Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

ETUKULWA 2

Oto dulu ngoo shili ‘okweehena popepi naKalunga’?

Oto dulu ngoo shili ‘okweehena popepi naKalunga’?

1, 2. (a) Oshike osho ovanhu vahapu tashi dulika va kale ve wete itashi shiiva, ndele Ombiibeli otai tu shilipaleke kombinga yashike? (b) Abraham okwa li e na ekwatafano lopofingo nalyelye, nomolwashike?

 OTO ka kala u udite ngahelipi, ngeenge Omushiti weulu nedu okwa popi ta ulike kwoove ta ti: “Ou okaume kange”? Ovanhu vahapu otashi dulika va kale ve wete oshinima osho itashi shiiva. Otashi dulika va kale tava tomhafana tava ti, ongahelipi omunhu wongaho ta dulu okupanga oukaume naJehova Kalunga? Ashike, Ombiibeli oye tu shilipaleka kutya ohatu dulu okweehena popepi naKalunga.

2 Tatekulululwa Abraham okwa li a ehena popepi naKalunga. Jehova okwa li a popya kutya Abraham ‘okaume kaye.’ (Jesaja 41:8) Doshili, Jehova okwa li a tala ko Abraham e li kaume kaye. Abraham okwa li e na ekwatafano lopofingo naJehova la tya ngaho, molwaashi okwa li a “itavela” muye. (Jakob 2:23) Kunena, Jehova oha pange oukaume naavo have mu longele nohe ‘va ulikile ohole.’ (Deuteronomion 10:15) Eendjovo daye otadi tu ladipike tadi ti: ‘Eheneni popepi naKalunga, opo nee Ye ta ehene kunye.’ (Jakob 4:8, yelekanifa NW.) Eendjovo odo otadi tu shivi tu ninge sha notadi tu udanekele sha yo.

3. Jehova ote tu shivi tu ninge shike, nokwe tu udanekela yo shike?

3 Jehova ote tu shivi tu ehene popepi naye. Okwa hala tu pange oukaume naye, nokwe lilongekida oku tu tambula ko tu li ookaume kaye. Okwa udaneka kutya, ngeenge otwa katuka eenghatu tu ehene popepi naye, naye ota ka ehena yo popepi nafye. Onghee hano, ohatu dulu okuhafela ‘eendafano nOmwene,’ neendafano la tya ngaho oli li oshinima sha fimanenena. (Epsalme 25:14) Oshitya “eendafano” otashi yandje ediladilo lokukala hamu kundafana oiholekwa nakaume koye kopofingo elela.

4. Kaume kopofingo omunhu a tya ngahelipi, nongahelipi Jehova ha ulike kutya oku li kaume a tya ngaho kaavo va ehena popepi naye?

4 Mbela ou na kaume kopofingo, oo to dulu okukala we lineekelela oiholekwa yoye? Kaume a tya ngaho oku na ko nasha naave, nowe mu lineekela, molwaashi omudiinini. Oho kala wa hafa neenghono, ngeenge to mu lombwele oinima oyo ye ku hafifa. Oho kala u udite wa hekelekwa, molwaashi ohe ku pwilikine nelitulemo nohe ku udile oukwao wananghali. Nokuli nonande vamwe otava monika va fa vehe wete eenghalo omo u li, ye oha kala e di wete. Sha faafana, ngeenge owa ehene popepi naKalunga, ota ka ninga Kaume koye kopofingo, oo e ku fimaneka shili, e na ko nasha filufilu naave noku wete eenghalo omo u li. (Epsalme 103:14; 1 Petrus 5:7) Oto ka kala we mu lineekela filufilu, molwaashi ou shi shii kutya omudiinini kwaavo ovadiinini kuye. (Epsalme 18:25, NW) Ndelenee, ohatu dulu ashike okupanga oukaume naKalunga, molwaashi oye e shi ninga tashi shiiva.

