Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faailoaina le Taimi e Faaalia Mai ai le Mesia

Ua Faailoaina le Taimi e Faaalia Mai ai le Mesia

Mataupu Sefulutasi

Ua Faailoaina le Taimi e Faaalia Mai ai le Mesia

1. Talu ai o Ieova o le Tausi Taimi Sili, o le ā le mea ua tatou mautinoa?

O IEOVA o le Tausi Taimi Sili. O ia e pulea taimi ma tau e fesootaʻi atu i ana galuega. (Galuega 1:7) O mea uma ua ia atofaina e tutupu i taimi ma tau nei, e mautinoa ona faataunuuina. E leai lava se faaletonu.

2, 3. O le ā le valoaga na manatunatu loloto i ai Tanielu, ma o ai le emepaea na pulea Papelonia i lenā taimi?

2 Ona o ia o se tagata suʻesuʻe filigā o le Tusi Paia, na faatuatua ai le perofeta o Tanielu i le tomai o Ieova e faatulaga ai mea tutupu ma o latou faataunuuga. Sa naunau patino atu Tanielu i valoaga e faatatau i le faatafunaina o Ierusalema. Na faamauina e Ieremia le faaaliga a le Atua e faatatau i le umi o le taimi e faatafunaina ai le aai paia, ma na matuā manatunatu loloto i ai Tanielu i lenei valoaga. Na ia tusi mai: “O le tausaga muamua o Tariu le atalii o Asueru, o lē na tupu mai Metai, sa fai o ia ma tupu i le malo o Kaletaia, o le tausaga muamua o lana nofoaiga, o aʻu o Tanielu na aʻu iloa ai i tusi le faitau o tausaga na fetalaia mai e Ieova iā Ieremia le perofeta, ia faaatoaina ai le faatafunaina o Ierusalema, o tausaga e fitugafulu ia.”—Tanielu 9:1, 2; Ieremia 25:11.

3 O le taimi lenā na pulea ai e Tariu le Metai “le malo o Kaletaia.” O le mea lea na valoia muamua atu e Tanielu i le taimi na faamatalaina ai le tusilima i le papuipui, na vave ona faataunuuina. E leʻi toe iai se Emepaea o Papelonia. Ua uma ona “foaʻiina atu iā Metai ma Peresia” i le 539 T.L.M.—Tanielu 5:24-28, 30, 31.

UA FAATOGA MA LE LOTOMAULALO TANIELU IĀ IEOVA

4. (a) O ā mea sa manaʻomia ina ia maua ai le laveaʻiga mai le Atua? (e) Na faapefea ona faalatalata atu Tanielu iā Ieova?

4 Na silafia e Tanielu ua toeitiiti ona faaiʻuina lea o le 70 tausaga o le faatafunaina o Ierusalema. O le ā le isi mea o le a ia faia? Ua ia faapea mai: “Ona ou faasaga lea i le Alii le Atua e saʻili i le tatalo, ma le faatoga, ma le anapogi, ma le ie talatala, ma le lefulefu. Na aʻu tatalo iā Ieova loʻu Atua, ma ou faaali atu.” (Tanielu 9:3, 4) Na manaʻomia se loto ua saunia lelei ina ia maua ai se laveaʻiga alofa mai le Atua. (Levitiko 26:31-46; 1 Tupu 8:46-53) Na manaʻomia le faatuatua, o le agaga lotomaulalo, ma le salamō atoatoa mai agasala lea na māfua ai ona faaaunuua ma nofo pologa i latou. O lea la na faalatalata atu ai Tanielu e fai ma sui o ona tagata agasala. E faapefea? E ala lea i le anapogi, faavauvau, ma faaofuina o ia i le ie talatala, o le faailoga lea o le salamō moni mai le loto.

5. Aiseā na mafai ai ona mautinoa e Tanielu o le a toe faafoʻisia tagata Iutaia i o latou laueleele?

5 Na avatu e le valoaga a Ieremia se faamoemoega iā Tanielu, auā na faailoa mai ai ua latalata ona toe faafoʻisia lea o tagata Iutaia i o latou laueleele i Iuta. (Ieremia 25:12; 29:10) E lē taumatea na iai le lagona mautinoa iā Tanielu e faapea, o le a maua se mapusaga mo tagata Iutaia lea sa faatoʻilaloina, auā o lea ua avea le tagata e igoa iā Kuresa ma tupu o Peresia. Pe e leʻi valoia mai ea e Isaia le faaaogāina o Kuresa na te faasaʻolotoina tagata Iutaia ina ia toe fausia Ierusalema ma le malumalu? (Isaia 44:28–45:3) Peitaʻi e leʻi malamalama Tanielu i le auala o le a faataunuuina ai lenā mea. O lea sa faaauau ai pea ona ia faatoga atu iā Ieova.

