Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Fesuisuia‘i Mai Tupu e To‘alua

E Fesuisuia‘i Mai Tupu e To‘alua

Mataupu Sefulufā

E Fesuisuiaʻi Mai Tupu e Toʻalua

1, 2. (a) O le ā na māfua ai ona usitaʻia e Atioko IV le faatonuga mai iā Roma? (e) O anafea na avea ai Suria ma vaega o Roma?

NA VAGAIA Aikupito e le tupu Suria o Atioko IV ma fai ai ia lava ma tupu o lea atunuu. O le talosaga mai a le tupu Aikupito o Tulomaio VI, na auina atu ai e Roma le amepasa o Kaio Popale Laena i Aikupito. Sa iā te ia se fuāvaa tele, faatasi ai ma le poloaʻiga mai le Senate o Roma ina ia faamuta e Atioko IV lona pulea o Aikupito ma ia tuua loa le atunuu. I Eleisisi, o se pitonuu o Alesania, na feiloaʻi faafesagaʻi lelei ai lava le tupu o Suria ma le amepasa o Roma. Na talosagaina e Atioko IV se taimi mo feutagaʻiga ma ana faufautua, ae peitaʻi na tusi e Laena le liʻo faataamilo i le mea na tū ai le tupu ma fai atu iā te ia, e tali mai a o leʻi laa ese ma le liʻo. I lona matuā māasiasi lava, na usitaia ai e Atioko IV le manaʻo o Roma ma toe foʻi atu ai i Suria i le 168 T.L.M. Na faaiʻuina ai i inā le feteenaʻiga i le va o le tupu Suria o le itu i mātū ma le tupu Aikupito o le itu i toga.

2 I lona puleaina o meafai i Sasaʻe Tutotonu, na faaauau ai pea ona faatonutonuina e Roma Suria. O lona uiga la, e ui lava sa nofoia e isi tupu o le soloaʻiga o le ao ā Seluko le nofoālii o Suria ina ua mavae le maliu o Atioko IV i le 163 T.L.M., e leʻi faapea ai na avea i latou ma “tupu o le itu i mātū.” (Tanielu 11:15) Na iʻu ina avea Suria ma vaega o Roma i le 64 T.L.M.

3. O anafea na pulea atoatoa ai Aikupito e Roma, ma na faapefea?

Sa faaauau pea ona avea le soloaʻiga o le ao ā Tulomaio o Aikupito ma “tupu o le itu i toga” mo le silia ma le 130 tausaga ina ua mavae le maliu o Atioko IV. (Tanielu 11:14) A o faagasolo le taua i Atimu i le 31 T.L.M., na faatoʻilaloina ai e le emeperoa Roma o Okotavia ʻau tuufaatasi a le tupu tamaʻitaʻi mulimuli o le ao ā Tulomaio—o Keleopatara VII—ma lana tane faapouliuli mai Roma, o Mareko Anetone. Ina ua pule Keleopatara i lona ola i le tausaga na sosoo ai, ona avea foʻi lea o Aikupito ma itumalo o Roma, ma lē toe avea ai ma tupu o le itu i toga. E oo mai i le tausaga e 30 T.L.M., ua pulea atoatoa Suria ma Aikupito e Roma. Pe e tatau ea la ona tatou faatalitalia isi pulega, e avea ma tupu o le itu i mātū ma le itu i toga?

UA FAAUI ATU E LE TUPU FOU LE “FAAŪ TAULAGA”

4. Aiseā e tatau ai ona tatou faatalitalia se isi pulega e tulaʻi mai, ina ia avea ma tupu o le itu i mātū?

4 I le tau e totogo ai mea i le 33 T.A., na taʻu atu ai e Iesu Keriso i ona soo e faapea: “Pe a iloa foʻi e outou le mea e inosia e faatafunaina aʻi, na fai mai ai e le perofeta o Tanielu, ua tū i le mea paia, . . . o ē o i Iutaia i ia ona pō, ia latou sosola i mauga.” (Mataio 24:15, 16) Na sii mai e Iesu le Tanielu 11:31, e lapataʻia ai ona soo e faatatau i le ‘mea inosia e faatafunaina aʻi,’ o loo i le lumanaʻi. O le valoaga lenei e aofia ai le tupu o le itu i mātū, na aumaia pe tusa ma le 195 tausaga, ina ua mavae le maliu o Atioko IV, le tupu mulimuli o Suria sa tauaveina lea tulaga. E mautinoa lava la, e tatau ona iai se isi pulega o le a tulaʻi mai e avea ma tupu o le itu i mātū. O ai la ia lenā?

5. O ai na tulaʻi mai e avea ma tupu o le itu i mātū, e umia le tulaga sa iā Atioko IV?

5 Na valoia mai e le agelu a Ieova e faapea: “A e tū mai se tasi i lana nofoaiga [nofoaiga a Atioko IV], o lē na te faaui ane le faaū taulaga i le nuu matagofie o lona malo; a e mavae nai aso ona fano ai lea o ia, a e lē o se ita po o se taua.” (Tanielu 11:20) O le tagata na ‘tulaʻi’ mai i le tulaga lea, o le emeperoa muamua o Roma e igoa iā Okotavia, lea na lauiloa o Kaisara Aokuso.—Tagaʻi i le mataupu “Ua Faamamaluina le Tasi, ae Inosia le Isi,” i le itulau 248.

6. (a) O anafea na faaui ane ai le “faaū taulaga” i ‘le malo matagofie,’ ma o le ā lona tāua? (e) Aiseā e mafai ai ona faapea atu na maliu Aokuso ‘e lē ona o se ita po o se taua’? (i) O le ā le suiga na iai e faatatau i le tupu o le itu i mātū?

6 O le ‘malo matagofie’ o Aokuso, sa aofia ai le “nuu matagofie”—le itumalo Roma o Iutaia. (Tanielu 11:16) I le 2 T.L.M., na faaui ai e Aokuso le “faaū taulaga” i le lesitalaina po o se tusigāigoa, atonu ina ia mafai ona iloa le faitau aofaʻi o tagata mo le faia o lafoga ma le faatulagaina o vaegāʻau. O le poloaʻiga lenei na malaga ai Iosefa ma Maria i Peteleema mo le tusigāigoa, ma na soifua mai ai Iesu i lea lava nuu sa valoia mai. (Mika 5:2; Mataio 2:1-12) Ina ua “mavae nai aso” iā Aokuso 14 T.A., pe e leʻi umi talu ona avatu le poloaʻiga e lesitalaina suafa, na maliu ai Aokuso ina ua 76 ona tausaga, e leʻi tagatavaleina ona o “se ita” po o “se taua” foʻi, ae ona o se gasegase. Na suia ai loa le tupu o le itu i mātū! Ua avea loa le Emepaea o Roma ma ona emeperoa o le tupu o le itu i mātū.

