia mai e le Tusi Paia, ae aiseā e leʻi avea ai ma nifo itiiti faafaatusa?

16 E tusa ai ma le talafaasolopito, o le nifo itiiti, o se nifo na tupu mai i se tasi o nifo faafaatusa e fā—le nifo lea sa mamao i le itu i sisifo. O le malo Eleni lenei o le taʻitaʻiʻau o Kasanata, lea na pulea Maketonia ma Eleni. Na mulimuli ane maua lea malo e le malo o le taʻitaʻiʻau o Lusimako, le tupu o Tarake ma Asia Itiiti. I le senituri lona lua a o leʻi soifua mai le Mesia, na faatoʻilaloina ai e Roma vaega nei i sisifo o le malo Eleni. Ae oo mai i le tausaga e 30 T.L.M., ua pulea e Roma malo uma o Eleni, ma avea ai loa Roma ma malo malosi lona ono o le lalolagi, e tusa ai ma le valoaga i le Tusi Paia. Ae o le Emepaea o Roma, e lē o le nifo itiiti lea i le faaaliga a Tanielu, auā e leʻi āu mai le pule a lenā emepaea i “ona pō ua tuupoina e oo ai le iʻuga.”—Tanielu 8:19.

17. (a) O le ā le sootaga sa iai a Peretania ma le Emepaea o Roma? (e) E faapefea ona fesootaʻi atu le Emepaea o Peretania i le malo o Maketonia ma Eleni?

17 O le ā la ua faailoa mai e le talafaasolopito e uiga i lenā “tupu mata sauā”? Na avea moni Peretania o se vaega o le Emepaea o Roma i le itu i mātū i sisifo. E oo mai i pōpōfou o le senituri lona lima T.A., o iai itumalo o Roma i le nofoaga lea ua taʻua nei o Peretania. A o faagasolo taimi, na oo ina fai ifo le Emepaea o Roma, peitaʻi sa iai pea taaʻiga o tū ma aganuu faa-Eleni ma faa-Roma i Peretania ma isi vaega o Europa, lea sa pulea muamua e Roma. Na tusi le fatusolo ma o se tusitala foʻi mai Mekisikō, o Octavio Paz, o lē na mauaina le faailoga o le Nobel Prize e faapea: “I le taimi na malepe ai le Emepaea o Roma, na malosi ai loa le pulega a le Lotu.” Na ia faaopoopo mai: “Na faapipii atu e faatamā o le Lotu, faapena foʻi tagata popoto mulimuli ane ai, ia filosofia faa-Eleni i aʻoaʻoga faa-Kerisiano.” Na mātauina e le fai filosofia, o se tagata poto foʻi i le matematika o Bertrand Russell e faapea: “O aganuu a atunuu i Sisifo lea na tupuga mai i le faa-Eleni, e faavae mai i faiga faafilosofia ma le faasaienisi lea na amata mai i Meleto [o se aai Eleni i Asia Itiiti] ua lua afe ma le lima selau tausaga ua teʻa.” O lea la, e ono faapea atu, na faavae mai aganuu a le Emepaea o Peretania i le malo o Maketonia ma Eleni.

18. O ai le nifo itiiti lea ua avea ma “tupu mata sauā” i “ona pō o le iʻuga”? Faamatala.

18 E oo mai i le 1763, ua uma ona faatoʻilaloina e le Emepaea o Peretania malo sa tetee malosi iā te ia, o Sepania ma Falani. Na amata mai i le taimi lenā ona ia faaalia mai, o ia lava e pule i vasa, ma o le malo malosi lona fitu o le lalolagi e pei ona valoia i le Tusi Paia. E ui ina ua uma ona vavaeese kolone Amerika e 13 mai iā Peretania i le 1776, ina ia faatūina le Iunaite Setete o Amerika, na iʻu ina maua e le Emepaea o Peretania le kuata o eleele o le lalolagi, atoa ai ma le kuata o le faitau aofaʻi o ona tagata. Na maua foʻi e le malo malosi lona fitu o le lalolagi le malosi sili, ina ua galulue faatasi le Iunaite Setete o Amerika ma Peretania, e faia aʻe ai le malo fuifuilua o Amerika ma Peretania o se malo malosi o le lalolagi. O lona tamaoaiga ma ana vaegāʻau, na avea moni ai le malo lenei o se “tupu mata sauā.” O le nifo itiiti e sosoo ai e avea ma malo sauā faaupufai i “ona pō o le iʻuga,” o le Malo Malosi o le Lalolagi, o Amerika ma Peretania.

