Skip to content

Al lo konteni

SAPIT 2

Eski ou kapab vreman “apros avek Bondye”?

Eski ou kapab vreman “apros avek Bondye”?

1, 2. (a) Pour bokou dimoun, kwa ki paret enposib arive, me ki Labib i asir nou? (b) Avek lekel Abraam ti annan en relasyon pros, e akoz?

KONMAN ou pou santi si Kreater lesyel ek later ti dir sa lo ou, “Sa i mon zanmi”? Pour bokou dimoun, sa i kapab paret enposib pour arive. Apre tou, konman en senp imen i kapab ganny en lanmitye avek Zeova Bondye? Me Labib i asir nou ki nou kapab vreman vin pros avek Bondye.

2 Abraam ki ti viv dan letan ansyen ti en dimoun ki ti rezwir en tel lanmitye. Zeova ti rekonnet sa patrias konman “mon zanmi.” (Izai 41:8) Wi, Zeova ti konsider Abraam konman son zanmi. Abraam ti arive annan sa relasyon pros akoz i “ti krwar dan Bondye.” (Zak 2:23) Ozordi, osi, Zeova i rod loportinite pour “atase” avek bann ki kontan servi li. (Deterononm 10:15) Son parol i ankouraz nou: “Apros avek Bondye, e i ava apros avek zot.” (Zak 4:8) Dan sa parol nou trouv en lenvitasyon osi byen ki en promes.

3. Ki lenvitasyon Zeova i ofer nou, e ki promes ki asosye avek sa?

3 Zeova i envit nou pour apros avek li. I pare e anvi aksepte nou konman son bann zanmi. Anmenmtan, i promet ki si nou pran bann pa pour apros avek li, i pou fer menm parey li osi. I pou apros avek nou. Alors nou kapab arive ganny en keksoz vreman spesyal, savedir en relasyon entim avek Zeova. * (Psonm 25:14) Relasyon entim i donn lide kominikasyon konfidansyel avek en zanmi spesyal.

4. Konman ou pou dekrir en zanmi entim, e dan ki fason Zeova i prouve ki i en tel zanmi pour bann ki apros avek li?

4 Eski ou annan en zanmi entim ki ou kapab dir li ou bann keksoz konfidansyel? En tel zanmi i enn ki pran ou lentere aker. Ou met konfyans dan li, akoz i’n montre ki i fidel avek ou. Kan ou partaz ou lazwa avek li, sa i fer ou vin pli zwaye. I pare pour ekout ou e konpran ou, ki fer ou fardo vin pli leze. Menm kan i paret ki okenn lezot dimoun pa konpran ou, ou zanmi i konpran ou. Pareyman, kan ou apros avek Zeova, ou ganny en Zanmi spesyal ki vreman apresye ou, ki annan en lentere senser dan ou, e ki konpran ou byen. (Psonm 103:14; 1 Pyer 5:7) Ou met tou ou konfyans dan li, akoz ou konnen ki i fidel avek bann ki fidel avek li. (Psonm 18:25) Me nou kapab annan sa relasyon pros avek Bondye selman akoz Bondye in fer li posib.

Zeova in ouver Semen

5. Ki Zeova in fer pour nou vin pros avek li?

5 Vi ki nou enparfe, nou pa ti pou kapab vin pros avek Bondye san okenn lasistans. (Psonm 5:4) Zapot Pol ti ekrir: “Me Bondye in prouv son lanmour pour nou: Kan nou ti ankor peser, Kris in mor pour nou.” (Romen 5:8) Wi, Zeova in fer laranzman pour ki Zezi i “donn son lavi konman pri pour liberasyon bokou dimoun.” (Matye 20:28) Nou lafwa dan sa sakrifis ranson in fer li posib pour nou vin pros avek Bondye. Vi ki Bondye “in kontan nou an premye,” alor i’n poz fondasyon pour nou annan sa lanmitye avek li.​—1 Zan 4:19.

6, 7. (a) Konman nou konnen ki Zeova pa en Bondye ki kasyet sa ki i ete, ki imen pa kapab konnen? (b) Dan ki fason ki Zeova in revel li avek nou?