‘E TŪ MAI LĒ E INOSIA’

7, 8. (a) O ai na tulaʻi mai e sui iā Aokuso e avea ma tupu o le itu i mātū? (e) Aiseā na tuuina atu ai “le mamalu o le malo” i lē na sosoo iā Aokuso Kaisara e ui e leʻi manaʻo i ai Aokuso?

7 Na faaauau mai le valoaga e le agelu: “Ona tū mai lea i lana [Aokuso] nofoaiga o lē e inosia, latou te lē tuuina atu iā te ia le mamalu o le malo; a e sau faafifilemu ia, o faaoleolega foʻi na te maua mai ai le malo. O ʻau foʻi a ē lolofi mai e lofia ai i latou mai ona luma, e faaumatia ai i latou, atoa ma le alii o le feagaiga.”—Tanielu 11:21, 22.

8 O “lē e inosia” o Tiperio Kaisara, le tama tama a Livia le avā lona tolu a Aokuso. (Tagaʻi i le mataupu “Ua Faamamaluina le Tasi, ae Inosia le Isi” i le itulau 248.) Sa inoino Aokuso i le tama lenei a lana avā, ona o ona uiga leaga, ma e leʻi manaʻo foʻi Aokuso e avea o ia o le Kaisara e sosoo ai. Na faatoʻā tuuina atu “le mamalu o le malo” iā te ia, e ui e leʻi manaʻo i ai Aokuso, ina ua maliliu uma isi sa avea ma suli i le nofoālii. Na vaetama e Aokuso ia Tiperio e fai ma ona atalii i le 4 T.A., ma avea ai o ia ma suli i le nofoālii. Ina ua maliu Aokuso, ona ‘tulaʻi’ loa lea o Tiperio ua 54 ona tausaga—lē e inosia—e avea ma emeperoa o Roma ma le tupu o le itu i mātū.

9. Na faapefea e Tiperio ‘ona maua le malo i faaoleolega’?

9 Ua taʻua e se tusi: “Sa faia e Tiperio se faiga faatogafiti i le Senate, ma na ia taofia le tofiaina o ia e fai ma emeperoa pe toeitiiti atoa le masina [talu ona maliu Aokuso].” (The New Encyclopædia Britannica) Na ia taʻu atu i le Senate, e leai lava se tasi e sili atu lona tomai na i lo Aokuso, i le faafoeina o le pulega o le Emepaea o Roma, ma talosagaina le ʻausenate e toe faatulagaina le malo, e ala i le tuu atu o le pule i se vaega o tagata na i lo o le pulea e se tagata e toʻatasi. Na tusi mai se tusitala o talafaasolopito o Will Durant: “Ona latou te leʻi talitonu i lana faamatalaga, sa lafo atu e le ʻausenate iā te ia, ae lafo mai foʻi e ia i le ʻausenate seʻia oo ina talia e Tiperio le pule.” Na faaopoopo mai Durant: “Na fetaui lelei le fuafuaga i itu uma e lua. Na manaʻo Tiperio i le pulega faaemeperoa, auā sa faigofie lava ona fai atu e leai pe ana lē manaʻo ai; na fefe ma inoino le Senate iā te ia, peitaʻi sa faatalatū foʻi mai le toe faatūina o se faigāmalo e pei o pulega tuai, lea e tele ina pulea fono faitulafono e tagata lautele.” O lona uiga ‘o faaoleolega foʻi na maua mai ai le malo’ e Tiperio.

10. Na faapefea ona ‘faaumatia ʻau a ē na lolofi mai’?

10 O “ʻau foʻi a ē lolofi mai,” po o ʻautau a malo tuaoi, na faapea mai le agelu: ‘O le a lofia ma faaumatia i latou.’ Ina ua avea Tiperio ma tupu o le itu i mātū, na avea Siamaniko Kaisara, le atalii o lona uso ma taʻitaʻiʻau o le vaegāʻau a Roma i le vaitafe o le Raina. I le 15 T.A., na taʻitaʻi ai e Siamaniko ana ʻautau faasaga i le tagata taʻutaʻua o Siamani e igoa iā Aminio ma na manumalo i ni nai osofaʻiga. Ae peitaʻi, o nei manumalo na ō mai faatasi ma ni iʻuga mataʻutia, ma na faamutaina ai loa e Tiperio gaoioiga i Siamani. Na i lo le toe faasagatau atu, na ia taumafai e taofia le aufaatasi o vaega eseese o tagata Siamani, e ala i lona faatupuina o le fetauaʻi o tagata o le atunuu. Na lagolagoina e Tiperio le puipuia o le atunuu mai le osofaʻi mai e isi atunuu ma na taulaʻi atu ai i le faamalosia o tuaoi. Na manuia foʻi lenei fuafuaga. I lea auala, na pulea ma “faaumatia” ai ‘ʻau a ē na lolofi mai.’

11. Na faapefea ona ‘faaumatia le alii o le feagaiga’?

11 Na “faaumatia” foʻi “le alii o le feagaiga,” lea na osia e Ieova le Atua ma Aperaamo, auā le manuia o aiga uma o le lalolagi. O Iesu Keriso, o le Fanau lea a Aperaamo, na folafolaina mai i lenā feagaiga. (Kenese 22:18; Kalatia 3:16) Iā Nisani 14, i le 33 T.A., na tulaʻi ai Iesu i luma o Ponotio Pilato, i le maota o le kovana o Roma i Ierusalema. Na molia Iesu e ositaulaga Iutaia i lona tetee i le emeperoa. Peitaʻi, na fetalai atu Iesu iā Pilato: “E lē mai le lalolagi nei loʻu malo. . . . E lē mai iinei loʻu malo.” Talu ai latou te leʻi mananaʻo i le kovana Roma e faasaʻolotoina Iesu, le tagata e leai sana sala, na alalaga atu tagata Iutaia e faapea: “Afai e te tatalaina lenā tamaloa, e te lē alofa iā Kaisara; o sē fia fai ma tupu, e fou o ia iā Kaisara.” Ina ua māeʻa ona alalaga e fasiotia Iesu, na latou faapea atu: “E leai so matou tupu, na o Kaisara.” E tusa ai ma le tulafono o le “faatautee i le tupu,” lea na faalauteleina e Tiperio ina ia faaaofia ai toetoe lava so o se tuuaʻiga iā Kaisara, na tuuina atu ai e Pilato Iesu e “faaumatia” pe faasatauroina i se laau.—Ioane 18:36; 19:12-16; Mareko 15:14-20.