19. O le ā “le nuu matagofie” o loo taʻua i le faaaliga?

19 Na iloa e Tanielu le nifo itiiti “ua tupu tele lava” e oo i “le nuu matagofie.” (Tanielu 8:9) O le Nuu Folafolaina lea na tuuina atu e Ieova i lona nuu filifilia, sa ese lona matagofie, ma na taʻua ua “sili ona matagofie o lea nuu i nuu uma,” po o le lalolagi atoa. (Esekielu 20:6, 15) E moni na āʻea Ierusalema e Peretania iā Tesema 9, 1917, ae i le 1920, na avatu ai e Malo Sosoo iā Peretania le āiā e pulea Palesitina seʻia oo mai iā Me 14, 1948. Peitaʻi, e faavaloaga le faaaliga, o loo aofia ai faailoga e tele. O “le nuu matagofie” la o loo taʻua i le faaaliga, e lē o faaataina mai ai Ierusalema, ae o le tulaga faalelalolagi o tagata, lea ua silasila i ai Ieova e paia i le taimi o le malo malosi lona fitu o le lalolagi. Seʻi o tatou vaai la i le auala na taumafai ai le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania, e faamataʻu le nuu paia.

UA LAFOTUINA “LONA MALUMALU PAIA”

20. O ai “ʻau a le lagi” ma “fetu” o loo taumafai le nifo itiiti e lafotuina?

20 O le nifo itiiti “ua tupu tele foʻi o ia, ua oo i ʻau a le lagi, ma ua na lafotu ifo i le eleele nisi ʻau atoa ma nisi fetu.” E tusa ai ma le faamatalaga a le agelu, o “ʻau a le lagi” ma “fetu” ia o loo taumafai le nifo itiiti e lafotuina, o tagata ia o “le nuu paia.” (Tanielu 8:10, 24) O le “nuu paia,” o i latou ia o Kerisiano faauuagagaina. Ona ua aumaia i latou i se faiā ma le Atua e ala i le feagaiga fou, lea ua mafai ona o le toto masaa o Iesu Keriso, ua faapaiaina, faamamāina, ma tuuesea i latou mo le auaunaga e avatu tau lava o le Atua. (Eperu 10:10; 13:20) I le tofia o i latou o suli faatasi ma lona Alo i le tofi faalelagi, ua silasila ai Ieova iā i latou e paia. (Efeso 1:3, 11, 18-20) I le faaaliga la a Tanielu, e faasino atu “ʻau a le lagi” i le vaega totoe i le lalolagi o le 144,000 o le “nuu paia,” o i latou ia o le a pule faatasi ma le Tamaʻi Mamoe i le lagi.—Faaaliga 14:1-5.

21. O ai o loo mau i le ‘malumalu’ lea ua taumafai le malo malosi lona fitu o le lalolagi e faatafunaina?

21 I aso nei, ua avea le vaega totoe o le 144,000 o ni sui faalelalolagi o le “Ierusalema faalelagi”—le Malo o le Atua e pei o se aai, ma lona faatulagaga tau malumalu. (Eperu 12:22, 28; 13:14) I se uiga faapena, ua latou mau ai i le “malumalu” lea ua taumafai le malo malosi lona fitu o le lalolagi, e solia ma faatafunaina. (Tanielu 8:13) I le taʻua foʻi o lenā malumalu e faapea o “lona [Ieova] malumalu paia,” na faapea mai Tanielu: “Na ia aveesea [mai iā Ieova] le taulaga e fai i aso fai soo, ua ia lafotuina foʻi lona malumalu paia. Ona tuuina atu lea o ʻau, atoa ma le taulaga e fai i aso fai soo mo agasala, ua ia lafotuina le upu moni i le eleele, ua ia fai foʻi lona loto, ma ua manuia.” (Tanielu 8:11, 12) Na faapefea ona faataunuuina lenei tulaga?

22. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faapefea ona faia ai e le malo malosi lona fitu o le lalolagi se “agasala” matuiā?

22 O le ā na tupu i Molimau a Ieova i le taimi o le Taua Lona Lua a le lalolagi? Na latou mafatia i sauāga ogaoga! Na amata mai i atunuu o pulega faa-Nasi ma faa-Fasi. Peitaʻi, na vave ona ‘lafotuina le upu moni i le eleele,’ i vaipanoa uma na pule ai le ‘nifo itiiti lea ua tele lona malosi.’ Na faasāina “ʻau” o ē folafola le Malo ma la latou galuega o le talaʻiina o “le tala lelei,” e toetoe lava o malo uma o le Taupulega a Peretania. (Mareko 13:10) Ina ua faamalosia e nei atunuu o latou tagata e auai i le auaunaga faavaegaʻau, latou te leʻi amanaiaina le tulaga o Molimau a Ieova o ni faifeau, ina ia faasaʻoloto ai i latou mai le auai i le taua, ma na faaalia ai le leai o se faaaloalo i nei auauna na tofia e le Atua. Na sauāina auauna faamaoni a Ieova e ni vaega faatupu faalavelave ma faalumaina i latou i auala eseese i le Iunaite Setete. O lona uiga, e tusa na taumafai le malo malosi lona fitu o le lalolagi e aveesea mai le taulaga o le viiga—‘le fua o laugutu’—lea o loo ofoina atu e lē aunoa iā Ieova e ona tagata, o se “taulaga e fai i aso fai soo” o la latou tapuaʻiga. (Eperu 13:15) Na faia ai e lenā malo malosi o le lalolagi se “agasala” o le osofaʻia lea o le mea e patino i le Atua Silisili ese, o “lona malumalu paia.”

23. (a) I le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faapefea ona tulaʻi atu le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania e tetee “i le Alii o alii”? (e) O ai “le Alii o alii”?

23 E ala i le sauāina o le “nuu paia” i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faasilisilia ai e le nifo itiiti ia lava e ‘oo lava i le [Alii o] ʻau.’ Ia pe e pei foʻi ona taʻua e le agelu o Kaperielu, e tulaʻi atu foʻi o ia e tetee “i le Alii o alii.” (Tanielu 8:11, 25) O le faalupega lea o “le Alii o alii,” e na o Ieova le Atua e faasino i ai. O le upu sar i le gagana Eperu, ua faaliliuina i le “alii,” e fesootaʻi atu i le veape o lona uiga, o le “faatinoina o le pule.” E ese mai i le faatatau atu i le atalii o se tupu po o sē e iai sona tulaga tautupu, e faasino atu le upu i le tulaga ulu, po o se alii sili foʻi. Ua taʻua foʻi i le tusi o Tanielu isi agelu o ni alii e pei o Mekaeli. Ua avea le Atua ma Alii Sili o na alii uma. (Tanielu 10:13, 21; faatusatusa i le Salamo 83:18.) E iai la se tasi e mafai ona tulaʻi atu e tetee iā Ieova, le Alii o alii?

TOE FAAPAIAINA O LE “MALUMALU”

24. O le ā le faamautinoaga ua aumaia e le Tanielu 8:14 iā i tatou?

24 E leai lava se tasi e mafai ona tulaʻi atu e tetee i le Alii o alii, e oo foʻi i se tupu “mata sauā” e pei o le Malo Malosi o le Lalolagi, o Amerika ma Peretania! E lē manuia taumafaiga a lenei tupu i le faatafunaina o le malumalu o le Atua. Na faapea mai le agelu avefeʻau, pe a mavae le vaitaimi o “afiafi ma taeao e lua afe ma le tolu o selau,” ona “faapaiaina ai lea o le malumalu” po “o le a mānu aʻe i se tulaga e faasilisilia.”—Tanielu 8:13, 14; The New English Bible.