6. O le ā le taʻutinoga na faia e Tanielu i lana tatalo?

6 Na taulaʻi atu le manatu o Tanielu i le alofa mutimutivale ma le alofa agalelei o le Atua. Na ia faailoa atu ma le lotomaulalo e faapea na agasala tagata Iutaia ona o le fouvale, lo latou liliuese mai poloaʻiga a Ieova ma le teena o ana perofeta. Na tonu le Atua i lona “tulia ai [o] i latou, ona o a latou agasala.” Na tatalo Tanielu faapenei: “[Ieova] e, ua iā te i matou le māsiasi, o matou tupu, ma o matou alii, atoa ma o matou tamā, auā ua matou agasala iā te oe. O loo i le Alii [Ieova], lo matou Atua, le alofa mutimutivale ma le faamagaloina o sala, auā ua matou fouvale iā te ia. E leʻi faalogo foʻi i matou i le siʻufofoga o Ieova lo matou Atua, e savavali i ana tulafono, na ia tuuina mai iā i matou e ana auauna le ʻauperofeta. O Isaraelu uma foʻi, ua latou solia au tulafono, ma ua ō ese, ua lē fia faalogo i lou siʻufofoga; o lea ua faaooina mai ai iā te i matou le fetuu, ma le malaia ua tusia i le tulafono a Mose le auauna a le Atua, auā ua matou agasala iā te ia.”—Tanielu 9:5-11; Esoto 19:5-8; 24:3, 7, 8.

7. Aiseā e mafai ai ona faapea atu na amiotonu Ieova e tusa ma lona tuua o tagata Iutaia ina ia oo i le tafeaga?

7 Na lapataʻia e le Atua tagata Isaraelu i iʻuga o le lē usiusitai iā te ia ma le lē tausia o le feagaiga sa ia osia ma i latou. (Levitiko 26:31-33; Teuteronome 28:15; 31:17) Na taʻutino e Tanielu le amiotonu o gaoioiga a le Atua i lona faapea mai: “Ua ia faataunuu ana afioga na ia fetalai mai iā te i matou, atoa ma o matou faamasino o ē na faamasino iā i matou, ina ua ia faaoo mai iā i matou le malaia tele; auā e leʻi faia se mea i lalo o le lagi uma faapei ona faia i Ierusalema. E pei ona tusia i le tulafono a Mose, ua faapea lava ona oo mai iā te i matou o nei mala uma; a ua matou lē ʻaiʻoi atu i luma o Ieova lo matou Atua, ina ia matou liliu ese i a matou agasala, ma mafaufau i lou faamaoni. Na silasila foʻi Ieova i le malaia, ma ua faaooina mai ai lava iā te i matou; auā ua amiotonu Ieova lo tatou Atua i ana galuega uma ua ia faia; a ua matou lē faalogo i lona siʻufofoga.”—Tanielu 9:12-14.

8. O le ā le mea na faavae ai le talosaga a Tanielu iā Ieova?

8 E leʻi taumafai Tanielu e fai se faamolemolega mo amioga a ona tagata. Na tonu lava le faatāfeaina o i latou e pei foʻi ona ia faailoa mai: “Ua matou agasala, ua matou amio leaga.” (Tanielu 9:15) E leʻi manatu Tanielu e tau ina mapu mai i puapuaga. E leai, sa faavae lana talosaga i le viia ma le faamamaluina o Ieova lava ia. E ala i le faamagaloina o tagata Iutaia ma le toe faafoʻisia o i latou i lo latou atunuu, o le a faataunuu ai e le Atua lana folafolaga na ala mai iā Ieremia, ma o le a faapaia ai foʻi Lona suafa paia. Na ʻaiʻoi atu Tanielu e faapea: “[Ieova] e, ou te ʻaiʻoi atu iā te oe, ona o lau amiotonu uma, ia e liliueseina lou toʻatamaʻi ma lou toʻasa ai lau aai o Ierusalema, o lou mauga paia; auā o a matou agasala, ma amiolētonu a o matou tamā ua avea ai Ierusalema atoa ma lou nuu ma luma e i latou uma o ē vagavagai mai iā te i matou.”—Tanielu 9:16.

9. (a) O le ā le ʻaiʻoiga na faaiʻuina ai e Tanielu lana tatalo? (e) Aiseā na popole ai Tanielu, ae sa faapefea ona ia faamamaluina le suafa o Ieova?

9 I lana tatalo faatauanau, na faaauau ai Tanielu: “O lenei, lo matou Atua e, ia e faafofoga mai i le tatalo a lau auauna, atoa ma ana faatoga, ma ia malamalama atu ou fofoga i lou malumalu ua faatafunaina, ona o [Ieova]. Loʻu Atua e, ia e liliu mai ou fofoga, ma faafofoga mai; ia sisila mai ou fofoga, ma e silasila mai i lo matou faatafunaina, atoa ma le aai ua faaigoa i lou suafa; auā matou te lē avatu lo matou ʻaiʻoi i ou luma ona o a matou amiotonu, a o lou alofa tele. [Ieova] e, ia e faafofoga mai. [Ieova] e, ia e faamagalo mai. [Ieova] e, ia e faasagasaga mai, ma e faia lava; aua le faatuatuai, ona o lau afio lava, loʻu Atua e, auā ua igoa i lou suafa lau aai ma lou nuu.” (Tanielu 9:17-19) Pe ana fai e lē finagalo faamagalo le Atua ma tuu ai pea ona tagata i le tafeaga, ma tuua lona aai paia o Ierusalema e faatafunaina e faavavau, pe e manatu ai ea nuu iā te ia o le Pule Silisili ese? Pe latou te lē ono manatu ai ea e sili atu le malolosi o atua Papelonia na i lo Ieova? E mautinoa lava, e faalumaina ai le suafa o Ieova, ma na avea o se popolega iā Tanielu. E faasefuluiva ona taʻua le suafa o le Atua, o Ieova, i le uluaʻi gagana na tusia ai le tusi o Tanielu, ma o le faasefuluvalu ona taʻua, e fesootaʻi atu i le tatalo lenei!