Jehova okwe tu yeululila ondjila

5. Jehova okwe shi ninga ngahelipi tashi shiiva, opo tu dule okweehena popepi naye?

5 Molwaashi inatu wanenena, itatu dulu okweehena popepi naKalunga nopehe na ekwafo laye. (Epsalme 5:5) Omuyapostoli Paulus okwa ti: “Ndelenee Kalunga okwe tu hololela ohole yaye oku tu hola, Kristus eshi e tu fila fimbo twa li natango ovalunde.” (Ovaroma 5:8) Jehova okwa ninga elongekido, opo Jesus a ‘yandje omwenyo waye u ninge oikulila yavahapu.’ (Mateus 20:28) Eitavelo letu mekuliloyambo olo ole shi ninga tashi shiiva, opo tu ehene popepi naKalunga. Molwaashi Kalunga “oye a kala e tu hole tete,” okwa dika po ekanghameno, opo tu dule okupanga oukaume naye. — 1 Johannes 4:19.

6, 7. (a) Otu shi shii ngahelipi kutya Jehova ke fi omunhu, oo ita dulu okushiivika? (b) Jehova okwe tu lihololela meenghedi dilipi?

6 Jehova okwa katuka yo vali onghatu imwe, eshi e tu lihololela. Opo u kale u na ekwatafano la kola naumwe, ou na okukala u mu shii nawa, nokukala wa hokwa nowa lenga omaukwatya aye neendjila daye. Ngeno Jehova okwa li omunhu, oo ita dulu okushiivika, ngeno itatu dulu okweehena popepi naye. Ndele okwe tu lihololela, molwaashi okwa hala tu mu shiive. (Jesaja 45:19) Shimwe vali, okwe tu lihololela atusheni, mwa kwatelwa nokuli naavo va talika ko ve li ovadinwa pataleko lounyuni. — Mateus 11:25.

Jehova okwe tu lihololela okupitila moinima oyo a shita nosho yo mEendjovo daye

7 Jehova okwe tu lihololela ngahelipi? Oinima oyo a shita otai holola omaukwatya aye amwe, ngaashi eenghono daye dinenenene, ounongo waye uhe fi kuyelekwa nosho yo ohole yaye inenenene. (Ovaroma 1:20) Kakele koinima oyo a shita, ope na yo oshinima shimwe vali osho tashi tu hololele shihapu kombinga yaye. Jehova, e li Odjo inenenene yomauyelele, okwe tu lihololela mEendjovo daye, Ombiibeli.

Nghee Jehova e liholola mEendjovo daye

8. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Ombiibeli otai yandje oumbangi kutya Jehova oku tu hole?

8 Ombiibeli otai yandje oumbangi kutya Jehova oku tu hole. Molwaashi okwe tu lihololela mEendjovo daye ta longifa omautumbulilo, oo hatu dulu okuuda ko, itashi ulike ashike kutya oku tu hole, ndele otashi ulike yo kutya okwa hala tu mu shiive notu kale tu mu hole. Osho hatu lesha membo olo la fimanenena, Ombiibeli, otashi tu kwafele tu ehene popepi naye. (Epsalme 1:1-3) Natu ka kundafaneni eenghedi dimwe tadi kumu omutima, omo Jehova e tu lihololela mEendjovo daye.

9. Omaukwatya aKalunga amwe elipi a tumbulwa mOmbiibeli?

9 Omishangwa oda popya luhapu shi na sha nomaukwatya aKalunga. Natu tale koihopaenenwa imwe. “Omwene oku hole ouyuki.” (Epsalme 37:28) Kalunga ‘omunene meenghono.’ (Job 37:23) “Aame omudiinini, Jehova osho ta ti.” (Jeremia 3:12, NW) “Ye omunongo [momutima, NW].” (Job 9:4) “Kalunga, omunefilonghenda, . . . omunanghenda, omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini.” (Exodus 34:6) “Omwene, Ove u nonghedi iwa, u yadi ekufilo.” (Epsalme 86:5) Ngaashi sha tumbulwa metukulwa la tetekela, ope na oukwatya umwe wa denga mbada u dule omaukwatya makwao, noukwatya oo owa divilikwa taku ti: “Kalunga Oye ohole.” (1 Johannes 4:8) Ngeenge to dilonga komaukwatya oo matunhula, mbela ihae ku linyengifa u ehene popepi naKalunga, oo ehe fi kuyelekwa nasha?

10, 11. (a) Jehova okwa kwatela mo shike mEendjovo daye, opo e tu kwafele tu shiive nawa omaukwatya aye? (b) Oshihopaenenwa shopaMbiibeli shilipi tashi tu kwafele tu kale tu wete nghee eenghono daKalunga hadi longo?