25. O le ā le umi o le vaitaimi faavaloaga e 2,300 aso, ma o le ā le mea e ao ona fesootaʻi atu i ai?

25 Ua avea le 2,300 aso, o se vaitaimi faavaloaga. O lea la, e aafia ai foʻi le tausaga faavaloaga e 360 aso. (Faaaliga 11:2, 3; 12:6, 14) O aso nei e 2,300, e tutusa lenā ma le 6 tausaga, 4 masina, ma le 20 aso. O fea tonu o loo faasino i ai lenei vaitaimi? Na amata le faateleina o sauāga o tagata o le Atua i atunuu eseese, mai lava i vaitausaga o le 1930-1939. I le taimi foʻi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na matuā sauāina ai Molimau a Ieova i atunuu o le pulega a le malo fuifuilua o Amerika ma Peretania. Aiseā? Ona o le tausisi e ‘anaana i le Atua na i lo tagata.’ (Galuega 5:29) O lea la, e tatau ona fesootaʻi atu le 2,300 aso i lenā taua. * Ae o le ā se faamatalaga e mafai ona maua e uiga i le amataga mai ma le faaiʻuga o lenei vaitaimi faavaloaga?

26. (a) A fua i le taimi saʻo, o fea e tatau ona amata mai ai le faitauga o le 2,300 aso? (e) O anafea na iʻu ai le vaitaimi o le 2,300 aso?

26 Ina ia “faapaiaina” le “malumalu,” pe toe faafoʻisia i le tulaga e tatau ona i ai, e ao la ona amata mai le 2,300 aso i le taimi sa ‘paia’ ai pe sa iai i lona tulaga tatau i le silafaga a le Atua. Pe a fua atu i le taimi saʻo lava, na tupu lenei mea iā Iuni 1, 1938, ina ua lomia i Le Olomatamata faa-Peretania le vaega 1 o le mataupu “Faalapotopotoga.” O le vaega lona 2 na lomia i le mekasini o Iuni 15, 1938. A faitau mai le 2,300 aso (6 tausaga, 4 masina, ma le 20 aso i le kalena faa-Eperu) mai iā Iuni 1 po o le 15, 1938, ona tatou oo mai ai lea iā Oketopa 8 po o le 22, 1944. I le aso muamua o se fonotaga faapitoa sa faia iā Setema 30 ma Oketopa 1, 1944, i Pittsburgh, Pennsylvania i le Iunaite Setete o Amerika, na lauga ai le peresitene o le Sosaiete o le Olomatamata i se mataupu e faapea, “Faasaʻosaʻoga Mai le Atua i Aso Nei.” I le fonotaga faaletausaga a faatonu iā Oketopa 2, na toe teuteu ai aiaiga faavae a le Sosaiete i se taumafaiga ina ia pipii atu i faatulagaga a le Atua, lea foʻi e faataga e le tulafono faalemalo. Ina ua lomiaina faamalamalamaga o mea e manaʻomia faale-Tusi Paia, na atili faamaopoopoina ai faapotopotoga o Molimau a Ieova e tusa ma le pulega mai le Atua.

27. O le ā le faamaoniga o iai e faapea na taofiofia le ofoina o “taulaga e fai i aso fai soo” a o faagasolo tausaga o sauāga i le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

27 A o faagasolo le 2,300 aso i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi lea na amata i le 1939, na matuā taofiofia ai le ofoina o “taulaga e fai i aso fai soo” i le malumalu paia o le Atua, ona o sauaga. I le 1938, sa iai lālā e 39 o le Sosaiete o le Olomatamata, ma na latou vaavaaia le galuega a Molimau i le lalolagi aoao, ae peitaʻi, e oo mai i le 1943, ua na o le 21 lālā o iai. Sa faaitiitia foʻi le faatelega o le aofaʻiga o ē folafola le Malo a o faagasolo lenā vaitaimi.

28, 29. (a) A o faasolo ina faaiʻuiʻu le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o ā ni suiga sa faia i le faalapotopotoga a Ieova? (e) O le ā le tulaga na oo i ai taumafaiga sauā a fili e faatafunaina ma faaumatia le “malumalu”?