NA FAATAALISE LE OO MAI O KAPERIELU

10. (a) O ai na auina atu iā Tanielu, ma aiseā? (e) Aiseā na taʻua ai e Tanielu Kaperielu, o se “tagata”?

10 Na sau le agelu o Kaperielu a o leʻi uma le tatalo a Tanielu. Na ia faapea atu: “Tanielu e, ua aʻu sau nei e aʻoaʻo iā te oe e te poto ai. Na amataina au faatoga ona oo mai ai lea o le poloaʻiga; i le ua ou sau ai e faailoa atu iā te oe, auā ua alofateleina oe; o lenei, ia e iloa le upu, ma mafaufau i le faaaliga.” Ae aiseā na taʻua ai e Tanielu le agelu o “le tagata o Kaperielu”? (Tanielu 9:20-23) Auā foʻi, ina ua saʻili atu Tanielu e fia iloa le uiga o lana faaaliga muamua atu e faatatau i le ʻoti poʻa ma le mamoe poʻa, na tū ai i ona luma “se tasi ua tino mai pei se tagata.” O ia lea o Kaperielu le agelu, na auina atu e faamatala le faaaliga iā Tanielu. (Tanielu 8:15-17) Sa faapena foʻi ina ua uma ona tatalo Tanielu, na faalatalata atu le agelu lenei e pei se tagata ma talanoa iā te ia e pei o talanoa ni tagata se toʻalua.

11, 12. (a) E ui e leʻi iai se malumalu po o se fatafaitaulaga o Ieova i Papelonia, ae na faapefea ona faaalia e tagata Iutaia e matataʻu i le Atua, le manatu mamafa i taulaga sa manaʻomia i le Tulafono? (e) Aiseā na taʻua ai Tanielu o ‘sē ua alofateleina’?

11 Na taunuu mai Kaperielu i le “itu la o le taulaga afiafi.” Ua uma le faaumatiaga o le fatafaitaulaga o Ieova ma le malumalu i Ierusalema, ma ua faaaunuuaina tagata Iutaia i Papelonia faapaupau. E leʻi ofoina atu la ni taulaga i le Atua e tagata Iutaia i Papelonia. Peitaʻi, i le taimi faatonuina mo taulaga i le Tulafono na tuuina atu iā Mose, sa talafeagai mo Iutaia matataʻu i le Atua i Papelonia ona vivii ma faatoga atu ai iā Ieova. Ona o ia o se tagata tuutoina atoatoa atu i le Atua, na taʻua ai Tanielu o ‘sē ua alofateleina.’ Na fiafia tele Ieova “Le faafofoga tatalo” iā te ia, ma na faavave ai ona auina mai Kaperielu, ina ia tali le tatalo faatuatua a Tanielu.—Salamo 65:2.

12 E ui sa lamatia ai lona soifua ona o le tatalo atu iā Ieova, ae na tatalo pea lava Tanielu i le Atua, e taʻi faatolu i le aso. (Tanielu 6:10, 11) E lētioa lava ona alofateleina o ia e Ieova! E faaopoopo atu i le tatalo, o le manatunatu loloto foʻi o Tanielu i le Afioga a le Atua, na mafai ai ona ia iloa tonu le finagalo o le Atua. Na finafinau pea Tanielu i le tatalo ma na ia silafia foʻi le auala saʻo e faalatalata atu ai iā Ieova ina ia talia mai ana tatalo. Na ia faamatilatila le amiotonu a le Atua. (Tanielu 9:7, 14, 16) E ui lava foʻi e leʻi maua e ona fili se mea e sesē ai, ae na silafia e Tanielu, o ia o se tagata agasala i le silafaga a le Atua, ma sa ia tautino atu ana agasala.—Tanielu 6:4; Roma 3:23.

O “VAIASOSA E FITUGAFULU” E FAAIʻU AI AGASALA

13, 14. (a) O le ā le faamatalaga tāua na faailoa atu e Kaperielu iā Tanielu? (e) O le ā le umi o “vaiasosa e fitugafulu,” ma e faapefea ona tatou iloa?

13 Na maua e Tanielu se tali fiafia tele i lana tatalo! E lē gata sa faamautinoa atu e Ieova iā te ia o le a toe faafoʻisia tagata Iutaia i lo latou nuu, ae na avatu foʻi iā te ia le malamalamaga i se mea e sili atu lona tāua; o le faaalia mai lea o le Mesia na valoia. (Kenese 22:17, 18; Isaia 9:6, 7) Na faapea atu Kaperielu iā Tanielu: “Ua atofaina vaiasosa e fitugafulu i lou nuu ma lau aai paia, e faauma ai le solitulafono, ma faaiʻu ai agasala; e fai ai foʻi le togiola mo agasala, ma faaooina mai ai le amiotonu e faavavau, e faamaufaailogaina foʻi le faaaliga ma le valoaga, e faauuina ai foʻi le mea e silisili ona paia. Ia e iloa foʻi ma e manatunatu, e afua mai i le oo atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e onogafulu ma le lua, e toe faia le ala tele ma le pa i ona pō lava o le puapuaga.”—Tanielu 9:24, 25.

