Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 1

“Gete! Sa i nou Bondye”

“Gete! Sa i nou Bondye”

1, 2. (a) Ki kestyon ou ti pou kontan demann Bondye? (b) Ki Moiz ti demann Bondye?

ESKI ou kapab mazin ou pe fer en konversasyon avek Bondye? Zis sa panse ki Souvren liniver pe koz avek ou i fer ou ganny frison! Premye kou, ou ezite, me apre ou kapab reponn. I ekoute, i reponn, e i menm fer ou santi ou alez pour demann nenport kestyon ki ou anvi. Aprezan, ki kestyon ou ti pou demande?

2 En bon pe letan pase, ti annan en zonm ki ti dan menm sitiasyon. I ti apel Moiz. Parkont, sa kestyon ki i ti swazir pour demann Bondye i kapab sirprann ou. I pa ti demann konsernan li, son lavenir, oubyen menm lo move kondisyon limanite. Okontrer, i ti demann non Bondye. Ou kapab trouv sa drol akoz Moiz ti deza konn non personnel Bondye. Alor, son kestyon ti kapab annan en sinifikasyon pli profon. Annefe, i ti sa kestyon pli enportan ki Moiz ti’n kapab demande. Sa kestyon i fer lefe lo nou tou. I kapab ed nou pran en pa enportan pour apros avek Bondye. Konman? Annou vwar an bref sa konversasyon remarkab.

3, 4. Ki ti arive ki ti fer Moiz ganny en konversasyon avek Bondye, e ki pwen enportan zot konversasyon?

3 Moiz ti annan 80 an. I ti’n pas karant an byen lwen avek son pep, bann Izraelit, ki ti bann lesklav an Lezip. En zour, kan i ti pe vey bann troupo son boper, i ti vwar en fenomenn drol. En brousay ti pe pran dife, me sa brousay pa ti pe brile. I ti zis kontinyen pran dife, parey en far pe klere lo montanny. Moiz ti aprose pour li get pli pre. I ti sote kan en lavwa sorti dan milye sa brousay ti koz avek li. Par mwayen en lanz, Bondye ek Moiz ti ganny en gran konversasyon. Parey ou konnen, Bondye ti demann Moiz, ki ti en pe ezite, pour kit son lavi trankil deryer e retourn Lezip pour delivre bann Izraelit dan lesklavaz.​—Egzod 3:1-12.

4 Aprezan, Moiz ti kapab demann Bondye nenport kestyon. Pourtan, remarke ki kestyon i ti swazir pour demande: “Sipoze mon’n ariv kot bann garson Izrael e mon dir zot: ‘Bondye zot zanset in anvoy mwan kot zot,’ e zot dir mwan, ‘Ki mannyer i apele?’ Ki mon pou dir zot?”​—Egzod 3:13.

5, 6. (a) Ki laverite senp e enportan kestyon Moiz i ansenny nou? (b) Ki pli move keksoz ki’n ganny fer avek non Bondye? (c) Akoz i sitan enportan ki Bondye in revel son non avek limanite?

5 Premyerman, sa kestyon i ansenny nou ki Bondye i annan en non. Nou pa devret pran sa senp laverite alalezer. Pourtan, bokou dimoun i fer li. Non personnel Bondye in ganny retire dan en kantite tradiksyon Labib e i’n ganny ranplase avek bann tit, tel parey “Senyer” ek “Bondye.” Sa i en keksoz pli tris e pli move ki’n ganny fer onon larelizyon. Apre tou, ki premye keksoz ou fer kan ou rankontre en dimoun? Pa ou demann li son non? I menm parey avek konn Bondye. I pa en Bondye ki napa en non oubyen ki tro lwen avek nou, ouswa ki nou pa kapab konnen oubyen konpran. Menm si i envizib, i en vre personnaz, e i annan en non. Son non i Zeova.