UA ‘TAUMAFAUFAU I LONA LOTO’ SE PULE SAUĀ

12. (a) O ai na sosoo atu pe faauō iā Tiperio? (e) Na faapefea ona malosi Tiperio ona “o se nuu itiiti”?

12 A o valoia mai pea e faatatau iā Tiperio, na faapea mai le agelu: “A uma foʻi ona sosoo ma ia, e fai mea pepelo lava ia; auā e alu aʻe lava ia, o se nuu itiiti foʻi e malosi ai o ia.” (Tanielu 11:23) O sui o le Senate o Roma na ‘sosoo’ ma Tiperio ona o le tulafono, ma foliga atu foʻi o loo ia faalagolago iā i latou. Ae sa fai mea pepelo lava ia, auā na iʻu ina ‘malosi ai o ia ona o se nuu itiiti.’ O le nuu itiiti, o le ʻAu e Leoleo o emeperoa Roma lea e faamautū e latalata i pa o Roma. O le latalata tele ane o nei leoleo na faamataʻuina ai le Senate ma fesoasoani foʻi iā Tiperio e taofia so o se fouvale mai i le lautele i lana pule. O lea la, na avea pea Tiperio ma sē malosi e ala i ana leoleo pe tusa e 10,000.

13. I le ā le auala na sili ai Tiperio i ona augātamā?

13 Na toe faaopoopo faavaloaga mai le agelu: “E alu atu o ia ma le fifilemu i mea e sili ona lelei o le itu malo; na te faia foʻi mea na lē faia e ona tamā, po o tamā o ona tamā; na te tufatufaina iā te i latou o mea faoa, ma vete, atoa ma oloa, na te taumafaufau i lona loto e aʻea ai ʻolo, seʻia oo i se aso.” (Tanielu 11:24) Sa matuā masalosalovale lava Tiperio, ma na tele ina ia faatonuina le fasiotia o isi tagata. O le pogai autū o nei faiga ona o taaʻina a Seiano, le taʻitaʻi o le ʻAu e Leoleo, ma e anoanoaʻi faiga sauā sa faia i le faasolo atu i le iʻuga o lana nofoaiga. Na iʻu ina masalomia Seiano e Tiperio ma fasiotia ai. I ana feutagaʻiga leaga i tagata, na sili ai Tiperio na i lo o ona augātamā.

14. (a) Na faapefea ona tufatufa atu e Tiperio “o mea faoa, ma vete, atoa ma oloa” i itumalo uma o Roma? (e) O le ā le manatu na iai agaʻi iā Tiperio i le taimi na maliu ai?

14 Peitaʻi ane, na tufatufaina atu e Tariu “o mea faoa, ma vete, atoa ma oloa” i itumalo uma o Roma. E oo ane i le taimi na maliu ai, ua fiafia tagata o le malo i le tamaoaiga. E leʻi mamafa naʻuā lafoga, ma i isi taimi na agalelei atu o ia i tagata na ola i vaipanoa sa faigatā ai tulaga o mea. Pe afai e sauāina e fitafita ma alii pule so o se tasi pe faatalatū foʻi i le taulimaina o mataupu, latou te feagai ma se faasalaga mamafa. O le maumauaʻi i le faatinoina o le pule na faaleleia ai le saogalemu o le lautele, atoa ai ma le faaleleia o fesootaʻiga lea sa fesoasoani i fefaatauaʻiga. Sa faamautinoa lelei e Tiperio ua taulimaina mataupu fai i se auala lē faaituau ma le lē fesuisuiaʻi i totonu ma fafo atu o Roma. Na faaleleia tulafono o le malo atoa ma tulafono tau amio, ma le vafealoaʻi o tagata e ala i le faaauau o suiga mo le lelei na amataina e Aokuso Kaisara. Peitaʻi, na “taumafaufau i lona loto” Tiperio e fai mea leaga ma ua faamatalaina ai o ia e le tusitala Roma o Taito e faapea, o ia o se tagata faagutugutulua, e atamai i le taufaavalea. E oo ane i le taimi na maliu ai iā Mati i le 37 T.A., ua manatu tagata iā Tiperio o ia o se pule sauā.

15. O le ā le tulaga na iai Roma i le taufaaiʻuiʻuga o le uluaʻi senituri ma pōpōfou o le senituri lona lua T.A.?

15 O ē na sosoo atu iā Tiperio i le tulaga o le tupu o le itu i mātū, na aofia ai Kaisara Kaio (Kaiula), Kalaotio I, Nero, Vasepasana, Tito, Tomatia, Neva, Tarana, ma Hariano. Ua faapea mai se tusi: “Sa tele lava ina faaauau e ē na sosoo atu iā Aokuso ana faiga faalemalo ma ana galuega o faugāfale, e ui lava ina itiiti ni mea fou sa faia ae sa maoaʻe le auala na faia ai.” (The New Encyclopædia Britannica) Ua faaalia atili mai e lea lava tusi e faapea: “I le taufaaiʻuiʻuga o le uluaʻi senituri ma pōpōfou o le senituri lona lua, na oo atu ai Roma i lona tulaga sili ona mataʻina atoa ai ma le tele o lona faitau aofaʻi.” E ui lava na iai ni nai fetauaʻiga na tupu a o faagasolo lea taimi, o lana uluaʻi feteenaʻiga ma le tupu o le itu i toga lea na valoia mai, na faatoʻā taunuu i le senituri lona tolu T.A.

UA FAAMALOSI ATU E TAU MA LE TUPU O LE ITU I TOGA

16, 17. (a) O ai na tulaʻi mai i le tulaga o le tupu o le itu i mātū, e pei ona taʻua i le Tanielu 11:25? (e) O ai na tulaʻi mai e avea ma tupu o le itu i toga, ma na faapefea ona tupu lenei mea?

16 Na faaauau le valoaga e le agelu a le Atua e faapea: “E faamalosi atu foʻi o ia [le tupu o le itu i mātū] ma lona loto atoa e tau ma le tupu o le itu i toga, ma le itu taua e toʻatele; o le tupu foʻi o le itu i toga e laga mai o ia i le taua, ma le itu taua tele ma le malosi tele lava; a e lē tumau o ia [le tupu o le itu i mātū], auā latou te taupulepule iā te ia. O ē aai i ana mea taumafa, e fano ai o ia, e lolofi mai foʻi ana ʻau; e toʻatele foʻi e fasiotia.”—Tanielu 11:25, 26.