10 Kakele koku tu lombwela omaukwatya aye, Jehova okwa yandja yo oihopaenenwa yokondadalunde mEendjovo daye i na sha nanghee a li a ulikila vamwe omaukwatya oo. Oihopaenenwa oyo otai yandje efano la twa, olo tali tu kwafele tu ude ko nawa eembinga di lili noku lili domaukwatya aye, naasho otashi ke tu ehenifa popepi naye. Natu ka taleni koshihopaenenwa shonhumba.

Ombiibeli otai tu kwafele tu ehene popepi naJehova

11 Ombiibeli oya popya kutya Kalunga oku na ‘eenghono dinene.’ (Jesaja 40:26) Ashike ohatu ka kumwa unene komutima, ngeenge otwa lesha kombinga yanghee a li a pitifa Ovaisrael mEfuta Litilyana noku va fila oshisho fimbo va li mombuwa oule womido 40. Kala nee ngeno wa fa u wete omeva tae litumbu, eshi Jehova a li ta tukaula omeva Efuta Litilyana. Faneka yo momadiladilo oye Ovaisrael, ovo tashi dulika va li omamiliyona atatu, tava ende pokati kefuta olo poukukutu, oo omeva okwa fikama a fa omakuma avali manenenene. (Exodus 14:21; 15:8) Diladila yo koumbangi, oo tau ulike kutya Kalunga omunefiloshisho nomwaameni. Ofimbo Ovaisrael va li mombuwa okwa li e va kungulukifila omeva okudja memanya, nokwa li yo e va lokifila omanna, oo a li a fa eembuto ditoka. (Exodus 16:31; Numeri 20:11) Kungaho, Jehova ka li ashike a holola kutya oku na eenghono, ndele okwa li yo e di longifa, opo a kwafele oshiwana shaye. Itashi tu shilipaleke tuu okushiiva kutya omailikano etu ohaa i kuKalunga omunaenghono, oo e li “ehondamo letu neenghono detu, nekwafo linene li shii kulineekelwa momaudjuu”! — Epsalme 46:2.

12. Jehova okwa longifa ngahelipi omautumbulilo, oo taa dulu oku tu kwafela tu mu “shiive”?

12 Jehova, oo e li molupe lopamhepo, okwa ninga shihapu opo e tu kwafele tu mu shiive. Tu li ovanhu vopambelela, itatu dulu okumona oishitwa yopamhepo molwaashi otwa ngabekwa. Ngeno Kalunga okwe tu lombwelele kombinga yaye ta longifa omautumbulilo opamhepo, ngeno otashi ka kala ashike sha fa omunhu ta kendabala okuyelifila omupofi shi na sha neholokepo laye, ta tumbula oinima ngaashi oluvala lomesho aye, ile omavangwa oo e na. Onghee hano, Jehova okwe tu kwafela pahole tu mu “shiive” ta longifa omautumbulilo e li paunafangwa oo hatu dulu okuuda ko. Omafimbo amwe oha longifa omifefifo nomayelekanifo, te liyelekanifa noinima oyo tu shii. Okwe lipopya yo nokuli a fa e na oitukulwa yolutu ngaashi oyo i niwe kovanhu vopambelela. a

13. Jesaja 40:11 okwe tu kwafela tu kale twa fa tu wete shike momadiladilo, naasho oshi na oku tu kuma ngahelipi?

13 Didilika nghee Jehova a hokololwa muJesaja 40:11 taku ti oku li “ngaashi omufita ta lifa oimuna yaye, ta ongele oudjona momaoko aye ndee te va upatele ponhulo yaye.” Momushangwa oo Jehova ota faafanifwa nomufita, oo ha humbata oudjona ‘nomaoko aye.’ Osho otashi ulike kutya Kalunga ota dulu okwaamena nokuyambidida oshiwana shaye, nokuli naavo va nghundipala unene. Ohatu dulu okukala tu udite twa amenwa koshi yeke laye linaenghono, molwaashi ngeenge otu li ovadiinini kuye, ite ke tu efa nandenande. (Ovaroma 8:38, 39) Jehova, Omufita Munenenene, oha humbata oudjona “ponhulo yaye,” oku shi popya pafaneko. Outumbulilo “ponhulo yaye,” otau ulike konghedi omo ovafita oikando imwe va li hava humbata oudjona ovo opo va dalwa, ve va ukata moikutu yavo. Osho otashi tu shilipaleke kutya Jehova oku tu hole nohe tu file oshisho sspahole. Onghee hano, oshi li paushitwe okukala twa hala okweehena popepi naye.