14 O se tala lelei tele lenei tala! E lē gata o le a toe fausia Ierusalema ma toe faia le tapuaʻiga i le malumalu fou, ae o le a faaalia mai foʻi “le Mesia le Alii” i se taimi patino. E tutupu nei mea a o faagasolo “vaiasosa e fitugafulu.” Talu ai e lē o taʻua mai e Kaperielu ni aso, e lē o faatatau atu la i ni vaiaso e taʻi fitu aso le umi, lea o lona aofaʻi e 490 aso—e na o le tasi le tausaga ma le fā masina. O le toe fausia o “le ala tele ma le pa” o Ierusalema lea na valoia, e umi atu se taimi na alu ai. O vaiasosa nei, o vaiasosa o tausaga. O vaiasosa taʻitasi, e fitu tausaga le umi e pei ona taʻua ai e le tele o faaliliuga i ona pō nei. O se faataʻitaʻiga, o le “fitusefulu vaiaso o tausaga” o le faaliliuga lenā o loo faailoa mai e le faaopoopoga i le pito i lalo i le Tanielu 9:24 i le Tanakh—The Holy Scriptures, na lomia e le Sosaiete o Lomiga mo Tagata Iutaia. E faitauina faapenei le American Translation: “Ua fuafuaina le fitusefulu vaiaso o tausaga mo ou tagata atoa ai ma lou aai paia.” E faapena foʻi le auala o loo faitau ai i le faaliliuga a Moffatt ma Rotherham.

15. O ā vaitaimi e tolu ua vaevaeina i ai “vaiasosa e fitugafulu,” ma o fea e amata mai ai?

15 E tusa ai ma upu a le agelu, e vaevaeina “vaiasosa e fitugafulu” i vaitaimi e tolu: (1) “fitu vaiasosa,” (2) “vaiasosa e onogafulu ma le lua,” ma le (3) vaiasosa e tasi. O lona uiga e 49 tausaga, 434 tausaga, ma le 7 tausaga; o lona faitau aofaʻi e 490 tausaga. O le auala lenei e faitauina ai e se isi Tusi Paia: “Ua faailogaina le fitusefulu faatele i le fitu tausaga mo ou tagata ma lou aai paia.” (The Revised English Bible) Pe a uma ona faaaunuua ma faapuapuagaina i Papelonia mo le 70 tausaga, ona maua lea e tagata Iutaia le finagalo malie mai le Atua mo le 490 tausaga, po o le 70 tausaga faatele i le 7. E amata faitau mai le taimi lea i le “oo atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema.” O afea tonu le taimi lenā?

UA AMATA “VAIASOSA E FITUGAFULU”

16. E pei ona faaalia mai i lana poloaʻiga, o le ā tonu le māfuaaga na toe faafoʻisia ai e Kuresa tagata Iutaia i lo latou atunuu?

16 E tolu mea iloga na tutupu e tatau ona iloiloina e tusa ai o le amataga o “vaiasosa e fitugafulu.” O le 537 T.L.M. na tupu ai le mea muamua ina ua avatu e Kuresa lana poloaʻiga ina ia toe faafoʻisia tagata Iutaia i lo latou atunuu. Ua faapea mai lea poloaʻiga: “O loo faapea ona fai atu o Kuresa le tupu o Peresia, Ua tuuina mai iā te aʻu e Ieova le Atua o le lagi o malo uma o le lalolagi; o ia foʻi ua ia poloaʻi mai iā te aʻu ia ou faia se fale mona i Ierusalema o loo i Iuta. O ai ea o iā te outou ai lona nuu uma? Ia iā te ia lona Atua, ma ia alu aʻe o ia i Ierusalema o loo i Iuta, ma fai le fale o Ieova le Atua o Isaraelu, (o le Atua lava o ia,) o loo i Ierusalema. O i latou uma foʻi o ē totoe i nuu uma ua aumau ai o ia, ia fesoasoani iā te ia tagata o i le mea ua mau ai o ia i ario, ma auro, ma oloa, ma manu, atoa ma taulaga ua loto ina fai mo le fale o le Atua o loo i Ierusalema.” (Esera 1:2-4) E manino mai, o le fuafuaga o le poloaʻiga lenei, ina ia toe fausia le malumalu—“le fale o Ieova”—i le mea sa iai muamua.

17. O le ā le māfuaaga na taʻua i le tusi lea na avatu iā Esera, mo lana malaga i Ierusalema?

17 O le mea lona lua, sa tupu i lona fitu o tausaga o le nofoaiga a le tupu Peresia, o Aretaseta (Aretaseta Limaumi, le atalii o Kesese I). O le taimi lenā na alu ai se malaga a Esera le tusiupu mo le fā masina mai Papelonia agaʻi atu i Ierusalema. Na ia ave se tusi faapitoa mai le tupu, ae e leʻi faatonuina ai i lenā tusi le toe fausia o Ierusalema. Na i lo lea, na pau le galuega na tofia iā Esera, o le ‘faamatagofieina o le fale o Ieova.’ O le māfuaaga lenā na faasino atu ai le tusi i auro ma ario, o ipu paia, ma le foaʻiina atu o saito, o uaina, o suāuu ma masima mo le lagolagoina o le tapuaʻiga i le malumalu, aemaise le lē totogia o ni lafoga a i latou na auauna ai i inā.—Esera 7:6-27.