17 Na avea le Emeperoa Roma o Uliano ma tupu o le itu i mātū, pe ā ma le 300 tausaga talu ona faia Aikupito ma itumalo o Roma e Okotavia. O le taimi lea na tulaʻi mai ai Setima Sinoia le tupu tamaʻitaʻi mai le kolone Roma o Palamira e avea ma tupu o le itu i toga. * (Tagaʻi i le mataupu “Sinoia—Le Tupu Tamaʻitaʻi Toa o Palamira,” i le itulau 252.) Na nofoia e ʻautau a Palamira Aikupito i le 269 T.A. i se faiga faatagafai e faapea o loo ia leoleoina le atunuu mo Roma. Na manaʻo Sinoia e avea Palamira ma aai autū i le itu i sasaʻe ma pulea atoa itumalo o Roma i le itu i sasaʻe. I le faateʻia tele i le manaʻo o le tamaitaʻi i le pule, na tulaʻi atu ai Uliano ma “lona loto atoa e tau” ma Sinoia.

18. O le ā le iʻuga o le feteenaʻiga i le va o Emeperoa Uliano, le tupu o le itu i mātū, ma le tupu tamaʻitaʻi o Sinoia, le tupu o le itu i toga?

18 A o faauluulu iā Sinoia le pulega, na ‘laga mai ai o ia,’ le tupu o le itu i toga e faasagatau i le tupu o le itu i mātū “ma le itu taua tele ma le malosi tele lava,” e taʻitaʻia e taʻitaʻiʻau e toʻalua o Sapata ma Sapai. Peitaʻi na āʻea e Uliano Aikupito ma amata ai se osofaʻiga agaʻi i Asia Itiiti ma Suria. Na toʻilalo Sinoia i Emesa (ua igoa nei iā Homs), ona sola ai loa lea i Palamira. Ina ua osofaʻia e Uliano lenā aai, na taumafai malosi Sinoia e puipui, ae e leʻi manuia ana taumafaiga. Na sosola atu ma lana tama tama agaʻi i Peresia ae na puʻeina e tagata Roma i le vaitafe o le Eufirate. Na siilima ʻau a Palamira iā Roma i le 272 T.A. Na faasaoina mai e Uliano Sinoia ina ia ona faaalialia o ia a o faia se solo manumalo i Roma i le 274 T.A. Sa faaipoipo atu Sinoia i se faipule Roma ma nofo ai i inā seʻia oo i lona maliu.

19. Na faapefea ona maliu Uliano ‘ona o se taupulepulega iā te ia’?

19 E leʻi ‘tumau’ Uliano talu ai ‘se taupulepulega iā te ia.’ I le 275 T.A., na ia amata ai se osofaʻiga faasagatau iā Peresia. A o faatalitali i Tarake mo se avanoa na te laasia ai le vainuu e agaʻi atu i Asia Itiiti, na faufau leaga ai iā te ia ē na ‘aai i ana meataumafa’ ma oo ina “fano” ai ia lava. Sa fuafua Uliano e faasalaina lana failautusi o Erosi ona o mea sesē na ia fai. Peitaʻi na faia e Erosi se lisi pepelo o fitafita maualuluga ua tatau i ai le faasalaga oti. O le aliaʻi mai o lenei lisi na uunaʻia ai fitafita maualuluga nei e taupulepule le tagatavaleina o Uliano ma fasiotia ai o ia.

20. Na faapefea ona ‘lolofi ese’ “ʻau” a le tupu o le itu i mātū?

20 E leʻi muta ai i le maliu o Emeperoa Uliano le iai o le tupu o le itu i mātū. Na sosoo atu ai foʻi ma isi pule o Roma. Sa iai se vaitaimi na tofu ai le itu i sisifo ma le itu i sasaʻe ma se emeperoa. I le taʻitaʻiga a nei emeperoa, na ‘lolofi ese’ pe “salalau” * ai “ʻau” a le tupu o le itu i mātū, ma e toʻatele na ‘fasiotia’ ai i osofaʻiga a vaega eseese o tagata Siamani mai le itulagi i mātū. Na osofaʻi e se vaega o tagata Siamani e taʻua o Kofu tuaoi o Roma i le senituri lona fā T.A. Na faaauau pea ona faasolo osofaʻiga. O le 476 T.A., na aveesea ai e le taʻitaʻi Siamani o Otosia le emeperoa mulimuli sa pule mai Roma. E oo mai i le amataga o le senituri lona ono, ua malepe le Emepaea o Roma i sisifo ma pulea ai e tupu o Siamani vaipanoa e pei o Peretania, Kolu, Italia, Aferika i Mātū, ma Sepania. Na iai pea le vaega i sasaʻe o le emepaea seʻia oo i le senituri lona 15.

UA VAELUAINA LE EMEPAEA TELE

21, 22. O ā suiga sa faia e Konesetatino i le senituri lona fā T.A.?

21 Na i lo le taʻua o faamatalaga e lē tāua e uiga i le paʻū mālie ifo o le Emepaea o Roma, lea e faitau senituri o faagasolo, na valoia e le agelu a Ieova isi gaoioiga a le tupu o le itu i mātū ma le tupu o le itu i toga. Peitaʻi ane, o le autaluina puupuu o ni mea patino na tutupu i le Emepaea o Roma, o le a fesoasoani iā i tatou ia iloa po o ai tupu feteenaʻi e toʻalua i vaitaimi mulimuli mai.

22 I le senituri lona fā, na faatonuina ai e le Emeperoa Roma o Konesetatino le amanaʻiaina faalemalo o le Faa-Kerisiano na vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni. Na ia tāloina foʻi ma taʻitaʻia se fonotaga a lotu i Naisia i Asia Itiiti, i le 325 T.A. Mulimuli ane, ona aveese mai lea e Konesetatino lana faigamalo sa i Roma ae faatulaga i Pisanitimu po o Konesetanepole, ma avea ai lenā aai ma ona laumua fou. Sa faaauau pea ona pulea le Emepaea o Roma e se emeperoa e toʻatasi seʻia oo ina maliu le Emeperoa o Teotosi I iā Ianuari 17, 395 T.A.

23. (a) Na faapefea ona vaeluaina le Emepaea o Roma ina ua maliu Teotosi? (e) O anafea na muta ai le Emepaea i Sasaʻe? (i) O ai na puleaina Aikupito i le 1517?