28 E pei ona tatou mātauina i le faagasologa o masina faaiʻuiʻu o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na toe faamausalī ai e Molimau a Ieova lo latou maumauaʻi e faamamaluina le pule a le Atua, e ala i le auauna iā te ia o se faalapotopotoga e pulea mai e le Atua. O lea la, i le 1944, na toe faatulaga ai la latou galuega faatasi ai ma le auala e pulea ai. I Le Olomatamata faa-Peretania o Oketopa 15, 1944, o loo iai se mataupu ua faaulutalaina, “Ua Faamaopoopoina mo Galuega Faaiʻu.” O le mataupu lea ma isi mataupu eseese o le vaitaimi lava lenā e faatatau i le auaunaga, sa faailoa mai ai ua faaiʻuina le 2,300 aso ma ua toe “faapaiaina” le “malumalu.”

29 Na iʻuvale taumafaiga sauā a fili e faatafunaina ma faaumatia le “malumalu.” O le mea moni, na matuā manumalo aʻiaʻi le vaega totoe o le “nuu paia” i le lalolagi, faatasi ai ma a latou uō le “motu o tagata e toʻatele.” (Faaaliga 7:9) O le iai o le malumalu paia i lona tulaga tatau e pulea mai e le Atua, ua faaauau ai nei ona avatu le auaunaga paia iā Ieova.

30. O le ā le mea ua toeitiiti ona tupu loa lea i le “tupu mata sauā”?

30 O loo tumau pea ona iai le Malo Malosi o le Lalolagi, o Amerika ma Peretania i lona tulaga. Na faapea mai le agelu o Kaperielu: “E olopalaina, a e lē se lima e olopalaina ai.” (Tanielu 8:25) Ua toe nei o se aga ona olopalaina lea o lenei “tupu mata sauā,” e lē ala mai i lima faaletagata, ae e ala i le malosi e sili atu pe a oo mai Amaketo. (Tanielu 2:44; Faaaliga 16:14, 16) Maʻeu lo tatou fiafia i le iloaina e faapea o le a faamaonia le tonu o le pule silisili ese a Ieova, le Alii o alii!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 1 O malo malolosi e fitu o le lalolagi o loo iai ni o latou uiga faapitoa faale-Tusi Paia, o Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, Roma, ma le malo fuifuilua o Amerika ma Peretania. E iloga uma nei malo, ona e iai a latou feutagaʻiga ma tagata o Ieova.

^ pala. 25 O loo taʻua foʻi i le Tanielu 7: 25 le vaitaimi e ‘faaumatia ai le ʻau paia a lē Silisili ese.’ E pei lava ona taʻua i le mataupu ua mavae atu, e fesootaʻi atu le mea lenei i le taua muamua a le lalolagi.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• O le ā ua faaataina mai e

le “mamoe poʻa” ua iai “nifo e lua”?

le “oti taufulufulu” ma lona “nifo tele”?

nifo e fā na tupuga mai “le nifo tele”?

le nifo itiiti na tupu aʻe mai i le tasi o nifo e fā?

• I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faapefea ona taumafai le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania e faatafuna le “malumalu,” ma o le ā le iʻuga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faafanua/Ata i le itulau 166]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Emepaea o Metai ma Peresia

MAKETONIA

AIKUPITO

Mafi

AITIOPE

Ierusalema

Papelonia

Akemeta

Susana

Peresepoli

INITIA

[Faafanua/Ata i le itulau 169]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Emepaea o Eleni

MAKETONIA

AIKUPITO

Papelonia

Vaitafe o Initusi

[Faafanua i le itulau 172]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Emepaea o Roma

PERETANIA

ITALIA

Roma

Ierusalema

AIKUPITO

[Ata i le itulau 164]

[Ata i le itulau 174]

O nisi o taʻitaʻi o le Malo Malosi o le Lalolagi, o Amerika ma Peretania:

1. Siaosi Uasinitone, le uluaʻi peresitene o le Iunaite Setete (1789-1797)

2. Vitoria, tupu tamaʻitaʻi o Peretania (1837-1901)

3. Woodrow Wilson, peresitene o le Iunaite Setete (1913-1921)

4. Tavita Loi Siaosi, palemia o Peretania (1916-1922)

5. Uinisitone Sesili, palemia o Peretania (1940-1945, 1951-1955)

6. Franklin D. Roosevelt, peresitene o le Iunaite Setete (1933-1945)