‘Omona okwa hala oku mu holola’

14. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Jehova okwe liholola monghedi ye yela, okupitila muJesus?

14 Jehova okwe tu lihololela mEendjovo daye monghedi ya yela, okupitila mOmona waye, Jesus. Kape na oo ta dulu okuhopaenena filufilu onghedi yaJehova yokudiladila nosho yo omaliudo aye ile oku mu hepaulula nawanawa e dule Jesus. Osho osho shi li ngaho, molwaashi Omona oo woshiveli okwa kala nale naXe fimbo oishitwa ikwao yopamhepo nosho yo eshito alishe ina li shitwa. (Ovakolossi 1:15) Jesus okwa li e shii nawa Jehova, nomolwaasho a popya a ti: “Kaku na ou ta shiiva Omona, Tate Oye tuu aeke, ndele kaku na ou ta shiiva Tate, Omona Oye tuu aeke, naau Omona a hala oku mu hololela.” (Lukas 10:22) Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li a holola Xe meenghedi mbali da fimana.

15, 16. Jesus okwa holola Xe meenghedi mbali dilipi?

15 Onghedi yotete: Omahongo aJesus otae tu kwafele tu shiive Xe. Jesus okwa popya kombinga yaJehova ta longifa omautumbulilo oo taa kumu omitima detu. Pashihopaenenwa, opo a yelife kutya Kalunga omunanghenda noha tambula ko ovanyoni ovo ve livela ombedi, okwa li a faafanifa Jehova naxe, oo ha dimine po, oo a li a tunhukwa neenghono, eshi a mona omonamati, oo a li a kana a alukila keumbo. Xe oo okwa li a tondokela komonamati, ndele te mu papatele noku mu xupita. (Lukas 15:11-24) Jesus okwa ti yo kutya Jehova oha “shili” ovanamitimadiwa, molwaashi oku va hole pauhandimwe. (Johannes 6:44) Oha didilike yo nokayandja kanininini ngeenge ka wila poshi. Jesus okwa yelifa a ti: “Hano inamu tila; onye mu dule oiyandja ihapu.” (Mateus 10:29, 31) Nopehe na omalimbililo, otu udite twa nanwa kuKalunga a tya ngaho.

16 Onghedi onhivali: Oshihopaenenwa shaJesus otashi tu ulikile kutya Jehova okwa tya ngahelipi. Jesus okwa li a hopaenena Xe monghedi ya wanenena, nomolwaasho a popya a ti: “Ou [a] mona nge, oye a mona Tate.” (Johannes 14:9) Onghee hano, ngeenge hatu lesha omahokololo Omavangeli, oo taa popi shi na sha nanghee Jesus kwa li ha kala e udite nosho yo onghedi omo a li ha ungaunga navamwe, ohatu ke lihongo okupitila muye kutya Jehova omunhu a tya ngahelipi. Oyo oyo onghedi ya denga mbada, omo Jehova te tu hololele nawanawa omaukwatya aye. Omolwashike hatu dulu okutya ngaho?

17. Yelifa to longifa efaneko li na sha nanghee Jehova e tu kwafela tu ude ko kutya okwa tya ngahelipi.

17 Oku shi faneka: Diladila nee ngeno to kendabala okuyelifa kutya olune oshike. Otashi dulika u li yelife to longifa oitya. Ashike ngeenge owa popi shi na sha nomunhu wonhumba, oo ta longo oilonga yolune, ove to ti nee kutya “Osho osho oshihopaenenwa sholune,” kungaho eityo loshitya “olune” otali ka kala la yela nawa nolipu okuudiwa ko. Jehova naye okwa ninga sha faafana, opo e tu kwafele tu ude ko kutya okwa tya ngahelipi. Ine tu lombwela ashike shi na sha naye ta longifa oitya, ndele okwe tu pa yo oshihopaenenwa tashi hongo shOmona waye. Jesus okwa holola omaukwatya aKalunga okupitila moilonga nomeenghatu daye. Nonande omahokololo Omavangeli otaa popi shi na sha naJesus, Jehova okwa fa oye mwene ta ti: “Osho naanaa ndi li ngaho.” Omishangwa da nwefwa mo oda popya shike kombinga yaJesus, eshi a li kombada yedu?