18. O ā tala na atuatuvale ai Neemia, ma na faapefea ona iloa e Aretaseta le tupu?

18 O le mea lona tolu, sa tupu i le 13 tausaga mulimuli ane ai i le 20 tausaga o le nofoaiga a le tupu Peresia o Aretaseta. O le taimi lea o auauna ai Neemia o sana tautū uaina i “Susana i le maota.” E tele vaega o Ierusalema ua uma ona toe fausia e le vaega totoe na toe foʻi atu mai Papelonia. Peitaʻi, e leʻi sologa lelei mea uma. Na faalogo Neemia ua ‘soloia ona pa atoa ai ma ona puipui ua mū i le afi.’ Na matuā atuatuvale o ia i lenei mea ma faanoanoa ai lona loto. Ina ua fesiligia e uiga i lona faanoanoa, na tali atu Neemia: “Ia soifua e faavavau le tupu; se ā le mea ou te lē faanoanoa ai, o loo faatafunaina le aai, o le mea o i ai tuugamau o oʻu tamā, ma ona puipui ua faaumatia i le afi?”—Neemia 1:1-3; 2:1-3.

19. (a) Ina ua fesiligia e le tupu o Aretaseta, o le ā le mea muamua lava na fai e Neemia? (e) O le ā na talosagaina e Neemia, ma na faapefea ona ia taʻutino mai le iai o le Atua i le mataupu?

19 Ua faaauau mai le tala o loo aafia ai Neemia e faapea: “Ona faapea mai lea o le tupu iā te aʻu, Se ā ea le mea e te manaʻo ai? Ona ou tatalo atu lea i le Atua o le lagi. Ona ou fai atu lea i le tupu, Pe afai e lelei i le tupu, afai foʻi e te alofa i lau auauna, ia e auina atu aʻu i Iuta, i le aai o i ai tuugamau o oʻu tamā, ia ou toe faia.” Sa fiafia Aretaseta i le fuafuaga, ma na ia talia foʻi le isi talosaga na sosoo ai a Neemia e faapea: “Pe afai e lelei i le tupu, ia au mai ni tusi iā te aʻu i alii e pule i ona tala atu o le vaitafe [Eufirate], ia latou momoli atu iā te aʻu seʻia ou oo i Iuta; ma se tusi iā Asafo, le leoleo o le vao o le tupu, ia au mai iā te aʻu o laau e fai aʻi faalava o faitotoʻa o le ʻolo o le fale, ma le pa o le aai, atoa ma le fale ou te alu ane i ai.” Na taʻutino mai e Neemia le iai o Ieova i nei mea uma i lona faapea mai: “Ona tuu mai lea e le tupu iā te aʻu, e tusa ma le aao alofa o loʻu Atua na iā te aʻu.”—Neemia 2:4-8.

20. (a) O anafea na faataunuu ai le poloaʻiga ina “ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema”? (e) O anafea na amata ai “vaiasosa e fitugafulu,” ma o anafea na iʻu ai? (i) O ā faamaoniga ua faasino atu i le saʻo o le taimi mo le amataina ma le faaiʻuina o “vaiasosa e fitugafulu”?

20 E ui na avatu le faatagaga i le masina o Nisani, i pōpōfou o le tausaga lona 20 o le nofoaiga a Aretaseta, ae o le faataunuuina o le “oo atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema,” na faatoʻā tupu i masina mulimuli ane ai. Na taunuu le mea lenei ina ua oo Neemia i Ierusalema ma amata lana galuega o le toe fausia o Ierusalema. O le umi o le malaga a Esera mai Papelonia i Ierusalema, e fā masina, ae o Susana lea na malaga mai ai Neemia, e silia ma le 200 maila [322 kilomita] i sasaʻe o Papelonia, o lona uiga e sili atu le mamao mai Ierusalema. E foliga mai la faatoʻā taunuu Neemia i Ierusalema ina ua lata i le iʻuga o le tausaga lona 20 o le nofoaiga a Aretaseta, pe i le 455 T.L.M. O le taimi lenā na amata ai loa “vaiasosa e fitugafulu” lea sa valoia, po o le 490 tausaga. E faaiʻuina ia aso i le vaega mulimuli o le 36 T.A.—Tagaʻi i le mataupu “O Anafea na Amata ai le Nofoaiga a Aretaseta?” i le itulau 197.

UA FAAALIA MAI LE “MESIA LE ALII”

21. (a) O le ā sa tatau ona faataunuuina a o faagasolo uluaʻi ‘⁠vaiasosa e fitu’ ma e ui lava i ā tulaga? (e) O le ā le tausaga na tatau ona faaalia mai ai le Mesia, ma o le ā le mea ua taʻu mai e le Evagelia a Luka sa tupu ai i lenā taimi?

21 E fia tausaga na faaalu i le toe fausiaina o Ierusalema? O le toe fausiaina o le aai sa tatau ona faia “i ona pō lava o le puapuaga” ona o faafitauli i le va o tagata Iutaia lava latou atoa ai ma teteega mai tagata Samaria ma isi. E aliali mai na faamāeʻaina le galuega pe ā ma le 406 T.L.M. ma sa faia i totonu o le “fitu vaiasosa” po o le 49 tausaga. (Tanielu 9:25) O le a sosoo mai ai ma le vaitaimi o le 62 vaiasosa, po o le 434 tausaga. Pe a māeʻa lenā vaitaimi, ona faaalia mai lea o le Mesia ua loa ona folafolaina mai. Pe a faitau mai le 483 tausaga (49 faaopoopo i le 434) mai le 455 T.L.M., ona tatou taunuu mai lea i le 29 T.A. O le ā se mea na tupu ai i le tausaga lenā? Ua faamatala mai e le faievagelia o Luka e faapea: “O le tausaga e tasi le sefulu ma le lima i le nofoaiga a Tiperio Kaisara, sa pule Ponotio Pilato i Iutaia, o Herota foʻi o le tupu ia o Kalilaia, . . . ua oo ane ai le afioga a le Atua iā Ioane le atalii o Sakaria i le vao. Ona alu atu ai lea o ia i le itu uma o Ioritana, ua talaʻi atu le papatisoga o le salamō ina ia faamagaloina agasala.” O le taimi lenā “o loo faatalitali le nuu” i le Mesia.—Luka 3:1-3, 15.