6 Deplis, kan Bondye i revel son non personnel, en keksoz remarkab e eksitan pe esper nou. I pe envit nou pour konn li. I anvi nou fer pli bon swa ki nou kapab dan lavi, setadir pour apros avek li. Me Zeova in fer plis ki zis dir nou son non. I’n osi ansenny nou lo sa Bondye ki sa non i reprezante.

Sinifikasyon Non Bondye

7. (a) Ki non personnel Bondye i vedir? (b) Ki Moiz ti vreman anvi konnen kan i ti demann Bondye Son non?

7 Zeova ti swazir son prop non. Sa non i annan bokou sinifikasyon e nou konprenezon se ki “Zeova” i vedir “I fer arive.” Napa en lot parey li parski se li ki’n fer tou keksoz ki egziste e i fer tou son plan ganny akonplir. Sa i fer nou annan en gran ladmirasyon pour li. Me eski i annan en lot laspe dan sinifikasyon non Bondye? Sirman Moiz ti anvi aprann plis, i ti konnen ki Zeova i sa Kreater e i ti konn non Bondye. Sa non pa ti nouvo. Bann dimoun ti’n servi sa non pour plizyer lannen. San dout, kan Moiz ti demann non Bondye, i ti anvi konn plis lo sa enn ki ganny reprezante par sa non. Annefe, i ti pe dir: ‘Ki mon kapab dir ou pep Izrael konsernan ou ki pou batir zot lafwa dan ou, ki pou konvenk zot ki vreman ou pou delivre zot?’

8, 9. (a) Konman Zeova ti reponn kestyon Moiz, e kwa ki mal dan lafason ki Son larepons in souvan ganny tradwir? (b) Ki savedir “Mon pou vin sa ki mon oule vini”?

8 Dan son larepons, Zeova ti revel en laspe merveye son personnalite ki relye avek sinifikasyon son non. I ti dir avek Moiz: “Mon pou vin sa ki mon oule vini.” (Egzod 3:14) Bokou tradiksyon Labib i dir koumsa: “Mon sa ki mon ete.” Me, Bondye pa ti pe senpleman dir ki i egziste. Okontrer, Zeova ti pe ansenny Moiz, osi byen ki nou tou, ki I “pou vin” oubyen swazir pour vin nenport kwa ki neseser pour akonpli Son bann promes. Tradiksyon J. B. Rotherham i tradwir sa verse dan en fason kler: “Mon pou vin nenport kwa ki fer mwan plezir.” En eksper dan langaz Ebre, i eksplik sa fraz dan sa fason: “Nenport ki sitiasyon oubyen problenm . . . , Bondye pou ‘vin’ solisyon sa problenm.”

9 Ki sa ti vedir pour bann Izraelit? Nenport lobstak ki zot ti pou rankontre, nenport kondisyon difisil zot ti pou trouv zot ladan, Zeova ti pou vin nenport kwa ki ti neseser pour kapab delivre zot anba lesklavaz e anmenn zot dan Later Promiz. Sirman sa non ti fer zot met konfyans dan Bondye. I kapab fer menm parey pour nou ozordi. (Psonm 9:10) Akoz?

10, 11. Konman ki non Zeova i envit nou pour konsider li konman sa pli bon Papa ki nou kapab mazinen e ki pli kapab adapte avek tou sitiasyon? Eksplike.

10 Pour donn en legzanp: Bann paran i konnen ki zot annan en kantite rol pour zwe kan zot pran swen avek zot zanfan e lafason zot bezwen adapte avek sa bann rol. Dan lespas en zournen, en paran i bezwen zwe rol en ners, en kwizinyen, en ansennyan, enn ki donn disiplin, en ziz, e plis ankor. Bokou paran i santi ki sa kantite rol ki zot bezwen zwe i tro bokou pour zot. Zot remark sa konfyans total ki zot zanfan i met dan zot. Sa bann zanfan pa zanmen doute ki manmi oubyen dadi i kapab fer sa boubou aret fer mal, rezourd bann dispit, aranz okenn zouzou ki’n kase, e reponn nenport kestyon ki vin dan zot lespri akoz zot toultan pe fournen. Serten paran i santi ki zot pa merite sa konfyans ki zot zanfan i met dan zot, e souvannfwa zot fristre par zot prop limit. Zot pa santi zot vreman alaoter pour akonpli plizyer sa bann rol.