6 Zeova in fer en lot pa: I’n revel li avek nou. Pour en dimoun santi li pros avek en lot dimoun fodre i vreman konn sa dimoun, apresye son bann kalite ek fason azir. Sa i egziste dan tou relasyon entim. Alor si Zeova ti en Bondye ki kasyet ki i ete, ki imen pa kapab konnen, nou pa ti pou zanmen kapab vin pros avek li. Me Zeova pa’n fer sa, i anvi ki nou konn li. (Izai 45:19) Deplis, sa ki i’n revele lo li i disponib pour tou dimoun, menm pour bann ki lemonn i konsider konman bann dimoun ordiner.​—Matye 11:25.

Zeova in revel li atraver son kreasyon ek son Parol

7 Konman ki Zeova in revel li avek nou? Son travay kreasyon i fer nou konn serten laspe son personnalite, tel parey son pwisans, son lasazes san parey, son gran lanmour. (Romen 1:20) Me Zeova pa’n revel li avek nou zis atraver bann keksoz ki i’n kree. Zeova pe toultan transmet konnesans avek nou dan en fason remarkab, e alor i’n fer ekrir bokou keksoz lo li dan son Parol, Labib.

Admir Labote Personnalite Zeova

8. Akoz nou kapab dir ki Labib li menm i levidans lanmour Zeova pour nou?

8 Labib li menm i levidans lanmour Zeova pour nou. Dan son Parol, i koz lo li dan bann term ki nou kapab konpran. Sa i pa zis en laprev ki i kontan nou me ki i anvi nou konn li e kontan li. Sa ki nou lir dan sa liv presye i permet nou kapab admir labote personnalite Zeova e motiv nou pour anvi vin pros avek li. (Psonm 90:17) Annou diskit detrwa fason rekonfortan ki Zeova i revel li dan son Parol.

9. Nonm detrwa deklarasyon direk dan Labib ki fer resorti bann kalite Bondye.

9 Dan Labib i annan plizyer verse ki fer resorti klerman bann kalite Bondye. Remark detrwa legzanp. “Zeova i kontan lazistis.” (Psonm 37:28) Bondye i “annan en gran pwisans.” (Zob 37:23) “‘Mon fidel,’ se sa ki Zeova i dir.” (Zeremi 3:12) “I annan lasazes dan son leker.” (Zob 9:4) I “en Bondye ki annan mizerikord ek konpasyon, ki pa ankoler vitman, e ki annan en kantite labonte leker ek laverite.” (Egzod 34:6) “Ou, O Zeova, ou bon e pare pour pardonnen.” (Psonm 86:5) Parey i’n osi ganny mansyonnen dan sapit presedan, i annan en kalite ki pli dominan ki lezot: “Bondye i lanmour.” (1 Zan 4:8) Ler ou reflesir lo sa bann bon kalite, eski ou pa santi ou atire avek sa Bondye ki pa kapab ganny konpare?

Labib i ed nou apros avek Zeova

10, 11. (a) Pour ed nou konn son personnalite pli byen, ki Zeova in enkli dan son Parol? (b) Ki legzanp dan Labib ki ed nou pour vwar dan nou lespri pwisans Bondye an aksyon?

10 Apard ki zis revel avek nou son bann kalite, Zeova in enkli dan son Parol bann legzanp spesifik kot li menm in demontre sa bann kalite an aksyon. Sa bann resi i kree bann portre vivan dan nou lespri ki ed nou vwar diferan laspe son personnalite pli klerman. Sa an retour, i ed nou apros avek li. Annou egzamin en legzanp.

11 Ler nou lir ki Bondye i for e pwisan, sa i fer en lefe lo nou. (Izai 40:26) Me kan nou lir konman i ti delivre Izrael atraver Lanmer Rouz e apre soutenir sa nasyon dan dezer pour 40 an, sa i fer plis lefe ankor lo nou. Ou kapab imazin sa lanmer azite pe separ an de. Ou kapab vwar dan ou lespri sa nasyon, petet 3,000,000 dimoun an tou, pe marse lo sa fon lanmer sek, sa delo ki’n kaye lo sak kote parey bann gran miray. (Egzod 14:21; 15:8) Ou kapab vwar levidans ki Zeova ti protez son pep dan dezer. Delo ti koule sorti dan ros. Manze, ki resanble bann lagrenn blan, ti aparet lo later. (Egzod 16:31; Nonm 20:11) La Zeova i revele ki i pa selman pwisan me i servi sa pwisans pour byennet son pep. Eski pa i ankourazan, ki nou pe priy avek en Bondye pwisan ki “en refiz ek lafors pour nou, en led ki fasilman ganny trouve pandan ladetres”?​—Psonm 46:1.