23 Ina ua mavae le maliu o Teotosi, ona vaeluaina ai lea o le Emepaea o Roma i ona atalii. Na pulea e Onorio le vaega i sisifo, a o Arakato na pulea le vaega i sasaʻe, e aofia ai Konesetanepole e fai ma ona laumua. Sa aofia ai Peretania, Kolu, Italia, Sepania, ma Aferika i Mātū i itumalo o le vaega i sisifo. A o Maketonia, Tarake, Asia Itiiti, Suria, ma Aikupito, sa avea ma itumalo o le vaega i sasaʻe. I le 642 T.A., na āʻea ai Alesania, le laumua o Aikupito e le ʻau Sarasene (tagata Arapi), ma avea ai Aikupito ma itumalo na pulea e taʻitaʻi lotu o le lotu Isalama. Iā Ianuari 1449, na avea ai Konesetatino XI ma emeperoa mulimuli o le itu i sasaʻe. Na pulea Konesetanepole e tagata Take iā Me 29, 1453, i lalo o le taʻitaʻiga a le tupu o Memete II, ma muta ai i inā le pulega a le Emepaea o Roma i sasaʻe. I le tausaga e 1517, na avea ai Aikupito ma itumalo o Take. Peitaʻi, a o faagasolo taimi, o le a pulea ai e se isi emepaea mai le vaega o le itu i sisifo, le nuu lenei o le tupu anamua o le itu i toga.

24, 25. (a) E tusa ai ma manatu o nisi tusitala, o le ā na faailogaina ai le amataga o le Emepaea Paia o Roma? (e) O le ā le mea na tupu mulimuli ane i le taʻu “emeperoa” o le Emepaea Paia o Roma?

24 I le vaega i sisifo o le Emepaea o Roma, na tulaʻi mai ai le epikopo Katoliko Roma, o Pope Leo I, o lē sa lauiloa i le faamalosia o le pule faapope i le senituri lona lima T.A. Mulumuli ane, ona faia toʻatasi ai lea e le pope lava ia se faaiʻuga i le faapaleina o se emeperoa o le vaega i sisifo. Na tupu lenei mea i le aso Kirisimasi i le 800 T.A. i Roma, ina ua faapaleina e Pope Leo III le tupu mai Siamani i Sisifo o Salesa (Salemani), e fai ma emeperoa o le Emepaea fou o Roma i Sisifo. O lea tofiga na toe faaolaolaina ai le faiga faaemeperoa i Roma ma e tusa ai ma manatu o nisi tusitala o talafaasolopito, na faailoga ai i lea mea le amataga o le Emepaea Paia o Roma. Na amata ai lava i le taimi lenā ona iai le Emepaea i Sasaʻe ma le Emepaea Paia o Roma i le itu i sisifo, sa la taufai manatu iā i laʻua o ni atunuu Kerisiano.

25 A o faagasolo tausaga, na iloa mai le lē agavaa o suli o Salemani na sosoo atu ai. E iai foʻi se taimi na oo ai lava ina leai se emeperoa na iai. I lea foʻi vaitaimi, na oo ina pulea e le tupu Siamani o Oto I le tele o le vaega i mātū ma le ogatotonu o Italia. Na nofo lava ia ma fai o ia ma tupu o Italia. Iā Fepuari 2, 962 T.A., na faapaleina ai e Pope Ioane XII ia Oto I, e fai ma emeperoa o le Emepaea Paia o Roma. O lona laumua sa i Siamani, ma o ona emeperoa o ni tagata Siamani, e faapena foʻi le toʻatele o ona tagatānuu. I le lima senituri mulimuli ane ai, na maua ai e le aiga tautupu o Oseteria le taʻu “emeperoa,” ma umia ai e toetoe lava o tausaga uma na totoe o le pulega a le Emepaea Paia o Roma.

UA TOE FAAILOA MANINO MAI TUPU E TOʻALUA

26. (a) O le ā le faamatalaga e uiga i le mutaaga o le Emepaea Paia o Roma? (e) O ai sa aliaʻe mai e avea ma tupu o le itu i mātū?

26 Ina ua manumalo Napoleone iā Siamani i le 1805, e leʻi manaʻo e toe tulaʻi mai le Emepaea Paia o Roma, ma amata ai loa ona fai ifo lea Emepaea. Ina ua lē mafai ona faaauauina le tofi emeperoa, ona faamavae lea o le Emeperoa o Faranisisi II o se Emeperoa o Roma iā Aokuso 6, 1806, ae avea ma emeperoa o lona lava atunuu o Oseteria. Na faamutaina ai loa i inā le Emepaea Paia o Roma lea sa iai mo le 1,006 tausaga, na faavaeina e Leo III, o se pope Katoliko Roma, ma Salemani le tupu mai Siamani i Sisifo. I le 1870, na avea ai Roma ma laumua o le malo o Italia, e tutoʻatasi mai le Vatikana. I le tausaga na sosoo ai, na amata ai se emepaea Siamani ma faaigoa ai Viliamu I iā kaisara, po o le kaisa. O lea la, o le tupu faaonapōnei o le itu i mātū ua aliaʻi mai i le lalolagi—o Siamani.

27. (a) Na faapefea ona oo ina puipuia Aikupito e Peretania? (e) O ai ua avea nei ma tupu o le itu i toga?

27 Ae peitaʻi, e faapefea ona tatou iloa le tupu faaonapōnei o le itu i toga? Ua faailoa mai e talafaasolopito le malosi o le pulega na maua e Peretania i le senituri lona 17. Na faoa Aikupito e Napoleone I i le 1798, ina ia faafaigatā ai ala o fefaatauaʻiga a Peretania. Na sosoo ai ma le taua ma faamalosia ai e ʻau tuufaatasi a Peretania ma Take ia tagata Falani e ō ese ma Aikupito, lea sa avea ma tupu o le itu i toga i le amataga mai o le feteenaʻiga. A o faagasolo le senituri na mulimuli mai ai, na faateleina pea taʻaiga a Peretania i Aikupito. Ina ua tuanaʻi le tausaga e 1882, na tele ina fesoasoani Peretania iā Aikupito. Ina ua pa le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914, o le taimi lea o loo pulea Aikupito e Take, ma sa avea se sui o le tupu o Take po o se kovana ma pule. Peitaʻi, ina ua ʻau atu Take iā Siamani i le taua lenā, na aveesea ai loa e Peretania le sui o le tupu ae faailoa atu lona puipuia o Aikupito. A o faasolosolo mālie se faauōga māfana, na avea Peretania ma le Iunaite Setete o Amerika o le Malo Malosi o le Lalolagi. Ua avea nei i laʻua ma tupu o le itu i toga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 Talu ai o faaupuga “le tupu o le itu i mātū” ma “le tupu o le itu i toga” o ni taʻu, e mafai ona faasino atu i so o se pulega faatino e aofia ai se tupu, se tupu tamaʻitaʻi, po o se tuufaatasiga o ni malo.

^ pala. 20 Tagaʻi i le faaopoopoga i le Tanielu 11:26 i le New World Translation of the Holy Scriptures—With References, lomia e Molimau a Ieova.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• O ai le emeperoa Roma na muamua tulaʻi mai e avea ma tupu o le itu i mātū, ma o anafea na ia “faaui atu ai le faaū taulaga”?