11 Zeova osi i en paran ki annan lanmour. Me dan limit son bann standar parfe, napa nanryen ki i pa kapab vini pour li kapab pran swen avek son bann zanfan lo later dan pli bon fason posib. Alors son non, Zeova, i envit nou pour konsider li konman sa pli bon Papa ki nou kapab mazinen. (Zak 1:17) Moiz ek lezot Izraelit fidel ti deswit aprann ki Zeova i azir an akor avek son non. Zot ti get avek ladmirasyon kan Zeova li menm ti vin en Komandan Militer ki toultan ganny laviktwar, sa Enn ki kontrol lanatir, sa Enn ki donn Lalwa, en Ziz, en Arsitek, sa Enn ki fourni manze ek delo, sa Enn ki prezerv lenz ek sandalet, e plis ankor.

12. Konman ki latitid Faraon anver Zeova i diferan avek sa ki pour Moiz?

12 Dan sa fason, Bondye in fer dimoun konn son non personnel, i’n revel bann laspe merveye lo sa Bondye ki ganny reprezante par sa non e i’n demontre ki sa ki i dir lo son lekor i vre. San dout, Bondye i anvi nou konn li. Konman nou reazir? Moiz ti anvi konn Bondye. Sa dezir senser ti gid lavi Moiz e fer li vin pli pros avek son Papa ki dan lesyel. (Nonm 12:6-8; Ebre 11:27) Malerezman, zis en pti gin dimoun ki ti viv dan letan Moiz ki ti annan sa menm dezir. Kan Moiz ti mansyonn non Zeova avek Faraon, sa lerwa Ezipsyen orgeye ti demande dan en fason brit: “Lekel li Zeova?” (Egzod 5:2) Faraon pa ti anvi konn plis konsernan Zeova. Okontrer, avek lorgey i ti rezet Bondye Izrael konmsi i pa enportan e i napa nanryen pour fer avek li. Sa pwennvi i vreman komen denozour e i anpes bann dimoun konn sa laverite pli enportan setadir, ki Zeova i Souvren Senyer.

Souvren Senyer Zeova

13, 14. (a) Akoz Zeova i ganny en kantite tit dan Labib, e lekel serten sa bann tit? (Vwar bwat “ Serten Tit ki Zeova i annan.”) (b) Akoz zis Zeova ki kapab ganny apele “Souvren Senyer”?

13 Zeova i telman adapte avek tou sitiasyon ki i annan drwa pour annan plizyer tit dan Labib. Sa bann tit pa pli siperyer ki son non personnel; okontrer, zot ansenny nou plis lo ki sa non i reprezante. Par egzanp, i ganny apele “Souvren Senyer Zeova.” (2 Samyel 7:22) Sa tit, ki aparet plis ki san fwa dan Labib, i dir nou pozisyon Zeova. Zis li tousel ki annan drwa pour vin Dirizan dan liniver. Annou vwar akoz.

14 Napa lot Kreater parey li. Revelasyon 4:11 i dir: “Nou Senyer, nou Bondye, ou merite resevwar laglwar, loner ek pisans, parski ou’n kree tou keksoz, e se par ou lavolonte ki zot egziste e ki zot in ganny kree.” Sa zoli parol pa kapab aplik pour okenn lot dimoun. Tou keksoz dan liniver in ganny kree par Zeova! San dout, Zeova i merit loner, pwisans, ek laglwar vi ki i Souvren Senyer ek Kreater tou keksoz.