12. Konman Zeova i ed nou pour “vwar” li dan bann term ki nou kapab konpran?

12 Zeova, ki en lespri, in fer plis ankor pour ed nou konn li. Konman bann imen nou vwar zis bann keksoz ki vizib e alor nou pa kapab vwar lemonn spirityel. Si Bondye ti dekrir li dan bann term spirityel, i ti pou parey letan ou pe esey eksplik detay ou laparans, parey kouler ou lizye oubyen ou petedenn, avek en dimoun ki’n ne aveg. Okontrer, avek konsiderasyon, Zeova i ed nou pour “vwar” li dan bann term ki nou kapab konpran. Parfwa, par servi bann langaz ek legzanp senbolik, i konpar li avek bann keksoz ki nou familye avek. I menm dekrir li konmsi i posed serten karakteristik imen. *

13. Ki portre Izai 40:11 i kree dan nou lespri, e ki lefe sa i fer lo ou?

13 Remarke ki mannyer Zeova i ganny dekrir dan Izai 40:11: “Parey en berze i pou pran swen avek son prop troupo. Avek son lebra i pou rasanble bann pti mouton ansanm; e i pou anmenn zot dan son lebra.” Zeova i ganny konpare avek en berze ki ser bann pti mouton dan “son lebra.” Sa i endik abilite Bondye pour protez e siport son pep, menm bann ki pli feb. Nou kapab santi nou an sekirite dan son lebra for, parski si nou fidel avek li, i pa pou zanmen abandonn nou. (Romen 8:38, 39) Sa Gran Berze i anmenn sa bann pti mouton “dan son lebra,” en lekspresyon ki pe refer avek sa gran lesarp ki vin otour likou ek lestoman, dan ki en berze ti pou parfwa anmenn en pti mouton ki fek ne. Alor nou kapab asire ki Zeova i seri e pran swen avek nou dan en fason ranpli avek tandres. I normal ki nou anvi vin pros avek li.

“Garson in swazir pour revel li”

14. Akoz nou kapab dir ki atraver Zezi nou kapab konn Zeova pli byen?

14 Dan son Parol, Zeova in fer nou konn li pli byen atraver son Garson byenneme, Zezi. Napa personn ki kapab reflekte panse ek santiman Bondye pli byen oubyen dekrir Li dan en fason pli vivan ki Zezi ti fer. Apre tou, Garson premye ne ti egziste akote son Papa avan ki lezot lanz ek liniver ti ganny kree. (Kolosyen 1:15) Zezi ti tre pros avek Zeova e konn Li tre byen. Se pour sa rezon ki i ti kapab dir: “Personn pa konnen ki son Garson i ete eksepte son Papa, e personn pa konn mon Papa eksepte son Garson ek bann ki son garson in swazir pour revel li.” (Lik 10:22) Kan i ti lo later konman en zonm, Zezi ti revel son Papa dan de fason enportan.

15, 16. Ki sa de fason ki Zezi in revel son Papa?

15 Premyerman, lansennyman Zezi i ed nou pour konn son Papa. Zezi ti dekrir Zeova par servi bann term ki tous nou leker. Par egzanp, Zeova i en Bondye ki annan pitye e ki aksepte bann peser ki’n repantir. Pour ed nou konpran sa pli byen, Zezi i konpar Zeova avek en papa ki pare pour pardonnen. Sa papa i sitan kontan ki son garson ki ti’n perdi in retournen ki i taye, ser li dan son lebra e anbras li. (Lik 15:11-24) Zezi ti osi dekrir Zeova konman en Bondye ki “atir” bann dimoun senser akoz i kontan sakenn sa bann dimoun. (Zan 6:44) I menm konnen ler en pti sren i tonm ater. Zezi ti eksplike: “Pa bezwen per, zot vo bokou plis ki en kantite sren!” (Matye 10:29, 31) Sirman nou santi nou anvi vin pros avek en Bondye ki pran swen avek nou.