22. O anafea na avea ai Iesu ma Mesia folafolaina, ma i le ā le auala?

22 O Ioane, e lē o ia lea o le Mesia na folafolaina. Auā i le faasino atu i le mea na ia molimauina i le papatisoga o Iesu le Nasareta i le 29 T.A., na faapea mai Ioane: “Na ou iloa le Agaga ua afio ifo mai le lagi, peiseaʻī se lupe, ua nofo i ona luga. Ou te leʻi iloa o ia, peitaʻi o ia na auina mai aʻu e papatiso i le vai, na fetalai mai o ia iā te aʻu, O lē e te iloa le Agaga ua afio ifo i ai, ma nofo i luga iā te ia, o ia lava lea na te papatiso i le Agaga Paia. Ua ou vaaia foʻi ma ou molimau o ia lava le Alo o le Atua.” (Ioane 1:32-34) I le taimi o lona papatisoga, na avea ai Iesu o Lē ua Faauuina, o le Mesia lea po o Keriso. E leʻi pine talu ona mavae atu lenā mea, ae feiloaʻi loa le soo o Ioane e igoa iā Aneterea ma Iesu ua faauuina, ona faapea atu lea iā Simona Peteru: “Ua ma maua le Mesia.” (Ioane 1:41) O lea la, na faaali tonu mai lava le “Mesia le Alii” i le taimi na tuupōina, i le faaiʻuga o le 69 vaiasosa!

O MEA TUTUPU O LE VAIASOSA FAAIʻU

23. Aiseā na tatau ai ona maliu le “Mesia le Alii,” ma o afea e tatau ona tupu ai?

23 O ā mea sa tatau ona faataunuuina a o faagasolo le vaiasosa lona 70? Na fai mai Kaperielu, o le vaitaimi o “vaiasosa e fitugafulu” ua atofaina “e faauma ai le solitulafono, ma faaiʻu ai agasala; e fai ai foʻi le togiola mo agasala, ma faaooina mai ai le amiotonu e faavavau, e faamaufaailogaina foʻi le faaaliga ma le valoaga, e faauuina ai foʻi le mea e silisili ona paia.” Ina ia faataunuuina lenei mea, sa tatau ona maliu “le Mesia le Alii.” O afea? Na faapea mai Kaperielu: “A mavae vaiasosa e onogafulu ma le lua, ona fasiotia ai lea o le Mesia, a e leai se mea iā te ia; . . . na te faatumauina foʻi le feagaiga i tagata e toʻatele i le vaiasosa e tasi; o le vaeluagalemu foʻi o le vaiasosa na te faagata ai le taulaga, atoa ma le mea foaʻifuaina.” (Tanielu 9:26a, 27a) O le taimi sili ona tāua, o le ‘vaeluagalemu o le vaiasosa,’ le ogatotonu lea o le vaiasosa mulimuli o tausaga.

24, 25. (a) E pei lava ona valoia mai, o anafea na maliu ai Keriso, o le ā le mea na faamutaina e lona maliu ma lona toetū mai? (e) O le ā ua mafaia ona o le maliu o Iesu?

24 Na amata le galuega talaʻi a Iesu i le vaega faaiʻu o le 29 T.A., ma o le umi na faia ai e tolu ma le ʻafa tausaga. E pei lava ona valoia, o le amataga o le 33 T.A., na “fasiotia” ai Iesu i lona maliu i le laau, i le ofoina atu o lona soifua faaletagata e fai ma togiola mo tagata uma. (Isaia 53:8; Mataio 20:28) Na muta le manaʻoga mo le ofoina o taulaga o manu ma taulaga o meaalofa lea na faatonuina e le Tulafono, ina ua ofoina atu e Iesu, lē ua toetū mai, le aogā o lona soifua faaletagata na faataulagaina i le Atua i le lagi. E ui lava sa faaauau pea ona ofoina atu e ositaulaga Iutaia taulaga seʻia oo i le faaumatiaga o le malumalu o Ierusalema i le 70 T.A., ae e leʻi toe taliaina ni taulaga faapena e le Atua. Ua uma ona suia e se isi taulaga e sili atu, se taulaga e lē mafai ona toe faia faalua. Na tusi mai le aposetolo o Paulo: “Na avatua e [Keriso] le taulaga e tasi mo agasala . . . Auā o le taulaga e tasi ua faaatoatoaina ai e ia e faavavau o ē ua faapaiaina.”—Eperu 10:12, 14.