• O ai na tulaʻi mai e avea ma tupu o le itu i mātū ina ua mavae atu Aokuso, ma na faapefea ona ‘faaumatia le alii o le feagaiga’?

• O le ā le iʻuga o le feteenaʻiga i le va o Uliano lea na avea ma tupu o le itu i mātū, ma Sinoia le tupu o le itu i toga?

• O le ā na tupu i le Emepaea o Roma, ma o ai malo na tulaʻi i le tulaga o tupu e toʻalua i le faaiʻuga o le senituri lona 19?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 248-251]

UA FAAMAMALUINA LE TASI, AE INOSIA LE ISI

O LE tasi, na ia suia se malo e tumu i feteenaʻiga e avea o se emepaea o le lalolagi. O le isi e faaluasefulu ona faateleina le tamaoaiga o lona emepaea i le 23 tausaga. Ina ua maliliu, na faamamaluina le tasi, ae inosia le isi. Na pule emeperoa nei e toʻalua o Roma i le taimi na soifua ai Iesu i le lalolagi ma le taimi o lana faiva. O ai i laʻua nei? Ae aiseā na faamamaluina ai le tasi, ae e leʻi faapena i le isi?

SA IA “MAUA ROMA O FAIA I PILIKI AE INA UA IA TUUA UA TEUTEUINA I MAAMORA”

Ina ua tagatavaleina Kaisara Iulio i le 44 T.L.M., o le taimi lenā faatoʻā 18 tausaga o Kaio Okotavia, le tama a le tama a lona tuafafine. I le avea o ia ma atalii fai o Kaisara Iulio, ma o lona suli foʻi i le nofoaiga, na vave ona agaʻi atu le talavou o Okotavia i Roma e tāpā lona tofi. Na la fetaiaʻi ai i inā ma se fili mataʻutia, le lutena sili a Kaisara o Mareko Anetone, o lē sa faatalitalia e avea ma suli autū i le nofoaiga. O faufauga leaga ma tauiviga i le pule lea na mulimuli mai ai, e 13 tausaga le umi na fai ai.

Na faatoʻā tulaʻi mai Okotavia e avea ma tupu o le Emepaea o Roma e aunoa ma le faalavelaveina, ina ua uma ona faatoʻilaloina ʻau sa tuufaatasi a le tupu tamaʻitaʻi o Aikupito Keleopatara ma lana tane faapouliuli o Mareko Anetone (i le 31 T.L.M.). I le tausaga na sosoo ai, na pule ai Anetone ma Keleopatara i o la ola, ma pulea ai loa e Okotavia Aikupito. Na aveesea ai i le taimi lenā so o se faailoaga na mātauina ai le Emepaea o Eleni, ma avea ai loa Roma o le malo malosi o le lalolagi.

O le manatuaina e faapea na māfua ona tagatavaleina Kaisara Iulio ona o lana pulega sauā, na gaoioi ai loa ma le faautauta Okotavia ia lē toe faia lea mea sesē. O lea, ina ia lē faatigā i tagata Roma sa mananaʻo i se malo faaupufai, na ia faafoliga atu ai o lana pulega e lē faia toʻatasi ae o se malo faaupufai. Na ia teena le taʻu “tupu” ma le “pule toʻatasi.” E lē gata i lea, na ia faalauiloa atu lona faanaunauga ina ia tuulima atu le pulea o itumalo uma i le Senate o Roma ma ofo atu o le a faamavae mai i tofiga na ia umia. Na taunuu le togafiti. Na fautua malosi atu le Senate lotofaafetai iā Okotavia ina ia tauaveina pea ona tofiga ma faaauau ona pule i nisi o itumalo.

Iā Ianuari 16, 27 T.L.M., na faaee atu ai foʻi e le Senate iā Okotavia le taʻu o “Aokuso,” o lona uiga “Faaeaina, Paia.” E lē gata na talia e Okotavia le taʻu ae na ia suia le igoa o se masina i lona igoa ma aumai le aso e tasi mai le masina o Fepuari ina ia faatele ai aso o Aokuso e pei o aso o Iulai, le masina na faaigoaina i le igoa o Kaisara Iulio. Ona avea ai lea o Okotavia ma emeperoa muamua o Roma ma lauiloa ai o Kaisara Aokuso po o “Lē Mamalu.” Na ia tauaveina foʻi mulimuli ane le taʻu “faitaulaga sili” (pontifex maximus) ma i le 2 T.L.M., le tausaga na soifua mai ai Iesu, na avatu ai e le Senate iā te ia le taʻu o le “Faatamā o Lona Atunuu” (Pater Patriae).

O le tausaga lava lenā, “na oo mai ai le poloaʻiga a Kaisara Aokuso ia tusia uma ai le lalolagi. . . . Ua ō uma atu foʻi i latou ia tusia, e taʻitasi i lana lava aai.” (Luka 2:1-3) Ona o lenei poloaʻiga, na fanau ai Iesu i Peteleema ina ia faataunuuina ai le valoaga o le Tusi Paia.​—Tanielu 11:20; Mika 5:2.

Sa lauiloa le malo sa taʻitaʻia e Aokuso i le faamaoni ma le solo lelei o le tala o le tupe. Sa amataina foʻi e Aokuso se faatulagaga mo le feaveaʻiina o meli atoa ai ma le fausia o auala tele ma auala laupapa. Sa ia toe faamaopoopoina ana ʻautau ma faatulaga se fuāvaa tau e tumau, ma faatulaga se vaega faapitoa o leoleo na taʻua o le “ʻau e leoleo.” (Filipi 1:13) O lana taʻitaʻiga, na manuia ai tusitala e pei o Vaili ma Horasi, na vaneina foʻi e tagata vane mamanu galuega matagofie lea ua faaigoaina nei o faiva alofilima o aso ua teʻa. Na toe faamāeʻaina foʻi e Aokuso fale e leʻi uma ona fausia e Kaisara Iulio ma toe faaleleia le tele o malumalu. O le “Filemu o Roma” (Pax Romana) lea sa ia amataina, e sili atu i le 200 tausaga le umi na faaauau ai. Na maliu Aokuso iā Aokuso 19, 14 T.A. ina ua 76 ona tausaga, ma mulimuli ane faamamaluina o se atua.

Sa fia tagata aliali Aokuso i lona faapea mai na ia “maua Roma o faia i piliki ae ina ua ia tuua ua teuteuina i maamora.” Ona o le lē manaʻo o Aokuso e toe foʻi Roma i aso o fetauaʻiga sa iai le malo faaupufai muamua, na manaʻo ai na te saunia le emeperoa o le a sosoo ai. Peitaʻi e leai se isi mea na mafai i le filifilia o se tasi e sosoo iā te ia. Ua maliliu uma le tama tama a lona tuafafine, o tama tama e toʻalua a lona afafine, le toʻalua o lona afafine, ma sona atalii fai, ae toe nei o lona atalii fai o Tiperio, e pulea le malo.