15. Akoz Zeova i ganny apele “Lerwa eternel”?

15 En lot tit ki aplik zis pour Zeova tousel se “Lerwa eternel.” (1 Timote 1:17; Revelasyon 15:3, NW) Ki sa i vedir? I difisil pour nou konpran, me Zeova i eternel. Sa i vedir ki i’n toultan egziste e i pou toultan egziste. Psonm 90:2 i dir ki Zeova in toultan e i pou toultan Bondye. Alors Zeova napa en konmansman, i’n touzour egziste. I annan tou drwa pour ganny apele “Ansyen bann Zour”​—i’n egziste pour en leternite avan okenn dimoun oubyen okenn lot keksoz dan liniver ti vin an legzistans! (Danyel 7:9, 13, 22) Lekel ki kapab vreman kestyonn son drwa konman Souvren Senyer?

16, 17. (a) Akoz nou pa kapab vwar Zeova, e akoz sa pa devret sirprann nou? (b) Dan ki sans Zeova i bokou pli reel ki okenn keksoz ki nou kapab vwar e touse?

16 Pourtan, serten dimoun i kestyonn sa drwa, parey Faraon ti fer. En parti sa problenm se ki bann imen enparfe i met tro bokou konfyans dan sa ki zot kapab vwar avek zot lizye. Nou pa kapab vwar Souvren Senyer. I en lespri, envizib devan lizye imen. (Zan 4:24) Deplis, si en dimoun ti debout devan Zeova Bondye, i ti pou mor deswit. Zeova li menm ti dir avek Moiz: “Ou pa kapab vwar mon figir, akoz napa okenn zonm ki kapab vwar mwan e kontinyen reste vivan.”​—Egzod 33:20; Zan 1:18.

17 Sa pa devret sirprann nou. Moiz ti arive vwar zis en pti gin laglwar Zeova, aparaman par mwayen en lanz. Ki lefe sa ti annan? Pour en pe letan apre, figir Moiz ti pe klate. Bann Izraelit ti menm per pour get figir Moiz. (Egzod 33:21-23; 34:5-7, 29, 30) Alor, sirman okenn imen pa kapab get Souvren Senyer dan tou son laglwar! Eski sa i vedir ki i pa sitan reel konpare avek nenport keksoz ki nou kapab vwar e touse? Non, nou pare pour aksepte legzistans bann keksoz ki nou pa kapab vwar tel parey divan, elektrisite, ek panse. Deplis, Zeova i eternel, i pa ganny afekte par letan ki pase, menm plizyer bilyon lannen! Dan sa sans, i bokou pli reel ki okenn keksoz ki nou kapab touse oubyen trouve, akoz tou sa ki dan lemonn i finalman ganny afekte e deteryore avek letan. (Matye 6:19) Me eski nou devret vwar li konman en lespri ki’n vin par azar, ki lwen avek nou e ki nou pa kapab ganny en konpran ki i ete? Annou vwar.

En Bondye avek en Personnalite

18. Ki vizyon Ezekyel ti gannyen, e ki sa kat figir sa bann “kreatir vivan” i reprezante?

18 Menm si nou pa kapab vwar Bondye, i annan bann pasaz eksitan dan Labib ki permet nou ganny en pti apersi dan lesyel. En legzanp se premye sapit liv Ezekyel. Ezekyel ti ganny en vizyon lo lorganizasyon Zeova dan lesyel. I ti vwar en gran kales dan lesyel. Sa ki sirtou enpresyonan se deskripsyon sa bann kreatir spirityel pwisan otour Zeova. (Ezekyel 1:4-10) Sa bann “kreatir vivan” i annan en relasyon tre pros avek Zeova, e zot laparans i dir nou en keksoz enportan konsernan sa Bondye ki zot servi. Sakenn ant zot i annan kat figir; figir en toro, en lyon, en leg, ek en zonm. Aparaman, sa bann figir i reprezant sa kat kalite remarkab dan personnalite Zeova.​—Revelasyon 4:6-8, 10.