25 E ui o loo aafia pea tagata uma i le agasala ma le oti, ae o le “fasiotia” o Iesu ma lona toetū i le soifuaga faalelagi, ua faataunuuina ai le valoaga. Ua ‘faauma ai solitulafono, faaiʻu ai agasala, ma fai ai le togiola mo agasala, ma faaoo mai ai le amiotonu.’ Na aveesea e le Atua le feagaiga o le Tulafono lea na faaalialia ma taʻusalaina ai tagata Iutaia e faapea o ni tagata agasala. (Roma 5:12, 19, 20; Kalatia 3:13, 19; Efeso 2:15; Kolose 2:13, 14) Ua mafai nei ona faamagaloina agasala a tagata ua faaalia le salamō, ma ua mafai nei ona aveesea le faasalaga. E ala mai i le taulaga togiola a le Mesia, ua mafai ai e i latou e faaalia le faatuatua ona maua se faaleleiga ma le Atua. Ua mafai ona latou taulaʻi atu i le mauaina o le meaalofa a le Atua “o le ola [e] faavavau . . . i lo tatou Alii o Keriso Iesu.”—Roma 3:21-26; 6:22, 23; 1 Ioane 2:1, 2.

26. (a) E ui lava sa aveesea le feagaiga o le Tulafono, ae o le ā le feagaiga sa ‘faatumauina mo le vaiasosa e tasi’? (e) O le ā sa tupu i le faaiʻuga o le vaiasosa lona 70?

26 O lea la, na aveesea e Ieova le feagaiga o le Tulafono e ala i le maliu o Keriso i le 33 T.A. E faapefea la ona fai mai e ao ona “faatumauina foʻi le feagaiga i tagata e toʻatele i le vaiasosa e tasi” e le Mesia? Auā foʻi o lea na ia faatumauina lava le feagaiga na faia ma Aperaamo. Sa faasalafa atu pea e le Atua faamanuiaga o lenā feagaiga i fanau Eperu a Aperaamo seʻia oo ina faaiʻuina le vaiasosa lona 70. Peitaʻi i le faaiʻuga o le “vaiasosa e fitugafulu” o tausaga, i le 36 T.A., na talaʻi atu ai Peteru i le tagata Italia na mataʻu i le Atua, o Konelio, o lona aiga ma isi tagata o Nuu ese. Na amata mai i lenā lava aso, ona talaʻia ai le tala lelei i nuu ese.—Galuega 3:25, 26; 10:1-48; Kalatia 3:8, 9, 14.

27. O le ā “le mea e silisili ona paia” lea sa faauuina, ma na faapefea?

27 Na valoia mai foʻi e le valoaga le faauuina o “le mea e silisili ona paia.” E lē o faasino atu lenei mea i le faauuina o le mea e sili ona paia, po o le vaega ogatotonu o le malumalu i Ierusalema. O le faaupuga “o le mea e silisili ona paia” i inei, e faasino atu lea i le malumalu paia faalelagi o le Atua. O inā, na ofoina atu ai e Iesu le aogā o lana taulaga faaletagata i lona Tamā. I le papatisoga o Iesu i le 29 T.A., na faauuina pe faatulagaina faapitoa ai lenā mea moni faaleagaga i le lagi, lea na faaata mai e le mea e sili ona paia o le fale fetafaʻi faalelalolagi, ma le malumalu na mulimuli ane ai.—Eperu 9:11, 12.

LE VALOAGA UA FAAMAONIA E LE ATUA

28. O le ā le uiga o le ‘faamaufaailogaina o le faaaliga ma le valoaga’?

28 O le valoaga e faatatau i le Mesia lea na faamatala mai e le agelu o Kaperielu, na taʻua ai foʻi le ‘faamaufaailogaina o le faaaliga ma le valoaga.’ O lona uiga, o mea uma lava na valoiaina e faatatau i le Mesia—o mea uma ua ia faataunuuina e ala i lana taulaga, o lona toetū, ma le afio atu i le lagi, e faapena foʻi i isi mea e tutupu a o faagasolo le vaiasosa lona 70—ua faamaufaailogaina i le faamaoniga tauatua, e faamaoni, ma e maufaatuatuaina. E faamaufaailogaina le faaaliga, o lona uiga e na o le Mesia lava e faatatau i ai. E faataunuuina iā te ia ma i galuega a le Atua e ala iā te ia. E na o le Mesia folafolaina lava na valoia mai e mafai ai ona tatou malamalama i le faaaliga. E leai se isi mea e mafai ona faailoaina mai lona uiga.

29. O le ā sa tatau ona tupu iā Ierusalema lea na toe fausiaina, ma o le ā le māfuaaga?

29 Na valoia muamua mai e Kaperielu le toe fausia o Ierusalema. A o lea la ua ia valoiaina mai le faaumatiaga o lenā aai na toe fausia, faatasi ai ma lona malumalu i lona faapea mai: “O le nuu o le alii o le a maliu mai, latou te faaumatia le aai ma le malumalu, o lona iʻuga foʻi ua se tafega lea; ua tuu le pule ia faatafunaina e oo i le iʻuga o le taua. . . . E i ai foʻi i le itu o le malumalu mea e inosia e faatafunaina aʻi, seʻia oo i le iʻuga o le mea ua tuu pule i ai, ma ua faaoo i lē na te faatafunaina.” (Tanielu 9:26e, 27e) E ui e faatoʻā faataunuu le faatafunaga pe a māeʻa “vaiasosa e fitugafulu,” ae o le iʻuga tuusaʻo lea o mea na tutupu a o faagasolo le “vaiasosa” mulimuli, ina ua teena e tagata Iutaia Keriso ma fasiotia o ia.—Mataio 23:37, 38.