16 Dezyenmman, legzanp Zezi i montre nou konman Zeova i ete. Zezi ti reflekte son Papa dan en fason parfe ki i ti kapab dir: “Sa ki’n war mwan in osi war mon Papa.” (Zan 14:9) Alor, ler nou lir konsernan Zezi dan Levanzil, bann santiman ki i ti demontre e lafason ki i ti azir anver lezot, dan en sans nou pe vwar en portre vivan son Papa. Napa en lot fason pli kler ki Zeova ti’n kapab servi pour revel li avek nou. Akoz?

17. Eksplike ki Zeova in fer pour ed nou konpran konman i ete.

17 Pour donn en legzanp: Mazinen ki ou pe esey eksplike kisisa labonte. Petet ou pou esey dekrir ki savedir sa mo. Me si ou kapab montre ledwa lo en dimoun ki pe fer en bon keksoz e dir, “Sa i en legzanp labonte,” sa mo “labonte” i ganny plis sinifikasyon e i vin pli fasil pour konpran. Zeova in fer preski menm keksoz pour ed nou konpran konman i ete. Apard ki dekrir li par servi parol, i’n osi fourni nou avek legzanp vivan son Garson. Bann aksyon Zezi ti demontre bann kalite Bondye. Atraver bann Levanzil ki pe dekrir Zezi, Zeova pe an realite dir: “Se koumsa ki mon ete.” Konman resi enspire i dekrir Zezi kan i ti lo later?

18. Konman Zezi ti demontre bann kalite tel parey pwisans, lazistis, ek lasazes?

18 Zezi in demontre sa kat kalite prensipal Bondye dan en fason merveye. I ti annan pwisans Bondye pour retir maladi, lafamin, menm lanmor. Me kontrerman avek bann zonm orgeye ki abiz zot pouvwar, Zezi pa ti zanmen servi son pwisans pour fer mirak pour benefisye li menm oubyen pour fer ditor lezot. (Matye 4:2-4) I ti kontan lazistis. I ti annan tou drwa pour li ankoler kan i ti vwar sa bann marsan malonnet pe eksplwat bann dimoun. (Matye 21:12, 13) I ti tret bann pov ek bann ki ti pe soufer san fer okenn lapliferans. I ti ed sa bann dimoun pour “ganny repo.” (Matye 11:4, 5, 28-30) Zezi, ki ti “pli enportan ki Salomon,” ti demontre en lasazes eksepsyonnel dan son lansennyman. (Matye 12:42) Me Zezi pa ti zanmen fer vantar akoz son lasazes. Son parol ti tous leker bann dimoun ordiner, akoz son lansennyman ti kler, senp, e pratik.

19, 20. (a) Konman ki Zezi ti en legzanp remarkab lanmour? (b) Ler nou lir e reflesir lo legzanp Zezi, ki nou devret gard antet?

19 Zezi ti en legzanp remarkab lanmour. Toudilon son minister, i ti demontre lanmour dan diferan laspe, enkli lentere senser e konpran lezot. I pa ti kapab get lezot soufer san pran pitye pour zot. Plizyer fwa, sa konpasyon ki i ti annan pour bezwen lezot ti motiv li pour fer aksyon. (Matye 14:14) Menm si i ti geri bann malad e nouri bann ki lafen, Zezi ti demontre son konpasyon dan en fason pli enportan ankor. I ti ed lezot pour konnen, aksepte, e kontan laverite konsernan Rwayonm Bondye, ki pou anmenn bann benediksyon permanan pour limanite. (Mark 6:34; Lik 4:43) Pli enportan ankor, Zezi ti montre lanmour par volonterman donn son lavi pour lezot.​—Zan 15:13.

20 Alors, i pa etonnan ki dimoun nenport ki laz ek lorizin ti santi zot atire avek sa zonm ki ti annan bokou lafeksyon ek profon santiman pour lezot. (Mark 10:13-16) Me ler nou lir e reflesir lo legzanp vivan Zezi, annou gard antet ki dan sa Garson nou pe vwar en refleksyon kler son Papa.​—Ebre 1:3.