19. Ki kalite ki ganny reprezante par figir (a) sa toro? (b) sa lyon? (c) sa leg? (d) sa zonm?

19 Dan Labib, en toro i souvan reprezant pwisans, e i byen apropriye akoz i en zannimo ki gro e for. De lot kote, en lyon i souvan reprezant lazistis akoz vre lazistis i demann kouraz, en kalite ki byen renonmen parmi bann lyon. Bann leg zot byen popiler akoz zot trouv byen kler, zot vwar menm bann ptipti lobze ki dan en distans plizyer kilomet. Alors figir en leg pour byen reprezant lasazes Bondye ki vwar tre lwen. Me figir sa zonm? Bon, zonm ki’n ganny fer dan resanblans Bondye i inik akoz i annan sa abilite pour reflekte kalite dominan Bondye, lanmour. (Zenez 1:26) Sa bann laspe dan personnalite Zeova, setadir pwisans, lazistis, lasazes, ek lanmour i souvan ganny mansyonnen dan Labib e zot bann kalite prensipal Bondye.

20. Eski nou devret trakase ki personnalite Bondye in kapab sanze, e akoz ou reponn dan sa fason?

20 Eski nou devret trakase ki Bondye in kapab sanze pandan sa milye lannen ki’n pase depi ki i’n ganny dekrir dan Labib? Non, personnalite Bondye pa sanze. I dir nou: “Mwan mon Zeova; mon pa’n sanze.” (Malaki 3:6) Okontrer, olye sanz son lespri zis akoz i anvi sanze, Zeova i prouve ki i en Papa ideal dan lafason ki i reazir avek sak sitiasyon. I demontre sa bann laspe son personnalite ki pli apropriye. Dan sa kat kalite, sa enn ki pli dominan i lanmour. I ganny demontre dan tou sa ki Bondye i fer. I egzers son pwisans, lazistis, ek lasazes dan en fason ranpli avek lanmour. Annefe, Labib i dir en keksoz ekstraordiner konsernan Bondye ek sa kalite. I dir: “Bondye i lanmour.” (1 Zan 4:8) Remarke ki i pa dir ki Bondye i annan lanmour oubyen ki Bondye i kontan nou. Okontrer, i dir ki Bondye i lanmour. Lanmour, son natir fondamantal, i motiv li dan tou sa ki i fer.

“Gete! Sa i nou Bondye”

21. Konman ou pou santi anmezir ki ou konn bann kalite Zeova pli byen?

21 Eski ou’n deza vwar en pti zanfan montre son bann zanmi son papa e apre dir avek lazwa ek lafyerte, “Sa mon dadi”? Bann adorater Bondye i annan tou rezon pour santi menm parey konsernan Zeova. Labib i predir en letan kot en pep fidel pour kriye: “Gete! Sa i nou Bondye.” (Izai 25:8, 9) Pli ou konn bann kalite Zeova pli byen, pli ou pou santi ki ou annan sa pli bon Papa ki ou kapab mazinen.

22, 23. Konman Labib i dekrir nou Papa ki dan lesyel, e konman nou konnen ki i anvi nou vin pros avek li?

22 Sa Papa i pa en papa ki napa okenn santiman, oubyen ki lwen avek nou, menm si bann filozof ek serten dimoun dan larelizyon i ansenny sa. Byensir nou pa santi nou atire avek en Bondye ki napa santiman, e Labib pa dekrir nou Papa ki dan lesyel dan sa fason. Okontrer, i apel li “Bondye ere.” (1 Timote 1:11, NW) I annan bann santiman for me ki osi ranpli avek tandres. ‘Son leker i fer mal’ kan nou pa swiv son bann gidans ki i fourni pour nou byennet. (Zenez 6:6; Psonm 78:41) Me kan nou azir dan en bon fason dapre son Parol, nou fer son ‘leker rezwir.’​—Proverb 27:11.

23 Nou Papa i anvi ki nou pros avek li. Son Parol i ankouraz nou pour “antre an kontak avek li, e ki an tatan [nou] a trouv li. An realite i pa lwen avek sakenn parmi nou.” (Akt 17:27) Me konman i posib pour bann senp imen apros avek Souvren Senyer liniver?