30. E pei ona faailoa mai e talafaasolopito, na faapefea ona faataunuuina le poloaʻiga a le Tausi Taimi Sili?

30 Ua faaalia mai i talafaasolopito e faapea, i le 66 T.A., na siʻomia ai Ierusalema e ʻau a Roma i le taʻitaʻiga a le kovana Suria, o Sesetia Kalusi. E ui lava i le tetee o tagata Iutaia, ae na sao atu i totonu ʻautau a Roma ma a latou faailoga e pei o ni tupua, ma latou nofoia le aai ma amata eli lalo o le pa o le malumalu i le itu i mātū. O lo latou iai i inā, na avea ai i latou o le “mea e inosia” e mafai ona faapogaia ai le faatafunaga atoatoa. (Mataio 24:15, 16) I le 70 T.A., na ō mai ai tagata Roma sa i le taʻitaʻiga a le Taʻitaʻiʻau o Tito e pei se “tafega” ma faatafunaina le aai ma lona malumalu. E leai se mea na taofia i latou ona sa poloaʻiina mai lenei mea—“ua tuu pule i ai”—e le Atua. Na toe faataunuuina e le Tausi Taimi Sili o Ieova ana afioga!

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• Ina ua lata ina faaiʻuina tausaga e 70 o le faatafunaga o Ierusalema, o ā talosaga na faatoga atu ai Tanielu iā Ieova?

• O le ā le umi o “vaiasosa e fitugafulu,” ma na amataina ma faaiʻuina anafea?

• O anafea na faaalia mai ai le “Mesia le Alii,” ma o le ā le taimi tāua na “fasioti” ai o ia?

• O le ā le feagaiga sa ‘faatumauina i tagata e toʻatele i le vaiasosa e tasi’?

• O le ā na tupu ina ua uma “vaiasosa e fitugafulu”?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 197]

O Anafea na Amata ai le Nofoaiga a Aretaseta?

E TAOFI eseese tusitala o talafaasolopito i le tausaga na amata ai le pulega a Aretaseta le tupu o Peresia. E manatu nisi na avea o ia ma tupu i le tausaga e 465 T.L.M., auā na amata pule lona tamā o Kesese i le 486 T.L.M., ma maliu ai i le tausaga e 21 o lana nofoaiga. Ae o loo iai faamaoniga i le nofoia e Aretaseta o le nofoālii i le 475 T.L.M. ma amata ai le uluaʻi tausaga o lana pulega i le 474 T.L.M.

O tusitusiga ma faatusa sa eliina mai i Peresepoli le laumua anamua o Peresia, o loo faailoa ai le nofotupu faatasi o Kesese ma lona tamā o Tariu I. Pe afai e sefulu tausaga na nofotupu faatasi ai, ma pule toʻatasi ai Kesese mo le 11 tausaga ina ua maliu Tariu i le 486 T.L.M., o le tausaga muamua la o le nofoaiga a Aretaseta na amata i le 474 T.L.M.

O le faamaoniga lona lua e aofia ai le taʻitaʻiʻau Atenai o Temisitolo, lea na faatoʻilaloina ʻau a Kesese i le 480 T.L.M. Na mulimuli ane lē fiafia i ai tagata Eleni ma tuuaʻia i lona tetee i le malo. Na sola Temisitolo ma sulufaʻi atu mo se laveaʻi i le maota o le tupu Peresia, ma talileleia ai o ia. E tusa ai ma le tusitala Eleni o Fusititi, na tupu lea mea ina ua “faatoʻā nofoia le nofoālii” e Aretaseta. Ua faatulaga e le tusitala Eleni o Taitolo Sikula le maliu o Temisitolo i le 471 T.L.M. Talu ai sa talosagaina e Temisitolo se tausaga e tasi na te aʻoaʻoina ai le gagana Peresia a o leʻi tū i luma o Aretaseta le tupu, na tatau la ona taunuu i Asia Itiiti pe tusa o le 473 T.L.M. E lagolagoina le taimi lea e le tusi a Ierome i le faa-Peretania Tala Faamauina a Eusipio. Talu ai na “faatoʻā nofoia le nofoālii” e Aretaseta ina ua taunuu Temisitolo i Asia Itiiti i le 473 T.L.M., na taʻua ai e le tagata aʻoga Siamani o Ernst Hengstenberg i lana tusi faa-Peretania, Faamatalaina o Galuega a Keriso i le Feagaiga Tuai e faapea, na amata le nofoaiga a Aretaseta i le 474 T.L.M. e pei ona taʻua foʻi e isi tusi. Na ia toe fai mai: “O le tausaga lona luasefulu o le nofoaiga a Aretaseta, o le tausaga lea e 455 a o leʻi fanau Keriso.”

[Ata]

Faatusa o Temisitolo

[Siata/Ata i le itulau 188, 189]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

“VAIASOSA E FITUGAFULU”

455 T.L.M. 406T.L.M. 29T.A. 33T.A. 36T.A.

“Le poloaʻiga Toe fausia Faaalia Fasiotia Faaiʻuga o

ia toe faia . . . o Ierusalema mai o ai le “vaiasosa e

Ierusalema” le Mesia Mesia fitugafulu”

7 vaiasosa 62 vaiasosa 1 le vaiasosa

49 tausaga 434 tausaga 7 tausaga

[Ata i le itulau 180]

[Ata i le itulau 193]