O “LĒ E INOSIA”

E leʻi atoa se masina talu ona maliu Aokuso, ae tofia loa e le Senate o Roma Tiperio e avea ma emeperoa, ina ua 54 ona tausaga. Na soifua ma pule Tiperio o se emeperoa seʻia oo iā Mati o le 37 T.A. O lona uiga la, na avea Tiperio ma emeperoa o Roma i le vaitaimi o le faiva a Iesu.

Na avea Tiperio o se emeperoa e amiotonu toe amiolētonu. O nisi o ona uiga amiotonu e aofia ai lona faatalatū e faaaluina tupe i mea lē aogā. O le iʻuga, na faatamaoaigaina le emepaea, ma sa iai foʻi teugātupe sa faaagaga mo le toe faaleleia o mea e faaleagaina e faalavelave faalenatura aemaise o aso leaga. O se tasi o ona uiga lelei, na manatu Tiperio iā te ia lava ua na o se tagata, na te leʻi taliaina le tele o taʻu faamamaluina na avatu iā te ia, ma e masani ona ia faasino atu, e ave le tapuaʻiga e tatau mo le emeperoa iā Aokuso na i lo ia. Na te leʻi faaigoaina foʻi se masina o le kalena iā te ia e pei ona sa faia e Aokuso ma Kaisara Iulio, e leʻi manaʻo foʻi i isi e faamamaluina o ia i se auala faapena.

Ae peitaʻi, na sili atu le amiolētonu o Tiperio na i lo o lona amiotonu. Sa matuā masalosalovale ma faagutugutulua i ana feutagaʻiga ma isi, ma sa lauiloa lana nofoaiga i le faatonuina o faasalaga oti​—na aofia ai ma le tele o ana uō muamua i ē na fasiotia. Na ia faalauteleina le tulafono o le faatautee i le tupu e aofia ai, e lē gata i faiga fouvale ma gaoioiga faatautee, ae e tusa lava pe na o ni nai faamatalaga taufaaleaga ua faia e uiga iā te ia. E foliga mai ona o lenei tulafono, na uunaʻia ai e tagata Iutaia le Kovana Roma, o Ponotio Pilato e faaoo le maliu iā Iesu.​—Ioane 19:12-16.

Na fuafua e Tiperio le nonofo o ʻau e leoleo e latalata ane i Roma, e ala i le fausia o fale nofo ʻolo mo i latou i le itu i mātū o pa o le aai. O le iai o leoleo na fefe ai le Senate o Roma, lea sa avea o se faamataʻuga i lana pule, ma faapogaia ai le taofiofia o so o se fouvalega e ono faatupu e tagata lē pulea. Na faamalosia foʻi e Tiperio faiga faasipai, ma na faailogaina ai le taufaaiʻuiʻuga o lana pulega i faiga taufaamataʻu.

I le taimi o lona maliu, na manatu ai iā Tiperio o se pule sauā. Na matuā fiafia tagata Roma i lona tuumālō, ma e leʻi faamamaluina o ia o se atua e le Senate. O māfuaaga nei atoa ai ma isi, ua tatou mātauina ai i faamatalaga e uiga iā Tiperio, le faataunuuina o le valoaga lea e faapea mai o “lē e inosia” e tulaʻi mai e avea o “le tupu o le itu i mātū.”​—Tanielu 11:15, 21.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• Na faapefea ona avea Okotavia ma emeperoa muamua o Roma?

• O ā mea na faataunuuina e le malo o Aokuso?

• O ā uiga amiotonu ma amiolētonu o Tiperio?

• Na faapefea ona faataunuuina iā Tiperio le valoaga e uiga i “lē e inosia”?

[Ata]

Tiperio

[Pusa/Ata i le 252-255]

SINOIA​—LE TUPU TAMAʻITAʻI TOA O PALAMIRA

“E enaena lona tino . . . O ona nifo e papaʻe pei ni penina, ma ona mata lapopoʻa ma iʻoimata uliuli e feilafi, o se tausala lalelei foʻi ma le tausaafia. Sa malosi ma logolelei lona siʻufofoga. Sa faamalosia ma faateleina lona malamalamaga i mea e pei o se tama tane i lona fiafia e suʻesuʻe. Sa lelei lana tautala i le gagana Latina, e pei foʻi ona lelei i le gagana Eleni, le faa-Suria, ma gagana a Aikupito.” O saafiafiga ia sa viiviia ai e le tusitala o talafaasolopito o Edward Gibbon, ia Sinoia le tupu tamaʻitaʻi toa o Palamira, le aai o Suria.

O le tane a Sinoia o se tagata taualoa mai Palamira e igoa iā Otanefasa. Sa faaee i ai le tofi konesula o Roma i le 258 T.A., ona o le manuia o ana osofaʻiga faasaga iā Peresia a o fai ma sui o le Emepaea o Roma. I le lua tausaga mulimuli ane ai, na maua ai e Otanefasa mai le Emeperoa o Roma o Kalenusi le tofi kovana o Sasaʻe atoa (corrector totius Orientis). O se faailoga lea o lona manumalo i le tupu Peresia o Sapu I. Na oo lava ina faia e Otanefasa se taʻu mo ia lava, “tupu o tupu.” Atonu na maua le tele o manumalo e Otanefasa ona o le faautauta ma le lototele o Sinoia.

FAANAUNAU SINOIA E FAATŪINA SE EMEPAEA

I le tumutumuga o ona manumalo na tagatavaleina ai Otanefasa ma lona suli i le 267 T.A. Na faaauau e Sinoia le tulaga o lana tane, ona e laʻitiiti tele lana tama tama i lenā taimi e tauaveina le tofi. Sa faaaloalogia ma lagolago mai ona tagatānuu iā te ia, ona o lona lalelei, lona naunau e fau se emepaea, lona agavaa e avea o se pule, e masani foʻi ona galulue felagolagomai ma lana tane, atoa ai ma le tautala i le tele o gagana. Sa fiafia tele Sinoia i le aʻoaʻoina o mea aemaise o faatasitasiga ma tagata atamamai. O se tasi o ana faufautua, o le alii faifilosofia, ma o se failauga tomai e suafa iā Kasio Lanusi, lea na manatu i ai o “se fale o punāʻoa.” I le tusi faa-Peretania, Palamira ma Lona Emepaea​—Le Fouvale o Sinoia Faasaga iā Roma, na tusi mai ai le tusitala o Richard Stoneman e faapea: “I le lima o tausaga talu ona mavae le maliu o Otanefasa . . . , na faatalitonuina e Sinoia ona tagata e manatu o ia o le tamaitaʻi pule i Sasaʻe.”