18. Jesus okwa li a ulika ngahelipi omaukwatya ngaashi eenghono, ouyuki nosho yo ounongo?

18 Jesus okwa ulika nawanawa omaukwatya aKalunga ane a tongomana. Okwa li a ulika eenghono daye, eshi a velula ovanaudu, a palula ovafindjala nokunyumuna ovafi. Mepingafano novanhu ovo ve lihole vo vene nohava longifa nai eenghono davo, Jesus ke na efiku a longifile eenghono daye dokulonga oikumwifilonga molwouwa waye mwene, ile a yahameke vamwe. (Mateus 4:2-4) Jesus okwa li e hole ouyuki. Okwa li a handuka shi li pauyuki, eshi a mona ovalandifi ovakengeleledi tava nyokoma ovanhu. (Mateus 21:12, 13) Okwa li ha ungaunga nawa neehepele nosho yo ovafininikwa nopehe na onhondo, noku va kwafela va ‘tulumukwe.’ (Mateus 11:4, 5, 28-30) Jesus okwa li a holola ounongo uhe fi kuyelekwa mokuhonga kwaye ‘e dule Salomo.’ (Mateus 12:42) Ashike Jesus ka li e hole okulimonikifa omolwounongo waye. Eendjovo daJesus oda li da hanga omitima dovanhu vongaho, molwaashi okwa li ha hongo monghedi ya yela, ipu okuudiwa ko notai hongo.

19, 20. (a) Jesus okwa ulika ngahelipi kutya okwa li oshihopaenenwa sha denga mbada shohole? (b) Oshike tu na okukaleka momadiladilo, eshi hatu lesha nokudilonga koshihopaenenwa shaJesus?

19 Jesus oku li oshihopaenenwa sha denga mbada shohole. Pefimbo loukalele waye, okwa li ha ulike ohole meenghedi di lili noku lili, mwa kwatelwa oukwao wananghali nolukeno. Okwa li ha kala e uditile onghenda ovanhu ovo tava mono oixuna. Oukwao wananghali, oo a li ha kala e uditile vamwe owa li hau mu linyengifa a katuke eenghatu. (Mateus 14:14) Nonande okwa li a velula ovanaudu nokwa palula ovo va li va fya ondjala, okwa li yo a ulika oukwao wananghali monghedi imwe ya fimanenena. Okwa li a kwafela vamwe va shiive, va tambule ko nova kale ve hole oshili i na sha nOuhamba waKalunga, oo tau ka etela ovanhu omauwa taa kalelele. (Markus 6:34; Lukas 4:43) Komesho yaaishe, Jesus okwa li a ulika ohole yokuheliholamwene, eshi a yamba po nehalo liwa omwenyo waye omolwetu. — Johannes 15:13.

20 Onghee hano, itashi tu kumwifa, eshi ovanhu vomido di lili noku lili novomomaputuko e lili noku lili va li hava nanenwa komulumenhu ou e na olukeno nosho yo omaliudo omoule. (Markus 10:13-16) Ndele eshi hatu lesha shi na sha noshihopaenenwa shaJesus nokudilonga kusho, natu kaleke alushe momadiladilo oushili oo kutya okwa li ha hopaenena filufilu Xe. — Ovaheberi 1:3.

Oshishangomwa shokukonakona osho tashi dulu oku tu kwafela

21, 22. Okukonga Jehova osha kwatela mo shike, nomoshishangomwa eshi omu na shike osho tashi tu kwafele moshinima osho?