En Liv Letid pour ed nou

21, 22. Kwa ki enplike ler nou rod Zeova, e ki sa liv letid i kontyen ki pou ed kapab fer sa?

21 Par klerman revel li dan son Parol, Zeova i fer nou konnen klerman ki i anvi nou vin pros avek li. Anmenmtan, i pa fors nou pour rod en bon relasyon avek li. I depan lo nou pour rod Zeova “kan i ankor kapab ganny trouve.” (Izai 55:6) Rod Zeova i enplik konn son bann kalite ek fason azir parey in ganny revele dan Labib. Sa liv letid ki ou pe lir la, i’n ganny fer pour ed ou kapab konn Zeova pli byen.

22 Ou pou remarke ki sa liv in ganny divize dan bann seksyon ki koresponn avek sa kat kalite prensipal Zeova: pwisans, lazistis, lasazes, ek lanmour. Sak seksyon i konmans avek en rezimen lo sak kalite. Sa detrwa sapit ki swiv i diskit konman Zeova i demontre sa kalite dan diferan laspe. Sak seksyon i osi kontyen en sapit ki montre konman Zezi i donn legzanp sa kalite, osi byen en sapit ki egzamin konman nou kapab reflekte sa kalite dan nou lavi.

23, 24. (a) Eksplik laspe spesyal sa liv ki annan pour tit “Kestyon pour Refleksyon.” (b) Konman ki refleksyon i ed nou pour apros pli pre avek Bondye?

23 Sa liv i annan en laspe spesyal ki annan pour tit “Kestyon pour Refleksyon” e sa i ganny trouve depi sapit de ziska dernyen sapit. Par egzanp, get sa bwat lo paz 24. Bann verse ek kestyon pa’n ganny fer konman en revizyon sa sapit. Plito, zot bi se pour ed ou reflesir lo lezot laspe enportan sa size. Konman ou kapab servi byen sa laspe dan sa liv? Get sak verse ki’n ganny site, e lir zot avek bokou latansyon. Apre konsider sa kestyon ki akonpanny sak sitasyon. Reflesir lo bann larepons. Ou kapab fer serten resers. Demann ou lekor lezot kestyon: ‘Ki sa lenformasyon i dir mwan lo Zeova? Ki lefe sa i fer lo mon lavi? Konman mon kapab servi li pour ed lezot?’

24 En tel refleksyon i kapab ed nou apros pli pre avek Zeova. Akoz? Labib i asosye refleksyon avek leker. (Psonm 19:14) Kan nou reflesir seryezman lo sa ki nou’n aprann lo Zeova, sa lenformasyon i penetre dan nou leker senbolik. Sa i fer lefe lo nou panse, santiman, e finalman pous nou pour azir. Nou lanmour pour Bondye i vin pli gran e sa lanmour, an retour, i motiv nou pour anvi fer li plezir konman nou pli bon Zanmi. (1 Zan 5:3) Pour kapab ganny en tel relasyon, nou devret arive konn bann kalite ek fason azir Zeova. Me premyerman, annou diskit en laspe personnalite Bondye, ki fourni en rezon byen enportan pour apros avek li​—son sentete.

^ par. 3 I enteresan pour vwar ki sa mo Ebre ki ganny tradwir “relasyon entim” i ganny servi dan Amos 3:7, ki dir ki Souvren Senyer Zeova i revel son “keksoz konfidansyel” avek son bann serviter, i fer zot konnen davans sa ki i’n plàn pour fer.

^ par. 12 Par egzanp, Labib i koz lo figir, lizye, zorey, nennen, labous, lebra, ek lipye Bondye. (Psonm 18:15; 27:8; 44:3; Izai 60:13; Matye 4:4; 1 Pyer 3:12) Sa bann lekspresyon senbolik pa devret ganny pran literalman, zis parey nou pa pou pran li literalman kan Labib i refer avek Zeova konman “sa Ros” oubyen “en boukliye.”​—Deterononm 32:4; Psonm 84:11.