O le isi itu o le malo o Sinoia, sa iai Peresia lea na la faatoilaloina ma lana tane, a o le tasi itu, o Roma lea ua amata faiifo lona malosi. E tusa ai ma tulaga sa iai i le Emepaea o Roma i lenā taimi, na faapea mai le tusitala o talafaasolopito o J. M. Roberts: “Sa avea le senituri lona tolu . . . o se taimi leaga mo Roma i ona tuaoi i sasaʻe ma sisifo, a o totonu o le malo lava ia na amataina ai se vaitaimi fou o feteenaʻiga i le va o tagata ma fefinauaʻiga i le pule. E toʻaluasefulu ma le lua na faasolo atu i le tofi emeperoa (e lē aofia ai i latou na taumafai e faoa le tofi).” Ae i le isi itu, sa avea le tamaitaʻi pule Suria, o se tupu na matuā mautū i lona malo. Na tusia e Stoneman e faapea: “Ona sa faigofie ona ia faatautaia emepaea e lua [Peresia ma Roma], sa ia ono faanaunau la e faia se emepaea lona tolu e puleaina emepaea nei e lua.”

Na maua e Sinoia se avanoa e faalautele ai lana pulega i le 269 T.A., ina ua tulaʻi mai i Aikupito se tagata na fia faoa le pulega a Roma. Sa vave ona agaʻi atu i Aikupito le ʻautau a Sinoia ma faamutaina gaoioiga a le tagata fouvale, ma pulea le atunuu. O le faalauiloaina o ia o le tupu tamaʻitaʻi o Aikupito, na ia faia ai ni tupe siliva e lomia ai lona igoa. Na faalautele atu ai lona malo mai le vaitafe o le Naila e oo atu i le vaitafe o le Eufirate. O le vaitaimi tonu lea o lona soifuaga na faataunuu ai loa e Sinoia le tulaga o “le tupu o le itu i toga.”​—Tanielu 11:25, 26.

LE LAUMUA O SINOIA

Sa faamalosia ma faamatagofieina e Sinoia lona laumua o Palamira, lea na oo lava ina faatulaga faatasi ma aai tetele o le malo o Roma. E oo atu lona faitau aofaʻi i le silia ma le 150,000. O fale matagofie mo le lautele, o malumalu, o togālaau, o poutū, ma maa faamanatu na faatumulia ai Palamira, se aai sa siʻomia e pa, e faapea e 13 maila [21 kilomita] lona fua faataamilo. Sa iai se faapaologa na fausia i poutū faa-Eleni e sili atu ma le 50 futu [15 mita] le maualuga, ae pe ā ma le 1,500 o na pou, sa faatutūina i lona auala tele. Sa faatumulia le aai i faatusa ma ulu faatagata o tagata taʻutaʻua ma ē tamaoaiga na faia mea lelei mo le aai. I le 271 T.A., na faia ai e Sinoia lona ia lava faatusa faapena foʻi ma lana tane ua maliu.

Na avea le Malumalu o le Lā ma se tasi o fausaga sili ona maoaʻe i Palamira ma e lē taumatea sa malosi ana taaiga faalotu i le aai. Atonu na tapuaʻi atu Sinoia i se atua sa fesootaʻi atu ma le atua o le lā. Peitaʻi, sa avea moni lava Suria i le senituri lona tolu, o se nuu sa tele ai tapuaʻiga lotu. Sa iai i le malo o Sinoia tagata na faapea mai o Kerisiano, o tagata Iutaia, ma tagata sa tapuaʻi i le lā ma le masina. Sa faapefea ona manatu Sinoia i nei ituaiga o tapuaʻiga eseese? Na tusia e le tusitala o Stoneman e faapea: “E lē mafai ona tuulafoaʻia e se pule atamai so o se aganuu e foliga mai e talafeagai mo ona tagata. . . . O atua ia, sa . . . faamoemoe i ai, e ʻau atu i le itu a Palamira.” E foliga mai la, sa faapalepale tele Sinoia i lotu.

Sa faaaloalogia tele Sinoia e le toʻatele i ona uiga tausaafia. O le mea e sili ona tāua, o lana vaega lea i le faia ma sui o le malo sa valoia mai i le valoaga a Tanielu. Peitaʻi e leʻi silia ma le lima tausaga lana pulega. Na faatoʻilaloina Sinoia e le Emeperoa Roma o Uliano i le 272 T.A. ma mulimuli ane faatafunaina atoatoa Palamira. E leʻi faasalaina Sinoia i le oti. Na taʻua e faapea sa faaipoipo atu o ia i se faipule Roma ma e foliga mai sa mālōlō mai ana gaoioiga i le vaitaimi na totoe o lona olaga.

O Ā MANATU AOGĀ NA E MAUA MAI?

• E faapefea ona faamatalaina uiga o Sinoia?

• O ā nisi o gaoioiga mataʻina a Sinoia?

• O le ā le uiga sa iai o Sinoia agaʻi i tapuaʻiga?

[Ata]

Le Tupu Tamaʻitaʻi o Sinoia, o loo faatonutonuina lana ʻautau

[Siata/Ata i le itulau 246]

TUPU O LOO TAʻUA I LE TANIELU 11:20-26

Le Tupu o le Le Tupu o le

itu i Mātū itu i Toga

Tanielu 11:20 Aokuso

Tanielu 11:21-24 Tiperio

Tanielu 11:25, 26 Uliano Tamaʻitaʻi o Sinoia

Le paʻū mālie ifo Le Emepaea o Peretania, sosoo ai

na valoia mai o le Siamani Amerika-Peretania,

Emepaea o Roma Malo Malosi i le

na māfua ai ona Lalolagi

tulaʻi mai

[Ata]

Tiperio

[Ata]

Uliano

[Ata]

Le faatusa o Salemani

[Ata]

Aokuso

[Ata]

Vaatau o Peretania i le senituri lona 17

[Ata i le itulau 230]

[Ata i le itulau 233]

Aokuso

[Ata i le itulau 234]

Tiperio

[Ata i le itulau 235]

Ona o le poloaʻiga a Aokuso, na faimalaga atu ai Iosefa ma Maria i Peteleema

[Ata i le itulau 237]

E pei ona valoia mai, na “faaumatia” Iesu ina ua maliu

[Ata i le itulau 245]

1. Salemani 2. Napoleone I 3. Viliamu I 4. Fitafita Siamani, i le Taua I a le Lalolagi