21 Molwaashi Jehova okwe tu lihololela monghedi ya yela mEendjovo daye, osha yela kutya okwa hala tu ehene popepi naye. Ashike ihe tu kondjifa tu kale tu na ekwatafano liwa naye. Otu na oshinakuwanifwa shokukonga Jehova “fimbo ta monika.” (Jesaja 55:6) Okukonga Jehova osha kwatela mo okushiiva omaukwatya aye nosho yo eendjila daye ngaashi Ombiibeli ye di tu hololela. Oshishangomwa eshi shokukonakona osha nuninwa oku ku kwafela moshinima osho.

22 Oto ka mona kutya embo eli ola tukulwa moitukulwa oyo tai kundafana omaukwatya aJehova ane a fimanenena: eenghono, ouyuki, ounongo nosho yo ohole. Pehovelo loshitukulwa keshe opa ngongwa oukwatya wonhumba. Omatukulwa opehovelo moshitukulwa keshe otaa kundafana shi na sha nanghee Jehova ha ulike meenghedi di lili noku lili oukwatya oo tau kundafanwa moshitukulwa keshe. Moshitukulwa keshe omu na yo etukulwa limwe olo la kundafana shi na nanghee Jesus a ulika oukwatya oo, nomu na yo etukulwa olo la kundafana shi na sha nanghee hatu dulu okuulika oukwatya oo mokukalamwenyo kwetu.

23, 24. (a) Yelifa kutya oimhungu oyo i na oshipalanyole “Omapulo okudilonga” oya nuninwa shike. (b) Okudilonga ohaku tu kwafele ngahelipi tu ehene popepi elela naKalunga?

23 Okudja metukulwa eli okuyuka komesho, omu na oimhungu ye likalekelwa i na oshipalanyole, “Omapulo okudilonga.” Pashihopaenenwa, tala  koshimhungu osho shi li pepandja 24. Omishangwa nomapulo oo e li moshimhungu inaa nuninwa okweendulula etukulwa, ndele okwa nuninwa oku ku kwafela, opo u dilonge keembinga dikwao da fimana, odo da pamba osho sha kundafanwa moshitukulwa. Ongahelipi to dulu okumona ouwa pauyadi moimhungu oyo? Tala omishangwa adishe odo da etwa mo noku di lesha to konenene. Opo nee tala kepulo olo li li pomushangwa keshe, nokudilonga kenyamukulo lalo. Oto dulu yo okukonga omauyelele onhumba a wedwa po. Lipula omapulo a wedwa po ngaashi: ‘Ouyelele ou tau lombwele nge shike shi na sha naJehova? Owa kuma ngahelipi onghalamwenyo yange? Ongahelipi handi dulu oku u longifa, opo ndi kwafele vamwe?’

24 Okudilonga kwa tya ngaho otaku ke tu kwafela tu ehene popepi elela naJehova. Omolwashike mbela? Ombiibeli otai ulike kutya okudilonga ohaku kumu omutima. (Epsalme 19:15) Ngeenge otwa dilonga kwaasho twe lihonga kombinga yaKalunga tu na olupandu, ouyelele oo otau ka kuma omitima detu dopafaneko, omadiladilo nosho yo omaliudo etu, nokungaho otau ke tu linyengifa tu katuke eenghatu. Ohatu ka kala tu na ohole yomoule yokuhola Kalunga nohole oyo otai ke tu linyengifa tu kale twa hala oku mu hafifa e li Kaume ketu kopofingo elela. (1 Johannes 5:3) Opo tu kale tu na ekwatafano liwa naJehova, otu na okukala tu shii omaukwatya aye nosho yo eendjila daye. Ashike tete natu ka kundafaneni kombinga youkwatya waKalunga, oo u li etomheno la fimanenena lokweehena popepi naye, noukwatya oo, oo ouyapuki waye.

a Pashihopaenenwa, Ombiibeli otai popi shi na sha noshipala shaKalunga, omesho, omatwi, eyulu, okanya, omaoko, nosho yo eemhadi daye. (Epsalme 18:16; 27:8; 44:4; Jesaja 60:13; Mateus 4:4; 1 Petrus 3:12) Ndele osho inashi hala okutya Jehova oku na lela oinhimbu yolutu ya tya ngaho ngaashi ovanhu vokombada yedu. Oo omupopyo ashike wopafaneko ngaashi ashike ha popiwa taku ti oku li “emanya,” ile ‘oshikelelifo.’ — Deuteronomion 32:4; Epsalme 84:11.